Marako 5 - Bibilia Buk na Ŋun nagon koti luŋu aYesu a toke ’ya ŋuto lo Gerasa lo gwon ko mulökötyo loron (Köti Matayo 8.28-34 ; Luka 8.26-39 ) 1 A lepeŋat ’dure i nu pele na töma Galilaya i jur lo ŋutu ti Gerasa. 2 A nagon Yesu aje kiyuŋdya kaŋo i ki ’bo kata nu, a ŋuto logon ko mulokötyo loron poŋdi kaŋo i pirit na gulömo i rum ko lepeŋ. 3 Ŋilo ŋuto sisi ’datu i kiden na gulömö, a lele ŋuto tine jukin reregga lepeŋ kwöŋ ma ’di ko toŋot; 4 kogwon daŋin jore lepeŋ rerekatu i mokosi ko witiöt a torani könisi ko toŋot, ama a lepeŋ giginyije toŋot, a gwagwalaggi witiot; a ŋutu gwe ’bayin logon ko riŋit i tokoyogga na lepeŋ. 5 a lepeŋ ŋupi wuwu ŋine i pirit na gulomö ko i merya ki tukwaje ko tuparan, a ’du ’duŋuje mugun ko ŋurupo. 6 A na meddi nye Yesu pajo nu, a nye woki wökon a dulakine ko lepeŋ i komor i twoju na lepeŋ, 7 a woŋe parik ko gworo lobot adi, Yesu Ŋuro lo Ŋun Katoŋanit lo ki liŋ, do ’dek nyo köyö? Nan saŋu do i karin ti Ŋun an do ko tomi nan. 8 Kogwon Yesu dika a takiŋdya lepeŋ adi, Do mulökotyo loron, poŋdi kaŋo ko ŋilo ŋuto i mugun. 9 A Yesu pije ŋilo ŋuto adi, Karin kunök a ŋa? A nye waddi adi, Karin kwe a Yodom, kogwon yi jore parik. 10 A nye mamaŋdi parik an Yesu sonyoro kilo mulökö lorok kaŋo i ŋilu jur. 11 Nyena a teŋ duma na wuryö gwe i yuku nyu i mere; 12 a mulökö lorok mamaŋdi lepeŋ adi, Sonyoro yi i wuryö, anyen yi lupö kase i mugunya. 13 A kirut a nye rukökiŋdye se i tu, a mulökö lorok lupuŋdye kaŋo, a lupöni i wuryö, (ŋina teŋ na wuryö gwon gwoso alipan murek) a se rurumuŋdye kak ’de ’de i wi na merya tojo i tör kata, a ’dire ’diron. 14 A kayukuk wöki wökön, a toreaddi lore köji ko i jur, a ŋutu poŋdi i meddya na ŋo nagon a pokin kine. 15 A se poŋdi ko Yesu ni, a meddi ŋuto logon köju gwon ko yodom na mulökö lorok lo i si ’da nyu a töjupu, a yeyeesi kanyit gwe a na ’but; a se iŋge kujönö. 16 A ŋutu logon aje met kine kulya kulo poki i nyonyoggu na ŋo, nagon a konaki ŋuto logon ko mulökötyo loron lo se ko ŋo nagon a konaki i wuryö. 17 A se suluje mamaŋdu Yesu anyen ko ’yu jur lose. 18 A na kiyaddi nye i ki ’bo kata nu, a ŋuto logon köju gwon ko mulöko lorok lo mamaŋdi lepeŋ anyen nye boŋö moraddu ko lepeŋ. 19 Ama a Yesu tine ruköro lepeŋ, a kölumbö takiŋdye lepeŋ adi, Iti mede konut i karu, nyönyokoki lepeŋat ŋo duma nagon MATAT aje konakin do ko a won konyen ko do na. 20 Nyena a ŋuto lo iti tu, a suluje tokuoddu i jur lo Dekaŋoli ’bukuluŋ ŋo duma nagon Yesu aje konakin lepeŋ na; a ŋutu liŋ iŋge söŋu. Yesu a toke ’ya Ŋuro na Yairo se koŋuto nagon a ’bo ’yu boŋgo nanyit na (Köti Matayo 9.18-26 ; Luka 8.40-56 ) 21 A nagon Yesu aje yitö ko ki ’bo i nu pele na tör na Galilaya nu, a ŋutu jore parik momoruŋdye kanyit ni; a nye gwe nyona ko tor. 22 a lele duma lo kadi momoret, karin kanyit a Yairo lo poŋdi; a na meddi nye Yesu nu, a nye rugwuŋökine kak ko lepeŋ i mokosi, 23 a nye mamaŋdi lepeŋ adi, Ŋuro nio nu gwe nyona ko twan. Böŋö poŋdi ko sopakiŋdye konisi kulok kanyit loki, anyen nye böŋö totokela a gwe jörun. 