MAKI 4 - DEƲE NIINƐISakpegi é ʋile woza‐ʋili nui ʋa 1 Ziizɛ vɛɛni wɔnɔ kala‐bo boga va ziɛ walai la. Nu lama‐lama ge ɣaa lɛɛni ba ma. Na ma é vilini kẽe su é zei su ziɛi ɣa. Te ƃɔgɔpɛ te ɣɛni ziɛ laavɛ. 2 É te ɣala boni ga sakpe goo faa lamaa zu. É boni ná kala‐bo goi zu é ɣɛ te ma, 3 “A wui lo. Woza‐vili nu ta liini woza vilizu. 4 Tei sa é ɣɛni wozai vilizu, mɔlɔ ɣai ta looni pele ma, wɛ̃niitiɛ te va te na ƃoale. 5 Zɔi wɔ ge loo kwɔti‐wɔti zuu ma vɛ pɔlɔ maa‐nɛɛ lɛ ŋɛni na maʋaa ma. É wũ kuloni ga maa ʋilea, tei tɔwɔ pɔlɔ lɛ ŋɛni zuwuni ma. 6 Kɛ̀ tei foloi kuloni, é ʋulu‐ʋuluni. Tei tɔwɔ maŋasa lɛ ŋɛni vilini, é woto‐wotoni. 7 Mɔlɔ ɣai zɔi looni ŋai kpɔʋɔ zu, ŋaigi ƃɔlɔ ma é maa ƃoale. Maɣai lɛ looni ga. 8 Zɔitiɛ wɔ te loo pɔlɔ vagɔ ŋada laa. Te ƃɛtɛni te zu yiɛ wɔɔlɔ ma te maɣai yiɛ loo te ɣa. Mawũ gila maɣai ɔ́ ɣɛ gá ga zee sava‐sava, taniga tiɛ ɣɛ gá ga zee lɔzita‐lɔzita, taniga tiɛ ɣɛ gá ga wũ gile‐gile.” 9 Ziizɛ ɣɛni sa tea, “Nui faa‐mɛni gui wũ ba, pagɛ é mɛni.” Sakpegi‐zɔɔ zaƃui 10 Tei sa te ɣɛni ta letele ŋada laa, taitiɛ te ɣɛni na é vɛɛ kala dopo puugɔ kai felegɔi va te gaa zaɣa kɛɛni é vile sakpegitiɛ va é te zɔɔni. 11 É ɣɛni te ma, “Gala na masadai zu loowu fai wulovɛ kɛnɛ ma wo ɣaazu. Kɛ̀ taitiɛ tɛ lɛ wiɛ fai ƃɔgɔpɛ bogɛ te ma sakpe goo zu. 12 Nii ɣa ɣɛ kɛɛ ʋaa ma ta wɛlɛ te wɛlɛ, kɛ̀ tɛ lɛ ŋada maa ƃɛɛ. Ta mɛni te mɛni, kɛ̀ tɛ lɛ gaa ɣaa. Te mɛ lɛ va litesu te zu ʋaa ɔ́ yɛ.” Ziizɛ woza‐vili nui mazakpegi ɣavele zu wuloni 13 Ziizɛ ɣɛni wɔnɔ te ma,“? A wɛ lɛ sakpegi nii ɣaa ɣaani? Wa sakpegi zɔitiɛ ɣaazɔ ɣaa ɣa ɣɛ le mu? 14 Woza‐vili nui Gala goi ʋazani. 15 Niitiɛ te ɣɛni pelei ma ta ga numaitiɛ Gala goi ɣa zei te yii zu. Ta mɛni na ƃɔɔ nɔ, Seeta ɣa va ga maa ʋilea woi seiyai te yii zu é kulo na. 16 Niitiɛ te looni kwɔti‐wɔti su ta ga numai niitiɛ ta Gala goi mɛni na, ta yee zei bu ga maa ʋilea tiɛ kɛ ga kuu‐zu‐nɛɛ. 17 Tɔwɔ te mayãtai lɛ vilini. Ta yɛ nɔ na ga ta wolo. Ani faa ƃoei ɔɔ kpɔɔla ka wu ziɣi na Gala goi mazaƃu ma, ta ziɣi sa pele va ga maa ʋilea. 18 Niitiɛ te looni ŋai kpɔʋɔi zu ta ga numaitiɛ ta Gala goi mɛni. 19 Kɛ̀ zui nii zu ŋɛnii maƃala‐ma ʋai ta kpɛtɛ ʋai mawõi‐ɣɛɛ ʋai maveaitiɛ ma é vɛɛ ŋɛnii zɔitiɛ te mawõi‐leve‐mai va ta vili te yii zu te Gala goi maa ƃoale, ná lɔnɔ lɛ sa ɣɛɛ ba. 20 Kɛ̀ niitiɛ ta loo pɔlɔ vagɔ ŋada laavɛ ta ga numaitiɛ ta Gala goi mɛni te yee zei bu. Ta ɣa te mawũ gila maɣai ɣa ɣɛ gá ga zee sava‐sava, taniga tiɛ ɣɛ gá ga zee lɔzita‐lɔzita, taniga tiɛ ɣɛ gá ga wĩi gile‐gile.” Laboi é kpɔlɔ bu 21 Ziizɛ ɣɛni te ma,“? Ta va ga labo ɣaa‐zoga pɛlɛ wu ga te sei kpɔlɔ bu ƃaa bete wu, labo‐zei ŋɛnii ɣa laale? 