Yohan 8 - KUNYANYA VUVU YƆBevu Ɔdzɛ gi ɛɛlɔ enyimeboe 1 Pɔ̀ Yesu kɔɔ atrɛ ni Kumu yɔ ise le Ketokpaa aʋa a. 2 Keletitia livlɛ lɛ fififi i, Yesu edzi atrɛ ní Kasɔlipea mɛ. Banima pɔ́ bexogo ní yɛ su u, lɛ eple eze xe ekpese ba bidɔ kubasɛ ɛ. 3 Ɔsã nɔ badɔbasɛ ba ni Farisianɛ ma bɛmani ɔdzɛ ɔtɔ gi bevu gi ɔfini onyime gi ónu yenye su u, lɛ bɛki si alɛɛ ní ɔnɔha lɔ petee aŋu mɛ ɛ. 4 Lɛ bɛsi Yesu si, “Ɔdɔbasɛ yɛ, bevu ɔdzɛ liɛ ya gi ɔfini onyime gi ónu yenye su u. 5 Ni blɔ ɔsã nɔ onu i, Mose aki blɔ kigagla si lilɛ si basa ɔdzɛ liɛ ya elu akla tɔ otse. Abla ɛ, liboe woli wɔedo o?” 6 Bɛpani nite tɔ bɛkɔ ɛpunu Yesu tɔ biamɔ liboe lɛ gi biakɔtsà yɛ onu i. Pɔ̀ Yesu akpɛ aŋu na mɛ ní kesea lɛ azɛɛŋwlimi bidɔ ní kesea ni yɛ kiwlaʋi yɛ ɛ. 7 Agi balɛ niklɔ xe bɛzeeʋi ye beʋiʋi ʋa ɛ, ayɔ emu lɛ asi ba si, “Mlɔmɛ iliɛ gi ɔ́bitɛ liboe zimizi ʋídi i, otu likla nɛ kuŋwia sa yɛ.” 8 Lɛ akpɛ aŋu na mɛ kesea dzɛ xe azaaŋwlimi bidɔ mɛ ni kesea ɛ. 9 Agi benu liboe le e, bekpese kusɛ tole tole dɔni betsitsi ba aʋa. Yesu tete ko agɔ, nì ɔdzɛɛ gi edzi alɛɛ ni klɔ ɔ. 10 Yesu ayɔ emu lɛ eʋi ɔdzɛɛ si, “Nifɔ balɛ ɛ? Ɔnɔnɔ ɔ́gɔ gi eebu wɔ lipɔ na a?” 11 Ebu le onu si, “Ɔka, ɔnɔnɔ ɔ́gɔ ɔ.” Lɛ Yesu apani si, “Lipɛ, kɔlɔ mɛ fɛ mébu wo lipɔ ɔ. Trɛ, pɔ̀ tɔ dɔni abla ɛ, wukíbitɛ eboe zimizi tɔ ɔ.” Yesu Yɛ katsalia kuŋaŋa ní isu ya su i kuli kɔ oze kɔ 12 Yesu apani aki Farisianɛ ma dzɛ si, “Mɛ menu kuklekleo ki kelea mɛ ɛ, ɔniliɛ gi ekuni mɛ kude e, aamɔ kuklekle ki ligbã́ nɛ lɛ ɔ́traga ní litumu me liwewe e.” 13 Lɛ Farisianɛ ma bɛsi Yesu si, “Abla ɛ wɔɛpani wɔ isu ya su, lɛ eboa la gi wɔɛpani i, áŋa kutu u.” 14 Yesu ebu le onu si, “Owo, liaze lɛ mɛ si mɛ isu ya su ko mɛpani, pɔ̀ xe mɛpani ní isu ya su kyɛ ɛ, eboa la gi mapani i, enu anukwarɛɛ lɛ ese linu si mete niklɔ gi madɔ ɛ, ni niklɔ gi mɛɛtrɛ ɛ. Pɔ̀ mléte niklɔ gi madɔ ɔ, loo niklɔ gi mɛɛtrɛ ɛ. 15 Mlɛɛzɛxwa litsi ní kelea mɛ bede ʋa