Online Bible

- Reklamy -

Lukas 3 - ALLAH NEN WENE NGGET MENDE WAROGO WOKNINAKIKE WENE


Yohanes nen ima wusa ʼbiyasi lagike wene
( Matius 3:1-12 ; Markus 1:1-8 ; Yohanes 1:19-28 )

1 Ap endaganggok Kaisar Tiberius eti akoni Roma mende taʼbokogonat at inggi paga pagisek 15 tahun werek nggorlek eti kurliat, ap Pontius Pilatus eti o propinsi Yudea ebe gubernur welagike. Nen, ap Herodes eti ebe nggok dogolik, o Galilea agum etoma pagisek welagike. Nen, ap nggok Herodes agot Filipus eti ebe nggok dogolik, o Ituria etoma inom, o Trakhonitis etoma inom, pagisek welagike. Nen, ap Lisanias eti ebe nggok dogolik, o Abilene etomaat pagisek welagike.

2 Ineugi nggokndek pemerintah inake it eta werek nggorlek, Allah ake, ap Hanas Kayafas imbisak Allah indewerek mende ineugi nggok welaguka. Esigit diluk werek nggorlek, ap Zakharia aʼbut Yohanes etnogo o limo akoni dekma etoma werekma, Allah nen wene omanggi yogokike.

3 Esigit diluk yogokikemo, at Yohanes etnogo o Yordan agum etoma ya nda noko dogolik, akoni yogisasi dogolik, men yisi lagike, “Wene kinoba mende Allah nen sagalogo deget duwagaluk, kit weyak kagarigogi mende eti togot diyalok, kinobabut kwalatni. Kinobabut kwalasumo, an nen ima wusa ʼbinagasi dogogin o,” yiluk, yogisilik noko lagike.

4 Esigit diluk yogisilik noko lagike eti ap Yesaya, Allah wene yogisasi lagike mende etnogo nen yisi dogolik, “Ap omanggi o limo akoni dekma etoma ane naik yisi dogolik, Iya. Ninewe Endaganggok wisiginmongge kolak panorogo yakik, nggorlo mende motogo yakik, yako dogoni o, yiluk waisiligogo.

5 Kutla kalok ndak-ndagat digik, ndom kalok, Unggulenggen kalok, ndamelogo ndak-ndagat digik, kolak nggorlo-nggarlo werek kalok, moret digik, kut arlo kalok, enago ʼbigik, kagako dogoni o.

6 Esigit diluk kagako kalok, Allah nen akoni ndil ninabigin mende omanggi laʼbi wagonem kinilenggen kugun o,” (Yes. 40:3-5) yiluk, Yesaya nen kolal mbalogo ʼbisike ndak-ndagat, at Yohanes nen esigit diluk yogisilik noko lagike.

7 Esigit diluk yogisilik noko lagikemo, it akoni yomenogo mondok dogalegat ima wusa ʼbinanuwagaluk Yohanes oba nandorli wago laguka mende men yogisasi lagike, “Kit warlo mbelal nen endago mende yoma rani! Kit, Allah akla agaga ambik dagigin etnogo kinoba ʼbisinem lo erlok lugun yiluk, ta nen kusumbi yokiseke. Erlok dek o.

8 Eti paga, kinakla ebet diluk, weyak kagarigogi mende togot diyalok kinobabut eberogonat kwalaga yiluk enggagat asuwak nen motogo kagako dogoni o. Nen, kinakla nen, Abraham eti nit ninombae yiluk ambagup o. At Allah nen Abraham aʼburi negen kagat lasuwagaluk nggit yi mende erlok kagasusagat o, yiluk yokisigi o.

9 O erlo dombok enggen pano mende yikidek kalok, mukogo kindumo laʼbiyagaluk andugun o omanggen oba mbakmbaksek mondok werek o,” yiluk yogisasike.

10 Esigit diluk yogisasikemo, it akoni dogalegat yomenogo nen, men yogokuka, “Eti paga, nit ninobabut ninggit diluk kagasusak?” yiluk yogokukama,

11 at Yohanes nen, men yogisasike, “Ap ta nen, iniyom ombo paga mende mberendek werek kalok, at omanggi iyom dek mende agake wogosusak o. Nen, kinambiri werek kalok, esigit dilugat yamagiyausak o,” yiluk yogisasike.

12 Esigit diluk yogisasikemo nen, it ap pemerintah inake uang nggino yiluk waganigogo mende Yohanes oba wagukasik, men yisuka, “Nit, ima wusa ʼbinanok nen yiluk wago, ninewe. Nit ninobabut ninggit diluk kagako dogogun,” yiluk, esigit diluk yogokukama,

13 at Yohanes nen, men yisike, “Kit nen onggo waganggo dogolik, kinakla nen nggagalogo omanggi oba dukogo waganggidek, Yigit diluk waganggo dogono, yiluk yokisega mende etiat motogo waganggo dogono,” yiluk yogisasike.

14 Esigit diluk yogisasikemo, it ap tentara wagukasik nen, men yogokuka, “Nit nen, ninobabut ninggit diluk kagako dogogun,” yogokukama, at Yohanes nen, “Akoni inamende wokisawagaluk kinane obatnerogo yogisigik, kinenggalat wene inoba ʼbiluk inauang korligik, kagasusak mondok dek o. At te, yabu kagako lagap ndak-ndagat, onggo gaji wokisiligogi eti. Erlok woknisega, yiluk kinendainggen sebekogonat waganggo dogono o,” yiluk yogisasike.

