Online Bible

- Reklamy -

Marako 4 - Bibilia Buk na Ŋun nagon koti luŋu a


Lilim lo kaweyanit
(Köti Matayo 13.1-9 ; Luka 8.4-8 )

1 A Yesu köti suluje todiŋdyö nyona ko tör na Galilaya. A ŋutu jore parik momoruŋdye kanyit ni, ko ŋina kwe a nye kije i ki ’bo kata lo gwon i tör kata lo a si ’dakine kak, a ŋutu liŋ gwe i kijit.

2 A nye todinikiŋdye se ŋo jore i lilimön.A na todiŋdye nye se nu, a nye kulyani adi,

3 Yiŋge ta! Kaweyanit a tu i weja na nyomot.

4 A gwe sona, na gwoŋdi nye i weja nu, a kulye nyomot ’do ’done nyona ko kiko, a kwen poŋdi po a kwökwöddi se.

5 A kulye nyomot ’do ’done i kujöŋ nagon a röpökiŋdyö i lelya loki, a ’de ’de se pune pun kogwon kujöŋ ti gwon jore;

6 a nagon kolor gwe ki nu, a se salani sala, a teteyone teteyon kogwon kokori kase a ko ’bekoddu kak.

7 A kulye nyomot ’do ’done i kiden na kikwa, a kikwa iŋge ’duröddu ki a iŋge ’di se, a se tine toran.

8 a kulye nyomot ’do ’done i kak na ’but a ’duruŋdye ki, a tore toran, kunie kusik ti ’bolot ko konyen merya musala, kunie ko merya buker, kunie ko mia geleŋ.

9 A Yesu kulyani adi, ŋuto logon ko swö yiŋesi ti nye yiŋge kine kulya.


Kwe nagon Yesu jambu ko lilimön
(Koti Matayo 13.10-17 ; Luka 8.9-10 )

10 A nagon Yesu gwe geleŋ nu, a ŋutu logon gwon ko lepeŋ nyona se ko ŋutu kanyit kajujumuk puök wot murek kulo pije lepeŋ i kulya ti kilo lilimön.

11 A nye waddi adi, Ta aje tiki i deŋdya na lwönö ti tumatyan na Ŋun, ama ŋo liŋ nagon jamaki ŋutu lo gwon kaŋo kulo jama a lilimön;

12 kweja adi se memet ama a se tine gwulu, se yiyiŋ ama a se tine kurun, kogwon ko se ködyö a kurun a se ködyö löpukuŋdye ko Ŋun ni a pitökine pitöki.


Yesu tökoŋu tokoret na lilim lo kaweyanit
(Köti Matayo 13.18-23 ; Luka 8.11-15 )

13 A kirut Yesu pije se adi, Ta a ko kurun lo lilim le? A kirut ta mo kurundyö lilimön liŋ ada?

14 Kaweyanit weja kulyaet lo Ŋun.

15 Kilo lo gwon i kiko kulo a ŋutu logon kulyaet a weki kase i töilyet, a na yiŋge se ŋilo kulyaet nu, a Satani poŋdi ’de ’de i joŋga na ŋilo kulyaet logon a weki kase i töilyet lo.

16 Gwon sona köti i nyomot logon a weki a ’do ’done i kujöŋ nagon a röpökiŋdyö i lelya loki, kilo a ŋutu logon ko aje yiŋga ŋilo kulyaet a ’de ’de wuji nye ko lyöŋön;

17 ama kogwon kokori kase a ko ’bekoddu kak, a se mönuŋdye diŋit a na ’dit, ama i diŋit nagon lepeŋat a yöyöŋö ko a sasanya kogwon kulya ti lo kulyaet nu, ’de ’de a se kukutörö bot.

18 A kulye nyomot logon a weki a ’do ’done i kiden na kikwa kulo, kilo a ŋutu logon a yiŋga ŋilo kulyaet,

19 ama a wiwinyesi ti na kak, ko nyaŋu na tukwörien, se ko kunie ’dekesi liŋ a lupö nyin, a ’dije ŋilo kulyaet, a nye gwe a pudi.

20 Ama kulye nyomot lo weki i kujöŋ na ’but kulo a ŋutu logon a yiŋga ŋilo kulyaet a iŋge wu, a tore toran, kunie kusik ti ’bolot ko konyen merya musala, kunie ko merya buker, kunie ko mia geleŋ.


Lombo mumukö ko kupö?
(Köti Luka 8.16-18 )

21 A Yesu köti pije se adi, ŋuto ŋona joŋdya lombo kadi anyen mumuk ko kupö? Kode anyen ’delakin i mukök na dotoet? Lombo ŋona ti jwe anyen togwi ’diki ki le?

