HIIƂULUITIƐ 11 - DEƲE NIINƐIZee‐la‐ma 1 Tɔwɔ zee‐la‐ma ɣa ga nu la ga ŋɛnii niitiɛ kí togɛi te va, na ɣa ga nu ɣi daa wodoai ŋɛnii niitiɛ ʋaa zu ɛ́ lɛ te vɛtɛsu. 2 Zee‐la‐ma zaala zu ɣa Gala ge yee zeini la wɔlɔ‐wɔlɔ veaitiɛ wu. 3 Zee‐la‐ma zaala zu ɣa da gaa ɣaa la ga ŋeteai ƃɛtɛni ga Gala daa woi. Nii mavelei ma nii nu ɣaazu ɣa la ma kulovɛ ŋɛnii nii zu nu ɣaazu lɛ laa ma. 4 Zee‐la‐ma zaala zu Eebɔ é zalaɣai nii wuloni Gala gɔ yee zei bu é leve Kĩi na dɛi va. Zee‐la‐ma zaala zu ɣa Gala ge yee zeini la bu ga tele‐bo tuo‐wo nu. Gala ge mazeele woi ʋeeni zee‐zei vele ma ná faa‐nɛi wu. É zaani. Kɛ̀ zee‐la‐mai zaala zu tɔ dɛ nɔ ƃɔɛzu. 5 Zee‐la‐ma zaala zu Gala ge Iinɔ ziɣini é lɛɛ la kɛɛ ʋaa ma saa mɛ lɛ ka. Tɛ lɛ pɛtɛni, ƃɔvɛlaale Gala ge siɣini. Tɔwɔ Gala gɔ ɣɛ teɣa siɣizu te siɣini ga nui é Gala zii laa. 6 É wulo zee‐la‐mai wulu kpaavɛ ga nu Gala zii la. Ƃɔvɛlaale nui nɛpɛ yá lɔtɔ Gala ba kɛni manui ɣa siɣi ga gaama ga Gala ka ma. É siɣi wɔnɔ ga gaama ga nui yá gaa ziɛ towaa kɛ manui wulo ná nu ma. 7 Zee‐la‐ma zaala zu, tei Gala ge Nowa lɛnɛni é vile fai natiɛ va nu lɛ ŋɛni dɛ te vɛtɛni, é wui toni Gala goo ma é kẽe gwala ƃɛtɛ pɔ́ pɛlɛ wu veaitiɛ valo ʋaa ma. Nii mavelei ma é faa vɛɛni zui va kwéli ge ɣɛ sa ga tele‐bo tuoi nii yá va zee‐la‐ma zaala zu. 8 Zee‐la‐ma zaala zu Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ goo‐mɛni kuloni, tei Gala ge tilini ga é li ŋadɛi vɛ é ɣɛ vaazu ná maa zɔlɔ wosu ga é ɣɛ ga kweli. Tɔwɔ é wu ziɣini sa yíɛ li. Vɛ wɔgi ƃɔɔ é ɣɛni liizu na, ɛ́ lɛ ŋɛni ga ná wɛ̃ɛga. 9 Zee‐la‐ma zaala zu Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ ɣɛni wɛ̃ɛ vele zu zui nii zu kí togɛi ɣɛ la, è ɣɛ nu ɣa li zuu ƃalaa su. É ɣɛni na seɣe vɛlɛ wu, Aize ƃɔga Yeekɔ te vɛi ba. Ta ɣa te vɛi ɣɛ ba ki‐to sii gilagi wogɛi ga tiɛ. 10 Gaazu ɣɛni tai nii luo tɔɔ vilegɛi ɣɛ kpãa, Gala ge ga to nui é wɔnɔ ga kpɛtɛ nui. 11 Zee‐la‐ma zaala zu Seelɔ ɣagi gaa‐ƃaa maa zɔlɔ woni ga é ko siɣi, velei ƃalaa é leveni sa la duu‐ɣaa‐zu va. Toku ge zei ga nui é maɣi‐togi woni la é siɣini ga nui nu ɣa laa la. 12 Na ma zunu ɣilagi na é ɣɛ sa nɔ ga poma ɣavele pɔlɔ‐zaɣa pele ma, é wuloni ba manu zuwui lama è ɣɛ velei nɔ sɔmɔ dekaitiɛ te la gee‐zuvɛ ta velei yãazegi la yuwu wu kũigi va nu lɛ zooga ɔ́ dodo. 13 Numai niitiɛ ƃɔgɔpɛ te zaani zee‐la‐mai zu. Nii ki‐togi wogɛi ɣɛ la tɛ lɛ maa zɔlɔ woni. Kɛ̀ tei te wɛlɛni ba ƃɔɔ ga ná yee luo vele maa woozagɛi, te ɣaazu ɣɛni tuo ga kuu‐zu‐nɛɛ. Te kuloni sa la te bo ga ta ga wɛ̃ɛtiɛ te wuloai wɔ taa zu va te zui nii zu. 14 Numaitiɛ wɔgi ta na ɣavele yɛpɛi wu ta gaa wodo ga ta ɣɛ wɔ taa zu ɣaa ziɛzu. 