onu; pɔ̀ mɛ kɔ máʋixwa litsi ni ɔnɔnɔ ɔ. 16 Pɔ̀ xe mɛ maxwa litsi i, mɛ litsi xwaxwa lɛ liaze anukwarɛɛ lɛ ese linu si aní mɛ tole malɛ ɛ; Kakaa gi yɛ akpɛ mɛ ɛ, ɔlɛ ni mɛ. 17 Bɛŋwlimi ní mlɔ ɔsã nɔ mɛ si, xe banɔ tiaʋa bɛŋa katsalia ní liboe tile su i, kɔlɔ lilɛ lɛ mɛ. 18 Mɛɛpani mɛ isu ya su, lɛ Kaka gi yɛ akpɛ mɛ fɛ ɛɛpani ní mɛ su u.” 19 Beʋi ye si, “Nifɔ wɔka ɔlɛ ɛ?” Yesu ebu le onu si, “Mléte me loo Mɔka a.” “Xe mlete me e, mlate Mɔka fɛ ɛ.” 20 Yesu apani eboa la ya petee gi azaabasɛ bidɔ ni Lisɔligba lɛ kapɛ alia gi ketipɔni bidɔ gyɔgyɔ ʋɛ adaka ʋa ɛ. Pɔ̀ ɔnɔnɔ óvu ye e, lɛ ese linu si yɛ lipoe le liʋína a. 21 Lɛ Yesu asi ba dzɛ si, “Matrasɛ̀; lɛ mlɛtrapɛ mɛ, lɛ mlɛtratse ni mlɔ eboe zimizi na mɛ ɛ. Mláma niklɔ gi mɛɛtrɛ ɛ, kudzɛ mɛ.” 22 Lɛ Yudanɛ ma beʋi si, “Apani si kutrátani niklɔ gi yɛtrɛ ɛ, kudzɛ. Kibasɛ libasɛ si atra ye isu ya na a?” 23 Yesu ebu le onu si, “Mlɔ kɔ ɛ, mlɛdɔ kelea mɛ ní kesea ya, pɔ̀ mɛ kɔ madɔ ní lifunu ne. Mlɛdɔ kelea lia ya mɛ, pɔ̀ mádɔ kelea lia ya mɛ ɛ. 24 Lɛ loso masi mlɔ si, mlɛtratse ni mlɔ eboe zimizi na mɛ. Lɛ mlɛtratse ni eboe zimizi na mɛ ɛ, xe mlázi lɛ aʋa aŋa si, ‘Menu ɔniliɛ gi mapani si Menu i.’ ” 25 Beʋi ye si, “wɔ wonu Nyaŋwɛ?” Yesu ebu le onu si, “Ɔniliɛ gi masi mlɔ adɔ ni okpese klɔ si Menu i. 26 Eboe glegle alɛ gi maapani ní mlɔ su i, eboe glegle gi aabu mlo lipɔ ɛ. Pɔ̀ ɔniliɛ gi akpɛ mɛ ɛ, yɛ onu anukwarɛ onetee, lɛ mizɛɛsi kelea mɛ banima eboa la klɔ gi menu adɔ ni yɛ klɔ ɛ.” 27 Bénu le ese si Yesu azɛɛpani ní Yɛka Aya su u. 28 Lɛ loso e asi ba si, “Xegi mlemuni Ɔnɔɛ Yebi ye e, mlaate si, ‘Menu Ɔniliɛ gi Menu i’; kɔlɔ mlatè si máʋibitɛ kididɔ ni mɛ ɔtutɔ isu wla mɛ ɛ, pɔ̀ mizɛɛpani kidiliɛ ɖii gi Mɔka abasi mɛ si mipani i. 29 Lɛ ɔniliɛ klɔ gi yɛ akpɛ mɛ ɛ, ɔlɛ ni mɛ; ɔ́yurɔ mɛ nite ko o, lɛ ese linu si mizɛɛbitɛ kidiliɛ gi kiku yɛ liŋu lipoe kakaa a.” 30 Banɔ glegle gi benu eboa la ya a, gi Yesu azaapani