Matayo 27 - Bibilia Buk na Ŋun nagon koti luŋu aYesu a jopa ko Pilato i komor (Köti Marako 15.1 ; Luka 23.1-2 ; Yoane 18.28-32 ) 1 A ko kak aje waran, a kiŋanejin temejik liŋ se ko temejik ti ŋutu momoruŋdye i teteŋdya na yeyeet nase anyen tatuja Yesu; 2 a se toŋi lepeŋ, a nyomöddi lepeŋ kaŋo, a wukiŋdye lepeŋ ko Pilato i konin logon a mödir. Twan na Yuda (Köli Konesi 1.18-19 ) 3 A Yuda lo tiŋdu lepeŋ i tatua lo ko meddi adi kulya ti Yesu aje ’dupöki arabat, a nye löpuŋge töili, a nyökökiŋdye koanejin temejik se ko ŋutu temejik pödöjin merya musala kune bot, 4 a kulyani adi, Nan aje toroŋdya i tiŋdu na ŋuto logon ’bak kulya i tatua. A se waddi adi, Kine ’bayin a kulyan kaŋ. Kine gwe a kulya kunök ko mugun. 5 Nyena a nye gubakiŋdye pödöjin kune kak i Kadi na Ŋun. a nye iti tu, a to ’yi mugun. 6 A koanejin temejik ’dumuŋdye pödöjin kune, a kulyani adi, A ko ’buruki adi ti se ’delakine i pirit na geleŋ ko gurut ti Kadi na Ŋun, kogwon se a gwöriesi ti rima. 7 a se teteŋdi yeyeet nase, a kine gurut gwörwe ’i melesen na kagweyanit lo mu ’dajin, anyen Lwaka nuka kata. 8 Nyena a ŋina melesen luŋ 9 A kirut po nagon nebi Yeremia köju a jam kunu böŋö kokona adi, Se a ’dumuŋdya pödöjin merya musala, a gwöriesi ti ŋuto logon kulye ŋutu ti Yisaraele a kenakin anyen ropari ŋuto lo morga lepeŋ lo, 10 a se gwöruŋdye melesen na kagweyanit lo mu ’dajin, gwoso na sarakiŋdye MATAT nan nu. Pilato pipija Yesu (Köli Marako 15.2-5 ; Luka 23.3-5 ; Yoane 8.33-38 ) 11 A kirut Yesu gwo ’de ko modir i komor, a mödir pije lepeŋ adi, Do nye ŋilo Mor lo Yudayaki lo? A Yesu waddi lepeŋadi, Do aje tuk. 12 Ama a na pökiŋdye kijanejin temejik se ko ŋutu temejik lepeŋ nu, a nye gwe a ko waddu nene po. 13 A Pilato pije lepeŋ adi, Do a ko yiŋ po jore nagon lepeŋat tokoŋ kulya kunök arabat le? 14 Ama a nye gwe a ko wat lepeŋ ma ’di ko kulyaet geleŋ to; nyena a mödir söŋi söŋu parik. Yesu a ’duŋöki i tatua (Köli Marako 15.6-15 ; Luka 23.13-25 ; Yoane 18.39—19.16 ) 15 Nyena temba i diŋit na ŋilo rorwe, mödir yeŋ yukukiŋdyö lodir lo ŋutu ŋuto geleŋ logon se ’de ’dekan. 16 a i ŋinu diŋit lele lo rereka kata logon a dena parik i konesi kanyit karin kanyit a Yesu Baraba. 17 a na momoruŋdye ŋutu nu, a Pilato pije se adi, Ta ’dek nan yukukiŋdyö ta lon ŋuto, Yesu Baraba, kode Yesu lo lupu a Masia? 18 Kogwon nye a den ’bura adi lepeŋat a wukiŋdya Yesu kanyit i könin kogwon se yiyinöri lepeŋ. 19 A na si ’dari Pilato i si ’daet ’dupet na putet nu, a nakwan nanyit sunyukiŋdye lepeŋ kutuk adi, Ti kulya kunök gwe ’bayin ko ŋilo ŋuto lo ’bak kulya, kogwon i lo lor nan a poŋga po jore i rudwe i kulya ti lepeŋ. 20 A kiŋanejin temejik se ko ŋutu temejik löpukuŋdye ŋutu adi ti se pije Pilato i yukuuŋdyö na Baraba, a Yesu lo tatuani, 21 a mödir köti pije se adi, Ta ’de ’dekan nan yukukiŋdyö ta ŋa i kilo ŋutu murek? A se waddi adi, Yukuki yi Baraba! 