15 Esigit diluk yogisasikemo, it akoni yomenogo nen inakla ebeko dogolik, “Allah nen ap omanggi ndil ninabuwagaluk mendiluk laʼbi wisigin yiluk, anggorlem welago etnogo, at Yohanes yiat a?” yiluk inakla ambasi werekma,

16 at Yohanes nen men yogisasike, “An nebe elege nobatne dek mende nen, we, imaat wusa ʼbinagaligogo o. Mende, at omanggi nggok obatneyak mende yabunggane wisigin o. At ebe witluk, at nen ima wusa ʼbinagu kak, Allah Agurengge inom, kindu inom, kinoba wusa ʼbinagi wisigin o. Ap ebe nggok obatneyak eti paga, at iyok agut kerle warek mende, an nebe elege mende nen piyalusak erlok dek o.

17 Gandum enggen abubulengge pulusak pasik, san oba pupogo laʼbigin mende, at indewerek mende inggimo werek o. Nggarelusak oba ndak-ndak asi ago kalok, pano mende kalok, nggarelogo ʼbiligogoma panoma ʼbigik, abubulengge kalok, nggarelogo kindu nagulasusak dekma etnogo paga laʼbiyigik, kagasigin o,” yiluk yogisasike.

18 Pano wene etnogo akoni dogalegat yogisasi dogolik, inasuk esigit diluk warik noko lagike.

19 Inasuk esigit diluk warik noko dogolik, at endaganggok Herodes eti nen agot age kwe endaga Herodias eti inggi abusak waganggik, yi weyak ndi weyak dogalegat kagakik, kagarik noko lagike mende pasik, at inomat asuk wakikemo,

20 at Herodes etnogo weyak kagarik wago lagikesik, yabunggane oba dukogo, Yohanes ebe inggi kerle warogo nen, o akoni ininggi kerle warogo ʼbiyiligogoma nggola ʼbisike.


Yesus ima wusa ʼbisike wene
( Matius 3:13-17 ; Markus 1:9-11 )

21 At Yohanes nen akoni taʼbokogonat ima wusaginako dogolik, at Yesus ima wusa ʼbisikeat. Ima wusa ʼbisikemo, at Yesus ebe nen sembayan yisi nggorlek, mbogot ngagukogo

22 Allah Agurengge sewe merpati yogik negen putluk oba duk yi wusa wagike. Esigit diluk kagakikemo, mbogot oba nen ane men yisike, “Naʼbut nendainggen kunik o! Noba kondok yeke o,” yiluk yisike.


Yesus akombalak endak larik waguka wene
( Matius 1:1-17 )

23 At Yesus ebe umur 30 tahun agikesik nen, yi mende ndi mende kagarik noko dogigiluk inggi arat pakasike. Nen, at ebe it akoni nen, Yusuf aʼbut yiluk ambasuka. Nen, Yusuf eti Eli aʼbut.

24 Nen, Eli eti Matat aʼbut. Matat eti Lewe aʼbut. Nen, Lewi eti Malkhi aʼbut. Malkhi eti Yanai aʼbut. Yanai eti Yusuf aʼbut.

25 Yusuf eti Matica aʼbut. Matica eti Amos aʼbut. Amos eti Nahum aʼbut. Nahum eti Hesli aʼbut. Hesli eti Nagai aʼbut.

26 Nagai eti Maat aʼbut. Maat eti Matica aʼbut. Matica eti Simei aʼbut. Simei eti Yosekh aʼbut. Yosekh eti Yoda aʼbut.

27 Yoda eti Yohanan aʼbut. Yohanan eti Resa aʼbut. Resa eti Zerubabel aʼbut. Zerubabel eti Sealtiel aʼbut. Sealtiel eti Neri aʼbut.

28 Neri eti Malkhi aʼbut. Malkhi eti Adi aʼbut. Adi eti Kosam aʼbut. Kosam eti Elmadam aʼbut. Elmadam eti Er aʼbut.

29 Er eti Yesua aʼbut. Yesua eti Eliezer aʼbut. Eliezer eti Yorim aʼbut. Yorim eti Matat aʼbut. Matat eti Lewi aʼbut.

30 Lewi eti Simeon aʼbut. Simeon eti Yehuda aʼbut. Yehuda eti Yusuf aʼbut. Yusuf eti Yonam aʼbut. Yonam eti Elyakim aʼbut. Elyakim eti Melea aʼbut.

31 Melea eti Mina aʼbut. Mina eti Matata aʼbut. Matata eti Natan aʼbut.

32 Natan eti Daud aʼbut. Daud eti Isai aʼbut. Isai eti Obed aʼbut. Obed eti Boas aʼbut. Boas eti Salmon aʼbut. Salmon eti Nahason aʼbut.

33 Nahason eti Aminadab aʼbut. Aminadab eti Admin aʼbut. Admin eti Arni aʼbut. Arni eti Hezron aʼbut. Hezron eti Peres aʼbut.

34 Peres eti Yehuda aʼbut. Yehuda eti Yakub aʼbut. Yakub eti Ishak aʼbut. Ishak eti Abraham aʼbut. Abraham eti Terah aʼbut. Terah eti Nahor aʼbut.

35 Nahor eti Serug aʼbut. Serug eti Rehu aʼbut. Rehu eti Peleg aʼbut. Peleg eti Eber aʼbut. Eber eti Salmon aʼbut.

36 Salmon eti Kenan aʼbut. Kenan eti Arpakhsad aʼbut. Arpakhsad eti Sem aʼbut. Sem eti Nuh aʼbut. Nuh eti Lamekh aʼbut.

37 Lamekh eti Metusalah aʼbut. Metusalah eti Henokh aʼbut. Henokh eti Yared aʼbut. Yared eti Mahalaleel aʼbut. Mahalaleel eti Kenan aʼbut.

38 Kenan eti Enos aʼbut. Enos eti Set aʼbut. Set eti Adam aʼbut. Adam eti Allah aʼbut.

Následuj nás:



Reklamy