i, bɛzi yɛ aʋa ɛɛŋa. Abraham yɛ lipo me bebi ba ɔtutɔ ba 31 Lɛ Yesu asi Yudanɛ ama gi bɛzi yɛ aʋa ɛɛŋa ɛ si, “Xe mlexo mɛ bidɔ basɛbasɛ ʋɛ oto e, kɔlɔ mlanya enu mɛ badɔkpasi; 32 mlaate anukwarɛɛ, lɛ anukwarɛɛ aabu mlo o.” 33 Bebu le onu ɛki yɛ si, “Abraham yɛ besoebi kunu lɛ kúze ɔnɔnɔ yɛ banɔdzidzi ʋídi. Kitɛ wɔado si biabu blo bibɔ mɛ ɛ?” 34 Yesu asi ba si, “Mɛɛsi mlɔ anukwarɛɛ: ɔnɔ kakaa gi izɛbitɛ eboe zimizi i, onu ɔnɔ dzidzi kí kuzimizi. 35 Kezese káma ní ɔnɔdzidzi ye awla ní kepea mɛ ɛ, pɔ̀ obinyime kɔ kalɛ yɛ awla kɔ tsinɔ ɔ. 36 Xe Aya Yebi ye ebu mlo bibɔ ʋɛ mɛ ɛ, mlaamɔ ɔwla koŋ. 37 Mete si Abraham yɛ besoebi mlenu, pɔ̀ mleekeni idi si mleeye me e, lɛ ese linu si mɛ eboe la ámɔ ozekɔ ní mlɔ ina nɛ mɛ ɛ. 38 Mizɛɛpani ní kidiliɛ gi mamɔ ní Mɔka klɔ su u, pɔ̀ mlɛzɛɛbitɛ kidiliɛ gi mlɔ ɔkaɛ asi mlɔ ɛ.” 39 Bebu le onu ki Yesu si, “Blɔ ɔkaɛ yɛ onu Abraham.” Yesu ebu le onu si, “Xe lilɛ lɛ mɛ si Abraham yɛ bebi mlenu i, mlaabitɛ kidiliɛ ɖii gi Abraham abitɛ ɛ. 40 Kidiliɛ gi mabitɛ ko kinu si, misi mlɔ anukwarɛɛ liɛ gi menu adɔ ni Aya klɔ ɛ, pɔ̀ mlɛtrɔ lɛ si mlaaye me e, Abraham ɔ́bitɛ lɛ ya elu u! 41 Mlɛɛbitɛ kidiliɛ gi mlɔ ɔkaɛ abitɛ ɛ.” bebu le onu si, “Kúnu bahasi bi Aya ɔtutɔ ko onu Ɔka ní blɔ awla.” Yesu apani ozimizi ye bebi ba su 42 Yesu asi ba si, “Xe Aya ɔnyanu mlɔ Ɔka ɛ, mlalɔ mɛ, lɛ ese linu si madɔ Aya klɔ lɛ abla ɛ, malɛ ní ya. Mába ní mɛ ɔtutɔ mɛ isu wla mɛ ɛ, pɔ̀ Aya yɛ akpɛ mɛ ɛ. 43 Ege lɛ loso mlaʋínu mɛ eboe la ese e? Lɛ ese linu si mlátratani kulɛ ɛ, xe mlaata mɛ liboe le kutu u, xe mlaanu lɛ ese e. 44 Mlenu mlɔ ɔkaɛ Ozimizi ye yɛ bebi, lɛ mlɛpɛ si mlɛɛbitɛ ní mlɔ ɔkaɛ yɛ bapɛ́pɛ ʋa aʋa a. Dɔni okpese kɔ ɛ, eze ɔnɔye, lɛ óʋize anukwarɛɛ aʋa oʋídi i, lɛ ese linu si anukwarɛɛ ɔ́ma ní yɛ mɛ ɛ. Xe asɛ asia ɛ, ɔ́mɔ kididɔ gi kizizi ní lɛ su u, lɛ ese linu si onu ɔsia nɛ lɛ yɛ onu asia na petee ɔkaɛ. 45 Pɔ̀ gi mɛɛsi mlɔ anukwarɛɛ ɛ, lɛ loso mlázi mɛ aʋa ɛɛŋa a. 46 Mlɔ mɛ owoli aatani mɛ lipɔ kubu si mabitɛ liboe zimizi i? Lɛ xe mɛsi mlɔ anukwarɛɛ ɛ, ege lɛ loso mlátrazi mɛ aʋa ɛɛŋa a? 47 Ɔniliɛ gi ádɔ Aya kɔ ɛ, izeenu Aya yɛ eboe la. Mlɔ kɔ ɛ, mládɔ ní Aya kɔ ɔ, lɛ loso mlápɛ si mlɛta yɛ eboe la kutu u.” Yesu ebu isu onu aki Yudanɛ ma 48 Yudanɛ ma bebu le onu ɛki Yesu si, “Dani blɔ lini nɛ ligyɔ gi kwipani si Samaria ɔnɛ wonu u, lɛ Ɔfuɛfuɛ zimizi ɔkpasi ní wɔ mɛ ɛ?” 49 Yesu ebu le onu si, “Ɔfuɛfuɛ zimizi ɔma ní mɛ mɛ̀ ɛ, mizɛɛkpɛ kukɔ́kɔ́ ní Mɔka su, pɔ̀ mlɔ kɔ mlaʋíkpɛ kukɔ́kɔ́ mɛ su u. 50 Maʋípɛ kukpɔ̀kpɔ̀ ɛ kí isu u. Pɔ̀ ɔnutɔ ɔlɛ gi ɛɛpɛ si bakpɛ kukɔ́kɔ́ ní mɛ su u, lɛ yɛ izɛɛxwa litsi ki mɛ ɛ. 51 Mɛɛsi mlɔ anukwarɛɛ: ɔniliɛ gi aaxo mɛ eboe la oto e, ɔ́tratse liwewe e.” 52 Yudanɛ ma bɛsi Yesu si, “Ableke kwite si ozimizi ye ɔkpasi ní wɔ mɛ! Abraham etse, lɛ Aya yɛ beboedoplɛ ba betse e, pɔ̀ wɔsi ɔniliɛ gi aaxo wɔ eboe la oto e, ɔ́tratse liwewe e. 53 Blɔ ɔkaɛ Abraham etse; kido woedo si wokeme ɔsani Abraham na a? Lɛ Aya yɛ beboedoplɛ ba fɛ betse e. Nyaŋwɛ koŋ wogyodi si wo nu u?” 54 Yesu ebu le onu si, “Xe nya mɛsi mikpɔ̀ isu i, kukpɔ̀kpɔ̀ liɔ klɔ ʋa, kútrayi kididɔ ɔ. Ɔniliɛ gi aakpɛ kukɔ́kɔ́ ní mɛ su i, yɛ onu Mɔka ɔniliɛ klɔ ɖii gi mleedo si onu mlɔ Aya a. 55 Mléte ye liwewe e, pɔ̀ mete ye e. Xe nya medo si méte ye e, maadzi ɔsia nɛ ŋwisi mlɔ kiniɛ ɛ. Pɔ̀ mete ye, lɛ mizeexo yɛ liboe le oto o. 56 Mlɔ ɔka Abraham amɔ isami si yɛ amɔ mɛ libapoe le; amɔ lɛ, lɛ isami ikuye e.” 57 Lɛ Yudanɛ ma bɛsi Yesu si, “Wɔʋiŋa agɔ avitetsu fɛ ɛ, lɛ wɔmɔ Abraham na a?” 58 Yesu ebu le onu si, “Mɛɛsi mlɔ anukwarɛɛ si, xe ableke biapɔ Abraham i, ‘Malɛ’.” 59 Lɛ ya loso e, bɛtá akla tɔ bɛɛsa yɛ ɛ, pɔ̀ Yesu ekpo isu ya lɛ asɛ ní Lisɔligba lɛ mɛ ɛ. |
© Ghana Institute of Linguistics, Literacy and Bible Translation, 2017 In cooperation with Wycliffe Bible Translators, Inc
Wycliffe Bible Translators, Inc.