22 a Pilato pije se adi, A kirut nan de konakiŋdye Yesu lo luŋu a Masia lo nyo? A se liŋ waddi adi, Ti lepeŋ ’bikikine i ködini na görö! 23 a Pilato pije adi, Ko nyo? Nan toron nagon lepeŋ a kon? Ama kölumbö a se woŋe bia parik adi, Ti lepeŋ ’bikikine i ködini na görö. 24 A Pilato ko meddi adi ’bulit ’bayin, kölumbö a woŋon duma parik ŋdine ŋdi, a nye ’dumuŋdye pioŋ, a lalaji könisi kanyit ko lodir lo ŋutu i komor, kulya adi, Ti nan gwe pajo i rima ti ŋilo ŋuto. Kine gwe a kulya kasu ko ’börik. 25 A ŋutu liŋ ruŋge adi, Ti rima kanyit gwe kayaŋ i kusik ko i ŋwajik kaŋ. 26 A kirut Pilato yukukiŋdye se Baraba, a nye tiŋdi Yesu i ’bitö ko kurubat logon a kwara, a ŋutukiŋdye lepeŋ i ’bikiki i ködini na görö. Kamörök a kwekweni ko Yesu (Köti Marako 15.16-20 ; Yoane 19.2-3 ) 27 Nyena a kamörök ti mödir joŋgi Yesu i mödöria lukata, a momoruŋdye teŋ na kamörök liŋ i pirit na geleŋ, a dumökiŋdye lepeŋ kiden. 28 a se rusuŋdye boŋgwat kanyit kune kaŋo, a tojubbi lepeŋ ko boŋgo nator; 29 a se iŋge doggu kikwa a Iŋguya, a sukiŋdye ko lepeŋ i kwe. a tiŋdi pa ’duŋi kanyit i könin lutaten; a se rugwuŋökine ko lepeŋ i komor, a kwekwenine ko lepeŋ adi, Madaŋ pon Mor lo Yudayaki! 30 A se yaggi kamulak ko lepeŋ ki, a ’dumuŋdye pa ’duŋi lo, a ’biddye lepeŋ i kwe. 31 a nagon se aje kwekweni ’e lepeŋ nu, a se rusuŋdye boŋgo na kaŋo ko lepeŋ i mugun, a se tojubbi lepeŋ ko boŋgwat kanyit kune, a se nyömöddi lepeŋ kaŋo i ’bikikiŋdyö i ködini na görö. Yesu a ’bikiki i ködini na görö (Köli Marako 15.21-32; Luka 23.26-43; Yoane 19.17-27) 32 A na tiri kamörök nu, a se rume ko lele ŋuto lo po Kurene, karin kanyit a Simona. A se ri ’dikiŋdye lepeŋ i ’doggu na ködini na görö na Yesu. 33 A se ko ’dure i pirit na luŋu a Golo gota (nagon nyönyökö adi Pirit na Kululuŋ), 34 a se tiŋdi Yesu binyo na ŋola ko ŋo na pötwör anyen mamat; ama a nye ko ’de ’deŋdi se, a nye tine ’bön möju. 35 a nagon se aje ’bikikindyö lepeŋ i ködini na görö nu, a se kökorakiŋdye ’börik boŋgwat kanyit kune gubarikin guralan. 36 a se si ’dakine kak i tiju na lepeŋ nyu. 37 a se tiŋdi ŋoit i ködini na görö kanyit i kwe, nagon a wurö adi, LÖ A YESU MÖR LÖ YUDAYAKI. 38 A i ŋinu diŋit a karyakak ’bikikine ko lepeŋ i pirit na geleŋ i kaden na görö, lele i swöt lo lutaten ko lele i swöt lo kadoŋe. 39 a ŋutu logon lwöŋöddi nyona kulo ’dö ’döji lepeŋ, dodoŋga kusik kase, 40 kulya adi, Do logon ’de ’dekan dukakiŋdya Kadi na Ŋun kak a ’duke ’duk nye i perok musala lo! Lwöki mugun koi! Ko do a ŋuro lo Ŋun, poŋdi kak i ködini na görö! 41 Nyena köti a kiŋanejin temejik, ko katodinök ti Saresi ti Mose, se ko ŋutu temejik kwekwenine ko lepeŋ adi, 42 Lepeŋ lwöggu kulye ŋutu; ama nye ti bulö lwöggu mugun. Lepeŋ a Mor lo Yisaraele! Ti nye poŋdi kak i ködini na görö soŋinana, a yi de yubbe lepeŋ. 43 Lepeŋ yinikiŋdyö mugun ko Ŋun, ti Ŋun lwöki lepeŋ soŋinana ko nye nyanyar lepeŋ; kogwon nye a kulya adi, Nan a Ŋuro lo Ŋun. 44 Ma ’di karyakak logon a ’bikiki ko lepeŋ i pirit na geleŋ kulo köti ’dö ’döji lepeŋ sona. Twan na Yesu (Köli Marako 15.33-41 ; Luka 23.44-49 ; Yoane 19.28-30 ) 45 Suluja i tuparan kiden a kak liŋ worani a mudwe tojo ko saa musala na koriri. 