22 Kogwon ŋo liŋ nagon ’de ’dela ködyö kwekweya, a ŋo gwe ’bayin nagon a ’dela a lwön nagon ködyö tine jwe köke i parara anyen memeta.

23 ŋuto logon ko swö yiŋesi ti nye yiŋge kine kulya.

24 A köti nye kulyani ko lepeŋat adi, Meddi ta ’bura i ŋo na yiŋ ta kine; ŋo nagon ta tetemakiŋdye kulye ŋutu kine mo na temaki ’e ta köti, a kunie mo ’yalakine ta.

25 Kogwon ŋuto lo gwon ko ŋo lo mo ’ya ’yalaki kunie, ama ŋuto logon ’bak nene ŋo lo, ma ’di ŋo na gwon ko lepeŋ na mo ’du ’dumaji kaŋo kanyit.


Lilim lo nyomot lo ’du ’duŋo

26 A Yesu kulyani adi, Tumatyan na Ŋun gwon gwoso ŋuto lo wekiŋdya nyomot kak,

27 a nye dotoni doto i tukwaje, a purwene purwe i ko ’bure, a nyomot gwugwuŋge gwugwuggö a ’duŋe ’duŋö, ama nye ti den ko ’duruŋdyö ada.

28 Kak ko mugun nanyit radan ludweki, a kokwe gwugwuggö, a kirut puri ’ye puri ’yö, a ’bolot tore toran.

29 Ama i diŋit nagon ’bolot aje yoŋe nu, a ŋuto ’dumuŋdye wale ŋeret a poki i ŋepa, kogwon diŋit ŋeret aje temakiŋdya.


Lilim lo nyomotti lo kiteta
(Köti Matayo 13.31-32 ; Luka 13.18-19 )

30 A Yesu pije adi, Ŋo a nyo nagon yi bubulö tojoju Tumatyan na Ŋun ko nye? Kode lon lilim logon yi ködyö tokoŋ nye?

31 Nye gwon gwoso nyomotti lo kiteta, logon a lo ’dit parik lwölwöŋ nyomot liŋ ti kak i ’yutuki nanyit.

32 Ama ko nye aje ’yutuki a nye ’duruŋdye ki a gwe a duma parik lwölwöŋ ’dötilön liŋ ti melesen, a kenia kanyit ririkörö kaŋo a najo, anyen kwen bubulö saka i tölimöt nanyit.


Yesu jambu i lilimön
(Köti Matayo 13.34-35 )

33 A Yesu iŋge jamakiŋdya kilo ŋutu kulyaet lo Ŋun ko lilimön jore gwoso kilo, gwoso nagon se jujukin i yiŋga na;

34 a nye tine jambu ko lepeŋat ’bak lilim, ama a nye nyönyökökiŋdye ŋutu kanyit logon a kajujumuk kulo ŋo liŋ i diŋit nagon se gwon ka ’de nu.


Yesu a toyiŋaju köbuŋöt duma i tör
(Köti Matayo 8.23-27 ; Luka 8.22-25 )

35 A i ŋilu lor i ’doro na kolor, a Yesu takiŋdye lepeŋat adi, Ti yi laŋaddi ta i nu pele na tor.

36 a se kö ’yi lodir lo ŋutu, a se joŋgi lepeŋ i ki ’bo logon lepeŋ si ’da kata lo, a kulye ki ’bojin gwe kata logon moraddu ko lepeŋ i pirit na geleŋ.

37 a kobuŋot duma suluje wuggo, a yalajin ya ’yi ya ’yu i ki ’bo kata, nyena a ki ’bo jorene jore ko pioŋ.

38 Ama a Yesu gwe i kotet na ki ’bo, dodoto a tiŋgo mugun; a se topuruŋdye lepeŋ a pije lepeŋ adi, Katodinönit, do ŋona ti yeyeju koyi a ’dirön le?

39 A nye purwene purwe, a riŋge kobuŋot, a kulyani ko tör adi, Gwe taliŋ! Gwo ’de taliŋ! A kobuŋot kö ’yi wuggo, a ŋo liŋ gwe taliŋ adi lii.

40 a nye pipije lepeŋat adi, Nyo ta kukujönö? Yupet nasu ’bayin le?

41 a lepeŋat iŋge kujönö parik a totopine ko ’borik adi, Ŋilo ŋuto a ŋa logon ma ’di köbuŋöt se ko tör yiyiŋ lepeŋ?

Bari Bible © United Bible Societies, 1979.

Bible Society in South Sudan
Následuj nás:



Reklamy