Yeremia 52 - Bibilia Buk na Ŋun nagon koti luŋu aTumatyan na Sedekia (Köti 2 Moran 24.18-20 ; 2 Dekat 36.11-16 ) 1 A Sedekia gwe ko kiŋajin merya murek wot geleŋ na suluje nye gwon a mor nu, a nye saŋi Yerusalema yu ko kiŋajin puök wot geleŋ. A karin ti ŋote nanyit gwe a Kamutala, ŋuro na Yeremia lo Libina. 2 A nye koŋdi ŋo nagon a naron ko MATAT i metet, gwoso i ŋo liŋ na kon Yeyoyakim köju kunu. 3 A kine kulya ’diri iŋge pokin Yerusalema se ko Yuda kogwon se a towoŋa MATAT tojo nye a riköddu se kaŋo kanyit i komor. A Sedekia renyani sara ko mor lo Babela. ’Doro na Yerusalema (Koti 2 Moran 24.20—25.7 ; Yeremia 39.1-7 ) 4 A i kiŋa tobuŋwan na gwoŋdi lepeŋ a kasaranit nu, i yapa topuök, i perok puök ti ŋilu yapa, a Nebukadaresar mo lo Babela poni ko kamörök kanyit liŋ i mörö ko Yerusalema, a se ’beggi mera nase nyu. A se teteŋdi takajin najo ki a tumesi ti ŋinu köji. 5 Nyena a ŋinu köji iŋge tuma tojo ko kiŋa topuök wot geleŋ na gwoŋdi Sedekia a mor nu. 6 A i perok buŋwan ti yapa toiŋwan na gwoŋdi dyaŋ a duma köji nu, a kinyo lo ŋutu ti jur gwe ’bayin. 7 a gorom nagon a mariŋ na köji iŋge turö ko merok; a kamörök liŋ wöki kaŋo köji kata kwaje, a tiri kötumit na gwon i kiden na goroma murek na gwon nyona ko melesen na mor, i diŋit nagon ŋutu ti Kaledea a lorga ŋinu köji nu. A se iti i kiko lo tu Araba. 8 Ama a kamörök logon a ŋutu ti Kaledea kulo riköddi mor Sedekia, a woggi lepeŋ i ’daran ti Yeriko; a kamörök kanyit liŋ reara kaŋo ko lepieŋ. 9 A ŋutu ti Kaledea morgi mor, a joŋgi lepeŋ tojo ko mor lo Babela Ribila yu i jur lo Kamat. A mor lo Babela ’duŋökiŋdye lepeŋ putet. 10 A mor lo Babela tatuje ŋwajik ti Sedekia Ribila yu ko lepeŋ i komor, a nye köti tatuje temejik liŋ ti Yuda Ribila yu. 11 A mor lo Babela tomo ’dokeji Sedekia, a toŋi lepeŋ ko toŋot, a joŋgi lepeŋ tojo ko Babela, a tiŋdi lepeŋ i kadi rereket tojo ko lor lonyit twayet. Ŋutu ti Yuda a momokaji a ’dupi (Koti 2 Moran 25.8-21 ; 2 Dekat 36.17-21 ; Yeremia 39.8-10 ) 12 A Nebujaradan lupöni Yerusalema i perok puök ti yapa tomukanat. (Ŋilu kiŋa köju gwon a topuök wot buŋwan na gwoŋdi Nebukadaresar a mor lo Babela nu.) Ŋilo ŋuto a kölipönit lo mor lo Babela ko a duma lo katiyuk kanyit. 13 A nye ’yuŋe kadi na MATAT, ko kadi na mor, ko kadijik liŋ ti Yerusalema ko kimaŋ; iŋkoi, nye a ’yur kadijik dumalak liŋ. 14 a kamörök liŋ ti Kaledea logon gwon ko lu duma lo katiyuk kulu, duyömbi goroma liŋ nagon lolorga Yerusalema kune. 15 a Nebujaradan duma lo katiyuk joŋgi kulye ŋutu logon a lomerika parik, ko pitönö ti ŋutu logon a kölöki i ŋinu köji kulo, ko ŋutu logon a kö ’yu ŋutu kase ko a yuörö ko mor lo Babela yu, se ko pitönö ti ŋutu logon a bodwat i pirit na geleŋ. 16 Ama Nebujaradan duma lo katiyuk a kölökin kulye ŋutu ti jur logon a lomerika parik anyen gwon a kakuruk ti kaden ti binyo ko a kakuruk ti meleseno. 17 A ŋutu ti Kaledea gwagwalaggi togwi ’diesi logon a tetena ko mölwö, logon gwon i kadi na MATAT kulo, ko gwo ’diesi ti mu ’dajin lalaesi, ko ŋo gwoso pöpö na tetena ko mölwö nagon gwon i kadi na MATAT kune, a se joŋgi kine mölwö liŋ tojo ko Babela. 