22 Ƃɔvɛlaale ŋɛni ɣa loowu nɔ kulo ʋaa ma kɛnɛ ma. Doowu faa ta lɛ na ɔ́ ƃe wulozu podo ɣa. 23 Nui nɛpɛ faa‐mɛni gui wũ ba, pagɛ é mɛni.” 24 É ɣɛ te ma, “Nii wo mɛnisu, a kɛ ɣaazu ga faa. Nii nɔ wa kɔ̃ɔ su wo teve, tɔ nɔ ɣa yá wɔ̃ɔ su é ʋe wo ya wulu ta vɛɛ ba. 25 Ƃɔvɛlaale nui nii ŋɛnii ta zéea, ta ɣa vɛɛ ba é ʋe zéea. Kɛ̀ nui ta lɛ zéea, nii ƃalaa yá ɣɛ zéea ta na wulo zeea.” Sakpegi é ʋile gulu ɣai ʋa é ƃɛtɛzu 26 Ziizɛ ɣɛni tea, “Gala na masadai wulovɛ è ɣɛ nu ɣa mɔlɔ ɣai ʋaza. 27 Towaa la é ŋii é wu ziɣi mɔlɔi yìɛ li ga wɔ̃lɔ yíɛ ƃɛtɛ. Tɔwɔ ɛ́ lɛ kavele wɛ̃ɛga. 28 Zui tɔ ƃɔɔ towaa kpɛtɛ. Mamaa wũgi pa ka ga mɔlɔ wɔ̃lɔgi, na wulu malai, na wulu ɣɛ sa ga mɔlɔ ƃɔɔgi. 29 Kɛ̀ mɔlɔi ɣa mɔɔ na, towaa ɣɛ tevezu ga ná boai ga filea, ƃɔvɛlaale teve ziɛgi ziitia.” “Mɔsita” wului mazakpegi 30 Ziizɛ ɣɛni tea, “Zɛƃɛ ɣa da Gala na masadai wo kɔ̃ɔ ma? Ɔɔ sakpe sɛƃɛ ɣa da sɔɔ maʋaa ma? 31 Kulovɛ ga ‘mɔsita’ wului maɣai. Pɛnɛvɛ é leve gulu ɣai ƃɔgɔpɛ ba é zui zu. 32 Nu ɣa sei na, towaa ƃɛtɛ é wooza é leve tife ƃɔgɔpɛ ba. Beke ka ɣɛ ba ga kpaazaa kɛɛ ʋaa ma wɛ̃nia tiɛ laɣa to mayifegi maniinigi zu.” 33 Ɔ̀ Gala goi wo te ma wɔ nà ɣavele zakpe tamaa zu, è ɣɛ velei nɔ tɔ zoo te mɛni da. 34 Ɛ́ lɛ laa wɔlɔni te wɔ sakpe pulu. Kɛ̀ ɔ́ kpɔgɔpɛ su wulo ná kala dopoitiɛ ma te maa ɣele sa gɔ leve na. Ziizɛ fãgai ɣaa yiini ta ziɛ‐ɣiligi 35 Tei sa kpɔkɔ ziitini, é ɣɛni ná kala dopoitiɛ ma, “A de ziɛi leve.” 36 Te kpɔgi yɛni, te Ziizɛ yɛ nɔ kẽegi zu te vili su ta tiɛni te li. Kẽe kpalaaga te ɣɛni koba tiɛ li. 37 Fãga ƃakpa vaani ziɛi yìɛ sa ɣɛ takpa‐takpa yíɛ vili kẽegi zu. Na ʋaa ma kẽegi laa ɣɛni sa ʋesu. 38 Ziizɛ ɣɛni kẽegi ƃogi ma yíɛ ŋii da‐wũ‐bu ma. Te gaazu laoni sa te ɣɛ ma,“? Kala‐mɔi, ɛ̀ lɛ ƃalani de zaa ʋai ma?” 39 É ɣaazu laoni é yii ɣaa wãla fãgai ma é ɣɛ ziɛ walai ma, “Ná ɣɛ ƃu è zei kpɛ!” Fãgai zu leveni sa kpe, ná wala ɣaa lei sa. 40 É ɣɛ te ma, “Zɛƃɛ luo ɣa wo bosu? Zeɔ‐la‐ma lɛ wo ya?” 41 Te laa ʋeni ga duo tiɛ ɣɛ ɣii ma, “Ƃɛ mu ka ga nii? Fãgai ƃɔga ziɛi ƃalaa ta goo‐mɛni kulo zeea!” |
Loma New Testament © British and Foreign Bible Society, 1971.
Bible Society in Liberia