15 Ani tɔ ɣɛ na ɣi gaa ziɛzu zui nii ʋaa ma te wuloni ba, tɔ pele zɔlɔ wo ga te li na wulu. 16 È ɣɛ velei é la, zui mawõi levegɛi te ma pagɛ é leve zui zɔi va te su. Zui na wɔgi te wõini tɔ ga Gala ta ɣelei. Na ma Gala gɛ lɛ wũfega ga tiɛ tili ga ta Ɣala, toku ge zei ga é taa ta maʋaa ɣavele ƃɛtɛɛ te ʋaa ma. 17 Zee‐la‐ma zaala zu, tei Gala ge Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ zu wɔ̃ɔni, é Aize wuloni ga é ɣɛ ga zalaɣa ga é paa. Tɔ mugi é ki‐togi maa zɔlɔ woni kavele ƃɛtɛi ɣɛ ga é duu ɣilekpugi wulo ga zalaɣa é za. 18 Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ dui na wɔ ka Gala ge ʋaazu ma yíɛ ɣɛ Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ ma, “Aize zaala zu ɣa daa‐zei ka zei la è mazuwui ɣaazɔ va.” 19 É ɣi gaa ziɛni ga zobo ka Gala bɛ ga é nu wu ziɣi ƃalaa saa ya. Na mavelei ma da bo sakpe goo zu ga é wuloni saa ya é maa zɔlɔ wo wulu. 20 Zee‐la‐ma zaala zu Aize tuuyiɛ looni Yeekɔ ma ta Iisɔ é ga tuuyiɛi nii ɔ́ mɔ te ma ga te yee luo vele ta ŋeteai zu. 21 Zee‐la‐ma zaala zu, tei Yeekɔ ɣɛni vaazu zaazu, é tuuyiɛ looni Zoosɛ dea ɣile‐giledaitiɛ ma wũ pilegɛi ná tukpogi ma Gala‐feliai zu. 22 Zee‐la‐ma zaala zu, tei sa Zoosɛ ɣɛni vaazu zaazu, é faa woni é vile Yezɔitiɛ wulo ʋai va Iije yui va, na ɣa ɣɛɛ na é deʋe lɛ ga tiɛ é vile ná doowu fai va. 23 Zee‐la‐ma zaala zu, tei te Mooze ɣaani, é kɛɛni kaa veaitiɛ ya doowu pelei zu ga ɣalo saagɔ, ƃɔvɛlaale te wɛlɛni na va ga lopoi vagɛi ɣɛ. Tɛ lɛ ŋɛni luozu ɣalaso gwalai na tɔgi va é daani numaitiɛ ya. 24 Zee‐la‐ma zaala zu, tei Mooze nu wulo woni, ɛ́ lɛ ʋaani bu ga te tili ga ɣalaso gwalai Feeloo duu ŋaza nui duu. 25 Kɛ̀ to mu é yii‐ma ziɣini ga é vɛɛ Gala na numaitiɛ va so pele yowũi wo ga tiɛ ga é mɛ lɛ yii‐ma ɣɛ faa yowũ‐ɣɛɛ yii‐ma‐ɣɛi na zu é ga fai yá ƃea gá ga maa ʋilea. 