MATHI 27 - SAOPOBÜ LAI (BSI)Jisu Pilat Jungto Leian Haubü ( Mk 15.1 ; Lk 23.1-2 ; Jn 18.28-32 ) 1 Ladang lang ngekei, ungshedbou shuong hoba jaishou shuong pendouei Jisu haitila shanga hao khulimbo lauyokei; 2 hoba haoenei hao khühkei, hoba leian hauan Pilat governor la khümbo meiko kuan apbei. Judas Haibü ( Ykj 1.18-19 ) 3 Ladang hao yakshaubou Judasei Jisu la shedbü kubü hapbei, hao jembü lolo maangpon sepeikei, hoba ungshedbou shuong si jaishou shuong jungto nam khujin kho sungbako laukei, 4 “Shedbü akibü müt che haitila yaakshaubü ka ngei shabü shona.” Lausikei haoenei laukei, “Hoei künla ai yingla? Kamaang leshi.” 5 Haoei lembü chema nam kho apyoan satkei, hoba hao satan jembü lolo phenetnyu haikei. 6 Ungshedbou shuongei nam kho jungan laukei, “Ho sii munam yingsije ho lembü chem namphot to jinjan aying.” 7 Haoenei lau- yoan khoei yensiau mang khünshang shanga chakyaüboueibü kao phoukei. 8 khoei tat sühko kho kao to Siieibü Sekphai dogo lauda. 9 Kheijinei Jeremia thuseibouei laubü ngüh kho loushedkei: “Israel shousi yoa atei laobou müt shangabü namngüm tetkei, kho namngün tetbü müteibü mu sempak khujin haoenei lekei, 10 hoba Bunyubouei kü la sakkubü tegü, haoenei kho chakyaüboueibü sekphai shanga kukei.” Pilatei Jisu to Ngüh Phebü ( Mk 15.2-5 ; Lk 23.3-5 ; Jn 18.33-38 ) 11 Jisu governor thedanga lotikei, hoba governorei hao to phekei, “No Jihudabü Choba sai?” Jisuei laukei, “Kho nyi lauda.” 12 Ungshedbou shuong hoba jaishou shuongei hao yuktijinei haoei ai ajongai. 13 Kheijinei Pilatei hao to laukei, “Haoenei ka khu limbo aukabü lajuche sungbada kho nyi aditda lo?” 14 Lausikei haoei hao to ngühpem che ongkei ajongai, khoei governor aeibou maangpangkei. Jisu Haibü ( Mk 15.6-15 ; Lk 23.13-25 ; Jn 18.39—19.16 ) 15 Kho lema, shuong la maangangbü thüngdang kabü che haoen la litikulabü kho governor song kikei. 16 Kheijinei Baraba nyenbü amaibü nyenshen che thüngdanga kiteikei. 17 Hibü haoen liko takshatan kijinei Pilatei haoen to laukei, “Ngei kan la ao litila kanei maangangda? Baraba si ayingsi Messia dogo laubou Jisu?” 18 Aishanga theshoubüei haoenei hao khümbo kukei dogo haoei ngekei. 19 Hao matjem setshanga setan kijinei haoyakei hao jungto hautiko laukei, “Ho shedbü akibü müt shanga nyi ai teküm aishanga ngo tat hao shangabüa mangha aeibou khonsaka.” 20 Lausikei ungshedbou shuong si jaishou shuongei haoen shanga Baraba litian Jisu haitishi dogo lautila noknyüh suletkei. 21 Governorei haoen to jongaikei, “Khünyi yo ka ngei kan la ao litikula kanei maangangda?” Haoenei laukei, “Baraba.” 22 Pilatei haoen to laukei, “Khülonga Messia dogo laubou Jisu to ngei ai kümla?” Haoen pendouei laukei, “Hao peiseia thüngashi!” 23 Haoei laukei, “Aila, haoei ai amaibü kümbei?” Lausikei haoenei aei aei kaangbou ngekko laukei, “Hao peiseia thüngashi!” 24 Pilatei hao ngüh ai ühaüthük lausikei noknyüh pühnyintibü ong hapan, haoei dei sungbaan noknyüh thedanga ik sakko laukei, “Ho müt haibüa ngeibü onat aki. Kan maang leshi.” 25 Müt pendouei jongaikei, “Hao sii kün thükto hoba kün shousi shuong thükto yingshi.” 26 Kheijinei haoei haoen jungto Baraba litikei, lausikei haoei Jisu to sembei hoba peiseia thüngla khümbomeiko kukei. Sepai shuongei Jisu Nyikubü ( Mk 15.16-20 ; Jn 19.2-3 ) 27 Kheijinei governor sepai shuongei Jisu Choba chemto leian atkei; hoba sepai san pendou hao kaijembo kambei. 28 Haoenei haoeibü nei khuokkei hoba hao la nakthüngle sakbü nei che neikukei; 29 hoba jakei Choba khun che yikan haoeibü khua hankukei; hoba haoeibü mae ika liju che jungtikei; hoba haoenei hao thedanga khüpetan nyikuko laukei, “Jihudabü Choba, maisho kishi!” 30 Haoenei hao to eokei thokkei, hoba liju kho soan haoeibü khu to ngümbei. 