Marako 15 - Bibilia Buk na Ŋun nagon koti luŋu aYesu a joŋa ko Pilato i komor (Köti Matayo 27.1-2 , 11-14 ; Luka 23.1-5 ; Yoane 18.28-38 ) 1 A ’de ’de nagon kak aje waran, A a koanejin temejik, ko ŋutu temejik, ko katodinök ti Saresi ti Mose se ko momoret liŋ na ŋutu kaliliyak ti kulya teteŋdi yeyeet nase; a se toŋi Yesu, a nyomöddi lepeŋ kaŋo, a wukiŋdye lepeŋ ko Pilato i könin. 2 A Pilato pije lepeŋ adi, Do nye ŋilo Mor lo Yudayaki lo? A Yesu waddi lepeŋ adi, Do lo jambu sona. 3 A koanejin temejik ŋökiŋdye lepeŋ ŋo jore. 4 A Pilato köti pije lepeŋ adi, Do ’bak ruket i kine kulya le? Meddi, lepeŋat aje ŋökin do ŋo jore. 5 Ama a Yesu gwe a ko waddu nene ŋo köti, nyena a Pilato iŋge söŋu. Yesu a ’duŋöki i tatua (Köti Matayo 27.15-26 ; Luka 23.13-25 ; Yoane 18.39—19.16 ) 6 Nyena temba i diŋit na ŋilo rorwe Pilato yeŋ yukukiŋdyö lepeŋat ŋuto geleŋ lo rereka logon lepeŋat a piyun. 7 A lele ŋuto karin kanyit a Baraba gwe i kadi rereket, i pirit na geleŋ ko ŋutu logon a ŋikin i mörö ko miri kulo, ŋilo ŋuto a tatuja ŋutu i ŋinu diŋit. 8 A ŋutu jore mimijörö nyona a suluje pija Pilato anyen konakiŋdya se gwoso na yeŋ na. 9 A lepeŋ pije se adi, Ta ’de ’dekan nan yukukiŋdyö ta Mor lo Yudayaki le? 10 Kogwon nye a den ’bura adi koanejin temejik aje wukiŋdya Yesu kanyit i könin kogwon se yiyinöri lepeŋ. 11 Ama a koanejin temejik jujukiŋdye lodir lo ŋutu anyen Pilato yukukiŋdyö se Baraba ti gwon a Yesu. 12 A Pilato köti pije lepeŋat adi, A kirut nan de konakiŋdye ŋilo ŋuto nyo logon ta luŋ a Mor lo Yudayaki ŋilo? 13 A lepeŋat köti woŋe adi, Ti lepeŋ ’bikikine i ködini na görö! 14 A Pilato pije se adi, Ko nyo? Nan toron nagon lepeŋ a kon? Ama kölumbö a lepeŋat woŋe bia parik adi, Ti lepeŋ ’bikikine i ködini na görö! 15 a Pilato ’deke tulyöŋgu lodir lo ŋutu, nyena a nye yukukiŋdye lepeŋat Baraba; a nye tiŋdi Yesu i ’bitö ko kurubat logon a kwara, a kirut nye wukiŋdye lepeŋ i ’bikiki i ködini na görö. Kamörök a kwekweni ko Yesu (Köti Matayo 27.27-31 ; Yoane 19.2-3 ) 16 A kamörök nyömuŋdye Yesu i ’baŋ lo gwon i lukata na mödöria lo; a lepeŋat luŋgi teŋ na kamörök liŋ i pirit na geleŋ. 17 A se tojubbi Yesu ko boŋgo na ’bule, a se iŋge doggu kikwa a Iŋguya, a sukiŋdye ko lepeŋ i kwe. 18 A se suluje roman ko lepeŋ adi, Madaŋ, pon Mor lo Yudayaki! 19 A se ’biddye lepeŋ i kwe ko pa ’duŋi, a yaggi kamulak ko lepeŋ ki, a se rugwuŋökine kak i twöju na lepeŋ ’dö ’döju. 20 A nagon se aje kwekweni ’e lepeŋ nu. a se rusuŋdye boŋgo na ’bule na kaŋo ko lepeŋ i mugun, a se tojubbi lepeŋ ko boŋgwat kanyit kune. A se nyömöddi lepeŋ kaŋo i ’bikikiŋdyö i ködini na görö. Yesu a ’bikiki i ködini na göro (Köli Matayo 27.32-44 ; Luka 23.26-43 ; Yoane 19.17-27 ) 21 A i kiko a se ri ’dikiŋdye lele ŋuto logon po i jur i ’doggu na ködini na görö na Yesu. Karin ti ŋilo ŋuto a Simona lo po Kurene. Lepeŋ a monye lose Alesaŋöero ko Rupa. 22 A kamörök joŋgi Yesu tojo i pirit na luŋu a Gologota (nagon nyönyökö adi Pirit na kululuŋ). 23 A se tiŋdi Yesu binyo a ŋola ko mur, ama a nye gwe a ko mat se. 24 A se ’bikikiŋdye lepeŋ i ködini na görö, a se kökorakiŋdye ’börik boŋgwat kanyit kune, a se gumbe guralan anyen kwekiŋdya kode ŋona ŋuto geleŋ joŋga kunen boŋgwat. 