46 Nyena i saa musala na koriri, a Yesu woŋe ko gworo lobot adi, Eli, Eli, lama sabakatani? nagon nyönyökö adi, Ŋun liŋ, Ŋun liŋ, nyo do kökölökin nan? 47 a kulye ŋutu logon gwo ’dan nyona kulo ko yiŋge lepeŋ i luŋgu sona, a lepeŋat kulyani adi, Lo ŋuto luŋgu Eliya. 48 a ’de ’de lele lose wöku wökun, a ’dumuŋdye liŋ a, a jurutökiŋdye i binyo naparoroŋ, a sukiŋdye i pa ’duŋi, a ŋutukiŋdye lepeŋ anyen mamat. 49 Ama a kulye kulyani adi, Möni ta mon, ti yi mete ta met kode ŋona Eliya de popo i lwöggu na lepeŋ. 50 a Yesu köti woŋe parik ko gworo lobot, a kodudwö nanyit ’dumajine ’dumaji. 51 Mete, a boŋgo koret na Kadi na Ŋun iŋge ki ’ya murek, suluuŋdya ki tojo ko kak, a kak yeyeti yeyeta, a lelya kakaggi kakaggu, 52 a gulömö köti ŋani ŋai, a öpuö jore ti ŋutu ti Ŋun logon aje twatwa kulo topiyuni topiyu; 53 a i mukök na ŋien nanyit i twan, a se lupuŋdye kaŋo kase i gulömö, a tulöddi i Köji Nake a puköki i ŋutu jore. 54 a nagon duma lo kamörök mia geleŋ se ko ŋutu lo gwon ko lepeŋ i pirit na geleŋ, logon tiju Yesu kulo, ko meddi rigirigi se ko po liŋ na kona kunu, a se kujönöni kujönö parik, a kulyani adi, Lo ŋuto ’diri a ŋuro lo Ŋun! 55 A kunie ŋutu jore gwe nyu, gwo ’dan pajo i meddya. Lepeŋat po Galilaya moruŋdya ko Yesu i parakiŋdya na lepeŋ. 56 a kunie kase gwe a ko Maria na po Magadala, ko Maria ŋote Yakobo ko Yosepa, se ko ŋote ŋwajik ti Jebedayo. Nuka na Yesu (Köti Marako 15.42-47 ; Luka 23.50-56 ; Yoane 19.38-42 ) 57 A nagon kolor gwe nyona ko ’doro nu, a lele kwörinit lo ’dure po Arimataya, karin kanyit a Yosepa. Nye köti a ŋuto kajujumunit lo Yesu. 58 A nye iti ko Pilato yu a piyuŋdye öpu na Yesu. A Pilato sarakiŋdye adi ti öpu na tikine lepeŋ. 59 a Yosepa ’dumuŋdye öpu na, a doggi nye ko boŋgo nake na ’but, 60 a ’delakiŋdye kanyit i gulöm ludukötyo, nagon nye a kuruun i lurutat logon a ŋurupit; a nye gwuluŋökiŋdye ŋurupit duma anyen muggö kutuk na gulöm, a nye iti tu. 61 A Maria na po Magadala se ko nene Maria gwe nyu, sisi ’da komorga gulöm. Katiyuk tiju gulöm 62 A kotumalu lo kebbu Lor Tetenet lu, a kiŋanejin temejik se ko Parusijin momoruŋdye ko Pilato i komor, 63 a kulyani adi, Pon duma, yi a yiyiun adi, na gwoŋdi ŋilo kamumulukanit jörun nu, lepeŋ a kulya adi, Nan mo pipien i twan i perok musala. 64 Saŋi saŋu anyen gulöm titikö go tojo ko lor tomusala lonyit, an ŋutu kanyit kajujumuk tu i kokoladdu na öpu nanyit, a tukökiŋdye ŋutu adi, Lepeŋ aje ŋien i twan; a mumuluket na ’dutet mo gwe a naron bia parik lwölwöŋ na kokwe nu. 65 a Pilato takiŋdye se adi, Ta gwon ko katiyuk. Iti ta, titike ta titik gulöm go gwoso nagon ta bubulö na. 66 Nyena a se iti tu, a titiŋge gulöm, a nya ’dutukiŋdye kweyet i ŋurupit duma, a kölökiŋdye katiyuk i tiju. |
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Bible Society in South Sudan