31 Haoenei hao la nyikuan phaia, hao ka nakthüngle sakbü nei kho sungngaikei hoba hao la jembü neisimei lekukei, hoba hao peiseia thüngla leilangkei. Jisu Thüngbü ( Mk 15.21-32 ; Lk 23.26-43 ; Jn 19.17-27 ) 32 Haoen longjinei haoenei Simon nyenbü Kurinibü müt che hapbei. Haoenei hao la Jisueibü peisei pela jangkukei. 33 Ladang haoen Golgotha, tetlabü, “Khulo kaoen” che to loukei, 34 haoenei Jisu la ih khauekbü to kheian yungla kukei; lausikei haoei kho jepan chühan yungla asunglet. 35 Haoenei hao peiseia thüngan phaia phaang pakko, haoeibü neisimei janan lekei; 36 hoba haoen setan hao lombo kikei. 37 Haoeibü khu thüka, “HO JIHUDABÜ CHOBA JISU” dogo doan thipbei. 38 Kheijinei hao yoa kokbü müt nyi, che maenei hoba che nanaenei dogo thüngkei. 39 Haubü ngaibü shuongei jembü khu ngomeiko hao to nyikuko 40 laukei, “No Lembüchem leilutian chalou semnyeta danglabü mút, no lolo püetashi; no Mühghaü Shou longa peisei ka lotashi.” 41 Kho tegü ong ungshedbou shuongeikei, Ngühkhüm lenbou shuong si jaishou shuong yoa hao nyikuko laukei, 42 “Haoei mü püetkei; jembüje püetla athük. Hao Israelbü Choba yingkei! Tou hao peisei ka lotashi hoba künei hao to mailemlabü. 43 Haoei Mühghaü to maanglembei; Mühghaüei hao to maangshikda longa, tou hao Mühghaüei napüeta; aishanga haoei, ‘Ngo Mühghaü Shou’ dogo laukei.” 44 Hao yoa peiseia thüngbü kokbü shuongeikei kho tegütham hao to nyikukei. Jisu Haibü ( Mk 15.34-41 ; Lk 23.44-49 ; Jn 19.28-30 ) 45 Anthüknyi jih ka sem jih sühko kaodak khümboa nakthühkei. 46 Sem jih thünga Jisuei ngüh yaangbüei ngekko laukei, “Eli, Eli, lema sabakthani?” kho tetlabü, “Kü Mühghaü, kü Mühghaü, aila nyi ngo apyokei?” 47 Khünei loan kibü atei kho ditjinei laukei, “Haoei Elija ngada.” 48 Haoen yoa müt cheei langjung hauan, od che sungbakei hoba kho haijepbüa haman phodong chenei lonan hao la yungla kukei. 49 Lubü shuongei laukei, “Elija hao püetla loula si aloulaje senei chühkho.” 50 Jisuei nyibou ngüh yaangbüei ngekkei hoba jembü soushou bangtikei. 51 Lembüchem thangtet nei kho thük ka koubü kaoa atko penyi la jitnyinkei, hoba selo nyikei, hoba laangdak shuong nyinkei, 52 hoba hee shuong ipbei hoba nyeket shibü saopobü mang juongnyu langngaitikei; 53 hoba hao langngaian phaia haoen hee ka longkei hoba Saopobü Sangnyu to atan juong la haptikei. 54 Saongao thükkabou, hoba hao yoa lombo kibü shuongei selonyibü hoba haüthükbü kümsilei shuong hapan aeibou hatkei. Haoenei laukei, “Maimaitham ho müt Mühghaü Shou yinga!” 55 Yaksa shuong juong hebü ka chühko kikei. Haoen Galil ka Jisu phai sembei hoba hao to thuiyokei. 56 Haoen yoa Mari Magdalin, Jakob si Josefeibü nyu Mari, hoba Zebedi shousi shuongeibü nyu yoan kikei. Jisu Khünbü ( Mk 15.42-47 ; Lk 23.50-56 ; Jn 19.38-42 ) 57 Chasem, Arimathia ka Josef nyenbü keibü müt che, haokei Jisu eik, khüto loukei. 58 Hao Pilat jungto haukei hoba Jisueibü mang hikei. Kheijinei Pilatei kho kuan apla sakkukei. 59 Josefei mang kho sungletkei hoba kho hinseibü nei inyaibüei shokei 60 hoba haoei laang jakenan phobü jembü hee haanbüa kho phokei, hoba haoei hee koukhüna laang yaangbünyu thangan phoan satkei. 61 Mari Magdalin si lubü Mari heekou tangko setan kikei. Heekhüna Lombü 62 Nyibounyet, kho Lamlebü chalou phainyet, ungshedbou shuong liko Pilat jungto loukei 63 hoba laukei, “Yaangbou, ho yepeibouei, ‘Chalou semnyet kian ngo langngailabü’, dogo hao lang kijinei laubü künei damenda. 64 Hibü sembounyet sühko hee lomla ngühkhüm kubüma, aingenyu hao eikshuong louan hao koklanglabü hoba mütshuong to, ‘Hao haibü ka langngaia’ dogo laulabü; hoba thonbou khüpsilang kho shaangbou tokei amaibou yinglabü.” 65 Pilatei haoen to laukei, “Lombü leashi. Hauashi hoba hee kho kanei thükbü tegü lomtiashi.” 66 Haoen haukei hoba lombü shuong thedanga laanga amaaphilabü shangjinan lomtikei. |
Chang Naga Bible - SAOPOBÜ LAI
Copyright © The Bible Society of India, 2002.
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India