25 A i diŋit na ’bikikiŋdye se lepeŋ i ködini na görö nu gwe a saa buŋwan na ko ’bure. 26 a ŋoit nanyit iŋge wurö adi, MOR LO YUDAYAKI. 27 a i ŋinu diŋit na geleŋ nu, a se ’bikikiŋdye karyakak murek nyu i kaden na görö, lele ko Yesu i swot lo lutaten ko lele i swot lo kadoŋe. [ 28 A kulya ti Ŋun na wurö kune iŋge kona adi, Nye a kena ko katoronyak i pirit na geleŋ.] 29 A ŋutu logon lwöŋöddi nyona kulo ’dö ’döji lepeŋ, dodoŋga kusik kase, a kulyani adi, Aha! Do logon ’de ’dekan dukakiŋdya Kadi na Ŋun kak a ’duke ’duk nye i perok musala lo! 30 Lwöki mugun koi! Poŋdi kak i ködini na görö! 31 Nyena koti a koanejin temejik se ko katodinök ti Saresi ti Mose kwekwenine ko ’börik i kulya ti lepeŋ adi, Lepeŋ lwöggu kulye ŋutu; ama nye ti bulö lwöggu mugun. 32 Ti Masia Mor lo Yisaraele poŋdi kak i ködini na görö soŋinana, anyen yi böŋö memet a yupe yuŋ. A ŋutu logon ’bikiki ko lepeŋ i pirit na geleŋ kulo köti ’do ’döji lepeŋ. Twan na Yesu (Köti Matayo 27.45-56 ; Luka 23.44-49 ; Yoane 19.28-30 ) 33 A nagon gwe a tuparan kiden nu, a kak liŋ worani a mudwe tojo ko saa musala na koriri. 34 a i saa musala na koriri, a Yesu woŋe ko gworo lobot adi, Eloi, Eloi, lama sabakatani? nagon nyönyökö adi, Ŋun liŋ, Ŋun liŋ, nyo do kökölökin nan? 35 a kulye ŋutu logon gwo ’dan nyona kulo ko yiŋge lepeŋ i luŋgu sona, a lepeŋat kulyani adi, Yiŋge ’ta, nye luŋgu Eliya. 36 a lele ŋuto lo wöku, a jurutökiŋdye liŋa i binyo naparoroŋ, a sukiŋdye i pa ’duŋi, a ŋutukiŋdye lepeŋ anyen mamat, a kulyani adi, Möni ta mön, ti yi mete ta met kode ŋona Eliya de popo i ’dumuŋdya na lepeŋ kak. 37 a kirut Yesu woŋe parik ko gworo lobot, a duwuŋdye duwuŋdya. 38 A boŋgo koret na Kadi na Ŋun iŋge ki ’ya murek. suluuŋdya ki tojo ko kak. 39 A nagon duma lo kamörök mia geleŋ logon gwo ’dan komorga lepeŋ lo ko meddi Yesu i duwuŋdya, a nye kulyani adi, Lo ŋuto ’diri a Ŋuro lo Ŋun. 40 A kunie ŋutu gwo ’de pajo i meddya. A kunie kase na gwon nyu kunu gwe a ko Maria na po Magadala, ko Salome, se ko Maria ŋote Yakobo lo ’dit ko Yose. 41 Kine wate köju na kebbu lepeŋ Galilaya yu a iŋge parakiŋdya lepeŋ. Kunie wate jore köti gwon nyu nagon koju a moraddu ko lepeŋ Yerusalema. Nuka na Yesu (Koti Matayo 27.57-61 ; Luka 23.50-56 ; Yoane 19.38-42 ) 42 A nagon kolor gwe nyona ko ’doro nu, nyena kogwon a Lor Tetenet i ŋerot na Sabata, 43 a Yosepa lo po Arimataya gwe ko töili iŋgo a iti ko Pilato yu a piyuŋdye öpu na Yesu. (Ŋilo ŋuto kukwon i teŋ na ŋutu kaliliyak ti kulya, logon ko mugun nanyit yeyeŋdu Tumatyan na Ŋun.) 44 A Pilato iŋge soŋu i yiŋga adi Yesu aje twan, a nye luŋgi duma lo kamörök a pije lepeŋ kode Yesu ŋona ’diri aje twan. 45 a nagon nye aje denun ’bura ko duma lo kamorök adi lepeŋ aje twan nu, a nye rukökiŋdye Yosepa öpu na Yesu na. 46 A Yosepa gwöruŋdye boŋgo na ’but, a ’dumuŋdye öpu na kak i ködini na görö, a doggi ko boŋgo na ’but, a ’delakiŋdye i gulom nagon a kuruwe i lurutat logon a ŋurupit; a nye gwuluŋökiŋdye ŋurupit duma anyen muggo kutuk na gulom. 47 A Maria na po Magadala se ko Maria ŋote Yose iŋge met pirit na ’delari lepeŋ nu. |
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Bible Society in South Sudan