26 É ɣi gaa ziɛni ga so‐pele yowũi yá wo ga nu Kolai ʋaa ma nà lɔnɔ wɔɔlɔvɛ ba é leve Iije yui zu lɔnɔ‐ba ŋɛniitiɛ va. Toku ge zei ga gáazu ɣɛni nii luo ɔ́ sɔlɔ wo ga kulo‐nu‐mai ga ná yee luo vele. 27 Zee‐la‐ma zaala zu Mooze wuloni Iije yui va, ɛ́ lɛ ŋɛni luozu ɣalaso gwalai na zii‐ɣaa‐wãlai va. É yii lɔɔni è ɣɛ ɔ́ ɣɛ wɛlɛzu nui nii va nu ɣaazu lɛ laa ma. 28 Zee‐la‐ma zaala zu é teve‐maazu wui ɣaani é ŋamai ʋaza, kɛɛ ʋaa ma Gala ta ɣeelai nii ɔ́ duu‐ɣaa maa wũgitiɛ zu ŋala‐ŋala é mɛ lɛ faa ɣɛ ga Yezɔitiɛ te ta. 29 Zee‐la‐ma zaala zu vɛ ta ná lili yuwu ʋaa va ga yuwu ƃoeigi numaitiɛ te teveni na zuu ʋɔɔ ma. Kɛ̀ Iije veaitiɛ te ɣaa ƃaani ga ta ƃalaa te na ɣɛ, te yɛni ziɛi wu. 30 Zee‐la‐ma zaala zu Jɛlikoo lai maziɣigi woloni é vɛɛ su, tei Yezɔitiɛ te dama‐siɣi daani te ma ga folo lɔfela. 31 Zee‐la‐ma zaala zu ŋaza nui Lɔihɛɛ nii é ƃɔɔ ɣɛɛni ga yaawo ɛ́ lɛ ŋɛni vɛɛni goo‐mɛni tala veai zɔitiɛ va te zu ɔ́ ƃɔnɔ wo, ƃɔvɛlaale é yee zeini nɛɛ‐nɛɛgitiɛ wu ga wõi‐ɣɛ‐ma vele. 32 Zɛƃɛ ƃɔnɔ ka sa gà bo? Tãi gɛ lɛ zèea ga gè faa wo é vile numai niitiɛ va. Natiɛ ta ga Gidiã, Balɔi, Sãasĩ, Jɛfita, Deeve vɛɛ Samia va é vɛɛ Gala daa woo‐wo beaitiɛ va. 33 Zee‐la‐ma zaala zu numai niitiɛ te ɣalaso zuuniga wuloni kɔɔ zu, te kɛ numaa tiɛ ziɛ ga tele‐bo pele, tiɛ ki‐to maa zɔlɔ wo, tiɛ zalaa laa ɣɛ mɛ, 34 tiɛ ŋabu ƃoei ɣaa liʋi. Te wuloni boa zɔkpɔa la, ʋiile yiɛ loo te zu siɛgi zu zobo gɛ lɛ ŋɛni la te vɛ. Te ɣee ɣaa ƃaani kɔɔ‐wɔɔzu, tiɛ kɛ wɛ̃ɛ zɔdasia tiɛ vela te va. 35 Ŋazaitiɛ ta numaitiɛ te zaani te te maa zɔlɔ woni wulu bu‐ziɣi‐saa‐ya ʋai mavele ma. Te ɣɛni wãla‐lɔɔ wulozu ga te taniga, tɔwɔ tɛ lɛ ŋɛni ʋaani bu ga te ƃe te va fãga nɛɛ wu te ma tiɛ na ɣɛ ga te wu ziɣi saa ya te ŋeteai ta maa zɔlɔ wo nii pagɛi é leve ŋeteai nii va. 36 Ŋɛɛ‐wulo‐su woni kɔnɔ ga te taniga kpooʋe yìɛ wo ga tiɛ, tiɛ ʋɔlɔ yɔ̃wɔ loo te va tiɛ te vili kpidi vɛlɛ wu. 37 Te te zɔɔni ga kwɔti, tiɛ ge maa leve su ga fele‐fele ga sɔɔ. Te ɣɛni te vaazu ga boa zɔkpɔ, baala kɔlɔ vɛɛ bili wɔlɔ va natiɛ ɣa te ɣɛni te ma tiɛ leve da. Ŋetea‐ɣɛɛ ŋɛniitiɛ mavala toai ɣɛ te ma. Faa ƃoei ɣɛni zeizu te ma tiɛ te zo pele yowũ. 38 Te ɣɛni ga numaitiɛ ŋeteai nii lɛ ŋɛni kuloni bu te ʋaa ma. Te ɣɛni nɔ leve‐tevesu zuu ʋɔitiɛ zu, tiɛ leve‐teve gizi gwalaitiɛ ma, tiɛ ŋii zeɣeitiɛ zu te leveai kwɔtiitiɛ va ta gizi kakamavɛtiɛ. 39 Tɔwɔ velei ƃalaa seele wuloni la ma niitiɛ ɣaazɔ ya ta yee‐la‐mai mavele ma, tɛ lɛ nii maa zɔlɔ woni te te ɣi toni la, 40 toku ge zei ga Gala ge ná yɛni ná luo é faa ta leʋe pagɛi de ʋaa ma. Na ɣa ga dɛ lɛ ƃega yɛ ná wulu Gala gɔ te ɣɛ ga numaitiɛ maa‐wulo‐zu lɛ ɣɛɛ te ʋaa va. |
Loma New Testament © British and Foreign Bible Society, 1971.
Bible Society in Liberia