18 A se joŋgi yekesi ti kurök, ko korekan, ko walya, ko kalabajin, ko ’yulukutan ti bökur se ko toro ’bo liŋ logon a tetena ko mölwö, logon a kitarikin i kita na kadi na MATAT kulo. 19 A duma lo katiyuk joŋgi diköriöt, ko ta ’doka, ko kalabajin, ko yekesi ti kurök, ko togwi ’diesi ti lombojin, ko ’yulukutan ti bökur, se ko lulurön ’bu ’bukesi, kweja adi ŋo liŋ nagon a tetena ko dakap ko ŋo liŋ nagon a tetena ko pödö kune. 20 Ama togwi ’diesi murek, ko ŋo gwoso pöpö geleŋ, ko ŋöjinö ti dwönin puök wot murek lo tetena ko mölwö logon töggu ŋina pöpö, ko gwo ’diesi ti mu ’dajin lalaesi logon mor Solomona köju a tetenakin kadi na MATAT kulu, mölwö nagon tetenarikin kilo ’toro ’bo liŋ nu ti bulö tema asut. 21 Ama ko gwe gwoso togwi ’diesi, tojolan na togwi ’diet geleŋ a lokiliŋan puök wot budök, a totulur nanyit gwe a lokiliŋan puök wot murek, a tu ’bökik nanyit gwe a morin iŋwan, a ŋilo togwi ’diet gwe a rurwe. 22 a muket na tetena ko mölwö gwe i loki nanyit, a tojolan ki na nu muket gwe a lokiliŋan mukanat; a ŋo gwoso birya se ko ludweki ruman gwe i loki na nu muket a lolopesi. Kilo ŋo liŋ a tetena ko mölwö. A togwi ’diet tomurek gwe jojo, ko köti gwon ko ludweki ruman. 23 A kilo ludweki ruman gwe a merya buŋwan wot buker i swötön kanyit; a kilo ludweki ruman liŋ gwe a mia geleŋ i loki na nu birya a loloresi. 24 A duma lo katiyuk morgi Seraya koane duma, ko Jepania yumi lonyit, se ko katiyuk musala ti kötumit na kadi na MATAT; 25 a nye morgi lele duma lo kamörök köji yu, se ko ŋutu buryo logon a kajujuwak ti mor logon a rye nyu kulu. A nye köti morgi kawurönit lo duma lo kamörök, logon köju a luŋgu ŋutu ti jur i mörö; se ko ŋutu ti jur merya buker logon a rye köji kata kulu. 26 a Nebujaradan duma lo katiyuk momorgi lepeŋat a joŋgi se tojo Ribila ko mor lo Babela yu. 27 A mor lo Babela tiŋdi se i ’bitö a tatuje se Ribila yu i jur lo Kamat. Nyena a ŋutu ti Yuda iŋge momokaji kaŋo kase i jur a ’dupi tojo i lele jur. 28 A na gwe a kenet na ŋutu logon Nebukadaresar aje momokara a ’dupi kulo. I kiŋa toburyo nye a momokaddu Yudayaki alipan musala ko merya murek wot musala. 29 a i kiŋa topuök wot budök lo Nebukadaresar a nye momokaddi ŋutu ti Yerusalema miajin budök ko merya musala wot murek. 30 A i kiŋa tomerya murek wot musala lo Nebukadaresar, a Nebujaradan duma lo katiyuk momokaddi Yudayaki miajin buryo ko merya iŋwan wot mukanat; a ŋutu liŋ gwe a alipan iŋwan ko miajin buker. Yeyoyakin a yukwe kaŋo i kadi rereket a iŋge bula (Köti 2 Moran 25.27-30 ) 31 A i kiŋa tomerya musala wot buryo na gwoŋdi Yeyoyakin mor lo Yuda a ’dupiet nu, i yapa topuök wot murek i perok merya murek wot mukanat ti ŋilu yapa, a Ewili-merodak mor lo Babela wone konyen ko Yeyoyakin mor lo Yuda, a yukuŋdye lepeŋ kaŋo i kadi rereket, i kiŋa lo suluje nye gwon a kasaranit lu. 32 a mor lo Babela jambi ko lepeŋ ’bura, a tiŋdi si ’daet nanyit ki lwölwöŋ si ’daesi ti moran lo gwon ko lepeŋ Babela yu kulu. 33 A Yeyoyakin rusuŋdye boŋgwat na juŋ nye i kadi rereket kune kaŋo. A nye ŋupi nyesi i misa na mor i perok liŋ lo gwolorgi lepeŋ kulu, 34 a mor korakiŋdye lepeŋ koret nanyit gwoso i ’dekesi kanyit ti lor, i perok liŋ lo gwolorgi lepeŋ kulu tojo ko lor lonyit twayet. |
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Bible Society in South Sudan