24 a Yesu moraddi ko lepeŋ. A ŋutu jore moraddi ko Yesu riri ’di lepeŋ. 25 A nene ŋuto gwe nyu nagon rima wowon i mugun ko kipajin puök wot murek. 26 ŋina ŋuto a ŋoŋga ŋo jore ko bodwat ti winiko i konisi, ko aje tutuŋ po kanyit liŋ, a gwe a ko tokela asut, kolumbo a gwe a naron bia parik. 27 a nye iŋge yiŋ liŋio i kulya ti Yesu, a nye poŋdi ko lepeŋ i mukok i kiden na lodir lo ŋutu, a ’bo ’yi boŋgo nanyit. 28 Kogwon nye a yeyeju kanyit i toili adi, Ko nan a ’bo ’yu ma ’di boŋgwat ti lepeŋ a nan de tokelani tokela. 29 a ’de ’de won na rima iŋge goggu; a nye iŋge den kanyit i mugun adi nye aje tokela i twanti lonyit. 30 A Yesu iŋge den kanyit i mugun adi riŋit nanyit aje tu kaŋo, ’de ’de a nye woriŋoni woriŋo i kiden na lodir lo ŋutu a nye pije adi, ŋa ’bo ’yu boŋgwat kwe? 31 A ŋutu kanyit kajujumuk kulo waddi lepeŋ ko piyet adi, Do a met lodir lo ŋutu riri ’di do, kolumbo a do pije adi, ŋa ’bo ’yu nan? 32 A nye boŋgi boŋga i meddya ko ŋa na koŋdya ŋina ŋo. 33 Ama a lon ŋuto iŋge den po nagon aje konaki nye na, a poŋdi po kukujono ko bobonuŋdyo, a rugwupökine kak ko lepeŋ i mokosi, a jamakiŋdye lepeŋ to ’diri na kine kulya lio. 34 A Yesu kulyani ko lepeŋ adi, Ŋuro nio, yupet inot aje tin do i kelan. Iti ’bura ko taliŋ, kele kelan i ŋilo twanti ilot. 35 A nagon nye nyuŋ jajambu nu, a kulye ŋutu logon poŋdya ko duma lo kadi momoret midi kulo kulyani adi, Ŋuro inot aje twan. Nyo do nyuŋ tudaraju Katodinonit? 36 Ama a Yesu iŋge yiŋ kulya na tuk lepeŋat kune, a nye takiŋdye duma lo kadi momoret lo adi, An do ko kujono, kolumbo yubbe yubbo tuŋ. 37 A nye tine rukoro lae ŋuto i kepoddu na nye, tuŋ Petero ko Yakobo se ko Yoane luŋaser Yakobo. 38 a nagon se aje ’dur ko duma lo kadi momoret i ’baŋ nu, a Yesu meddi ŋutu wowoŋon ko lulujö ko yoyolo parik. 39 a nagon nye aje lupo kadi nu, a nye pije kulu ŋutu adi, Nyo ta wowoŋon ko lulujö? Ŋuro na a ko twan ama dodoto. 40 A se kweni ’e kweni ’e lepeŋ ’do ’doju. Ama a lepeŋ rikoddi ŋutu lio kaŋo, a joŋgi monye Ŋuro ko ŋote ŋinu ŋuro se ko ŋutu kanyit kulo, a se iti i pirit nagon ŋuro a topiriki kata na. 41 a nye morgi ŋuro i konin, a takiŋdye lepeŋ adi, Talita kumi, nagon nyonyoggu adi, Do ŋina ŋuro, nan takiŋdya do adi, Ŋine ki. 42 ’De ’de a ŋuro na ŋine ki a wöröni wörö; lepeŋ gwe a duma ko kiŋajin puök wot murek. A kirut se iŋge söŋu. 43 a Yesu kukuji lepeŋat parik adi an lele ŋuto kodyo deden kine kulya, a nye takiŋdye lepeŋat anyen tiŋdu ŋina ŋuro ŋo lo nyenyei. |
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Bible Society in South Sudan