Online Bible

- Reklamy -

Efesus 4 - ALLAH NEN WENE NGGET MENDE WAROGO WOKNINAKIKE WENE


Nit Yesus inggi iyok negen ninom kunik werek mendeat, ninobabut asokondek dombok woknisaligogo wene

1 An ninewe Endaganggok pasik ninggi kerle warogo ʼbanggama dogolik, kit wene omanggi kinasuk wasik. Nagarlagi nirugi o. Kit kinobabut, at Allah nen kinayonggo ʼbisike ndak-ndagat kagako dogono o.

2 Kit-kit naʼbuwa-kaʼbuwarogo yamagiyigik, kibitngge-yogongge kinendainggen sebekogo kagakik, kinobabut enago welagik, kinobakanini kambuk yiluk welagik, kagako dogono o.

3 Allah Agurengge nen ninebe omanggiat kunogo ʼbinanggemo dogolik, ninebe pano dambukogo werek eti mende nggogot disi dogono o.

4 Allah nen kinayonggo ʼbisi dogolik, “An nen panot kinabigin o,” yiluk, abok omanggiat mende yokisasike kak, at ebe omanggiat mende kinom kunggik, Agurengge omanggiat mende waganggik, kagakigip o.

5 Ninewe Endaganggok ebe omanggiat o. Ninendainggen at oba panggot diligogi mende eti omanggiat. Ninebe ima wusa ʼbinanigogo mende omanggiat.

6 Ninebe taʼbokogonat ninombae Allah omanggiat. At arligat ebe Endaganggok ombo pagaat werek. Nit taʼbokogonat nen yi mende ndi mende kagarigogi eti, ebe at nenat kagarigogo o. Kagako dogolik, ebe nit taʼbokogonat ninakla werek o.

7 Mende, at Kristus nen sumbut nisiligogo ndak-ndagat, Allah obabut pano nen, yabu asokondegat kagako dogowagaluk ninobabut dombok woknisasike.

8 Eti paga, Allah nen men yiluk yisike, “At ebe mbogot oba ombo etoma dagigiluk, at inom agorek mende ininggi kerle warogo ʼbiyalok wogisek dagisikesik nen, pano mende amberek akoni onggo dek sumbusogo wusagisa wagike,” (Mzm. 68:18=TB 68:19) yiluk yisikemo kolal mbalogo ʼbisuka o.

9 “At ebe dagasike,” yiluk yisike eti ebe, at ebe agat abel wemangge wusasikesik nen dagasike, yiluk yu kak yisike o.

10 At ebe agat oba inom, mbogot oba inom, yi ai ndi ai taʼbokogonat inom, dogigiluk, wusasikesik nen yabunggane iyogoba mbogot oba ombo walek eloma dagasike o.

11-12 Nen, sumbusogo wusagisa wagike eti ebe, nit Allah aʼburi ninebe taʼbokogonat Kristus ebe negen werekma, o paligogi kak palogo ʼbinanggonem, ninebe taʼbokogonat Allah ake kagako dogowagaluk, ninebe dombok ninayonggo ʼbiluk mendinanik lagike o. It amberek Allah wene wolok lowagaluk inayonggo ʼbigik, it amberek Allah wene yogisasi dogowagaluk inayonggo ʼbigik, it amberek pano wene akoni sikmangge inake yogisilik lowagaluk inayonggo ʼbigik, it amberek Allah aʼburi inanggorlem dogolik wene yanggul isasi dogowagaluk inayonggo ʼbigik, ninebe dombogat esigit diluk ninayonggo ʼbisike o.

13 Esigit diluk kagako dogoluk, ninendainggen at oba panggot diluk dogolik nen, ninebe omanggiat mende negen kagat lagik, Allah aʼbut eti ebe dikogo ninilu agik, at Kristus yi mende ndi mende pasik endainggen ʼbogokogo korle mondok dogoligogo kak, nit ninendainggen esigit dilugat korle agik, kagasugun o.

14 Esigit diluk kagako dogolik, ninobabut elege inobabut kwiyakne nen i kokdabu sabulogo lagik-wagik kagarigogo eti kagat, nit esigit diluk kagako dogowak nen yiluk, it akoni amberek inobabut mirlok-marloksek mende nen inenggalat mende, eberogonat salek nuket dinanuwogoluk, wene ninat wene alep-yabungga yoknisaligogi eti inane kolusak dek o.

15 Mende, ninobabut inarluwendek inobabut negenat waganggo dogusak. Akoni inebe inaʼbuwarogo dogolik, wene eberogonat mende arlek yigik, yi mende ndi mende ake kagako dogolik ninewe Endaganggok Kristus endainggen ʼbogokogo korle dogolik kagako lagike kak kagakik, kagako dogolik, at obabut waganggo dogusak o.

16 Ninebe nininggi niniyok ninoba kunik werek mende amberek taʼbokogonat ninomanggen oba kunik pano dogolik, asokondek dombok kagasusak mende kagakonem, ninebe pano werek eti kak, nit ninewe Endaganggok Kristus ebe paga ninom kunik dogolik, ninobabut dombok kagako dogusak mende motogo kagako dogogun kalok, akoni inarluwe ago dogolik inendainggen korle arigogi kak, akoni amberek inebe inaʼbuwarogo kagako dogolik, ninebe Kristus ebe negen ninobatne atluk dogogun o.


At Kristus ninom kunik dogolik, ninobabut ngget ninat kagako dogusak wene

17 Ninewe Endaganggok ninom kunik dogolik, at nen yokisau kak wene yi kinasuk warogo yokisak. It akoni sikmangge mende inobabut kagarigogi eti kak, kit kinobabut esigit diluk kagako dogogup o. It eti inakla we yugunat wirlikogo ebeko dogolik,

18 inakla amumat werek. Inendainggen nggit ndak-ndak abirat eti paga, pano wene inonggodegat dogolik, Allah akoni inilugut inabigogo mende etnogo inom kunik dek inarligat werek o.

19 It inobabut, “Nit weyak kagarigogi o,” yiluk, inayukogo dogoligogi dek. It nen yisi dogolik, “Nit, weyak kagarasi dogogun o,” yiluk, yi weyak ndi weyak inenggarli degat warlokogo kagarigogi o.

20 Mende, at Kristus nen, “Kit weyak esigit diluk kagako dogono,” yiluk, yanggul kisalok dek o.

21 Kit at abok kolkigisip kinom kunik dogolik, ebe wene Yesus kagakike wene eti yanggul kisasukama waganggigip ambigi.

22 Alebagik, kinakla yi warlok ndi warlok ambasi lagagip eti nen nuket dinagisinem, kinebe elamat larik lagagip eti paga, kinobabut alep mende eti su nonggorlogo togot diyiligogi kak, togot diyano o.

23 Eti togot diyalok, kinendainggen inom, kinakla ebeko lagap mende eti inom, Allah nen kinobabut ngget mende kagat kinako dogowak o.

24 Kinebe eberogonat, at Allah nen enggaerek ake ʼbakalok, at nen, kinobabut motogo kagako dogowagaluk, at obabut negen ngget mende kagat kinake mende eti su ngget yikiligogi kagat yikasi dogono o.

25 Nit taʼbokogonat ninebe at Kristus inggi iyok negen ninom kunik werek eti paga, inenggalat yiligogi mende eti togot diyalok, kinagarlagi kinirugi kinom kinane eberogonat mende arlek yisi dogono o.

26-27 Kinakla agaga dagasi kalok, weyak kagakup. (Mzm. 4:4) Kinakla agaga ambik werekma, Iblis nen kinakla nggagalunogo yiluk, o mulinggi nggobokogo unggigidek werek nggorlek, sagalogo panoratno o.

28 Kit amberek nen kininggi abusak waganggo lagap mende kalok, yabunggane esigit diluk waganggidek dogolik, it ininggi dek mende yamagiyasi doguwogoluk, kinenggaerek nen yabu pano mende etiat kininggi obatnerogo waganggo dogono o.

29 Wenenggak yuwogoluk kalok, weyak mende yisi dogogup o. Wene pano mende yisinem it amberek inendainggen awan mende inasuk kolugun mende eti, Allah nen panorinakonem, inendainggen korle asuwagaluk, wene pano mende arlek yisi dogono o.

30 Allah nen yabunggane kinebe panot kinabigiluk, il enggerlogo, at Agurengge wokisasikemo kinakla werek eti akla nggorlot dugup o.

31 Inane korle weyak yigik, inakla ket-mbet yigik, inakla agaga dagigik, wene onggo-onggo yigik, inenggalat inabok weyak mbalkik, yiligogi mende eti togot diyasi dogolik, weyagarinabigogi mende inom taʼbokogonat togot diyasi dogono o.

32 Togot diyalok nen, kit-kit kinobabut enago inaʼbuwarogo kagarinako dogolik, kit weyak kagako lagagip mende at Kristus nen sagalogo deget disike mende, Allah nen deget diyasike eti kagat, kinagarlagi kinirugi amberek nen weyagat kinako kalok, wene eti deget diyasi dogono o.

Následuj nás:



Reklamy