Mateo 9 - KUNYANYA VUVU YƆYesu ayɔ ni onyime ɔtɔ gi yɛ kapɛ tiele ketse e 1 Yesu emu eku ní katapokpaa mɛ, lɛ edzi atrɛ ní limu ne kedea ní yɛ ɔtutɔ yɛ ɔma nɔ mɛ ɛ. 2 Lɛ banɔatɔ bɛmani yɛ onyime ɔtɔ gi yɛ kapɛ tiele ketse e,” ɔnyanya gi ɔfini ní ɔtɔsi aʋa ɛ. Agi Yesu amɔ ba kuʋaziŋaa kisrɛsrɛ mɛ ɛ, asi onyime liɛ gi yɛ kapɛ tiele ketse e si, “Mɛ obi ye, mɔ ɔna. Bɛkɔ wɔ eboe zimizi na ɛkyɛ wɔ.” 3 Lɛ niklɔ ɔsã nɔ badɔbasɛ batɔ bɛsi ba ɔtutɔ ba isu ya si, “Onyime liɛ ya ɛ, ɛɛpani ebusioboe!” 4 Agi ba begyodi ʋa bezee kutete me ɛki Yesu loso e, eʋi ba si, “Ege lɛ loso mleegyo eboe zimizi na edi ní mlɔ ina nɛ mɛ ɛ? 5 Lɛ eʋi ba dzɛ si, liwoli lilɛ plɔplɔ si bapani, ‘Bɛkɔ wɔ eboe zimizi na ɛkyɛ wɔ,’ aloo si tɔ pani si, ‘Yɔ́ tɔ ga na a’? 6 Pɔ̀ tɔ mlete si kigagla kilɛ ní Ɔnɔɛ Yebi ye awla ní kesea ʋa si aakɔ̀ eboe zimizi na kukyɛ ɛ.” Lɛ asi onyime liɛ gi yɛ kapɛ tiele ketse e, si “Yɔ́ kɔ wɔ ɔtɔsi lɔ tɔ trɛ ní kepea mɛ!” 7 Lɛ onyimee ayɔ lɛ atrɛ ní kepea mɛ. 8 Agi linɔkpi le limɔ niteme kibitɛ ɛ, litu ba kugyɔ, lɛ bɛkpɔ̀ Aya si aki banima kigaglaɛ liɛ ya elu. Yesu axwa Mateo si okuni yɛ kude 9 Yesu asɛ ní niklɔ, lɛ gi azɛɛga aza ɛ, amɔ ɔbɔgyɔ gi yɛ linyi linu Mateo gi odi ní yɛ lixwɛwagba lɛ mɛ ɛ. Lɛ asi yɛ si, “Kuni mɛ kude e.” Mateo ayɔ lɛ ekuni yɛ kude e. 10 Lɛ kede e, gi Yesu azɛɛŋa bidɔ ní Mateo kepea mɛ ɛ, babɔgyɔ glegle atɔ ni “eboe zimizi na babitɛbitɛ atɔ” bɛba eku ní Yesu ni yɛ badɔkpasi ba kusi lɛ ba pɔ́ bɛŋa bidɔ mɛ ɛ. 11 Agi Farisianɛ ma bɛmɔ ba ɛ, beʋi yɛ badɔkpasi ba si, “Ege lɛ loso mlɔ ɔdɔbasɛ yɛ izɛɛŋa bidɔ mɛ nì babɔgyɔ ba ni banama gi bizɛbitɛ eboe zimizi na na a?” 12 Agi Yesu enu ba liboe le, lɛ ebu le onu si, “Banama gi balɛ mumɔ ɛ, bázia ɔwabitɛ, pɔ̀ banama gi bɛɛnya ɛ. 13 Lɛ asi ba si, “Mlatrɛ tɔ mlazɛ pami liboe lɛ gi bɛpani plɛ mɛ si, ‘Asigagadidi mapɛ, aní baga kuyeye ki Aya.’ Mába si matraxwa banɔ gbã ba boŋu i, banɔ zimizi ba.” Yesu abasi bidɔ ní Onugu nyanya su 14 Lɛ Yohanes kuni yo ɔkpɛkpɛ yɛ badɔkpasi ba bɛba Yesu klɔ lɛ beʋi yɛ si, “Ege lɛ loso blɔ ni Farisianɛ ba kuzɛɛnya onugu lipoe me lipoe me, pɔ̀ wɔ badɔkpasi ba kɔɔ baʋínya onugu liwewe na a?” 15 Lɛ Yesu ebu le onu si, “Kigyo mlegyo edi si banama gi bɛba kudzɛgbanɔ liwe le me, biazɛɛwa awowoe la ní lipoe lɛ klɔ mɛ gi ɔdzɛnyee ɔlɛ ní ba su na a? Sugba ɛ, litráze nite e! Pɔ̀ liwe le litrába gi biagbani ɔdzɛnyee sɛnɔ ní ba su u, lɛ niklɔ bianya onugu lo o. 16 “Ɔnɔnɔ oʋíkɔ lisiapɛ vuvu u, kɔ lulɔ kusa koko gi kwikyi i, lɛ ese linu si lisiapɛ vuvu nɛ liapɔ ɔ kɔ lipa kusa kokoo, gi liwu le lia keme sanɔ tsã a. 17 Lɛ nite ke ɔnɔnɔ óʋinye kuda vuvu ukpɛ ní kagaplekpa kuʋe koko me e. Lɛ ese linu si kagaplekpaa kuʋeo kwiayaʋi, gi biaki si kudaa kwiabali, kɔ kagaplekpaa kuʋeo kwizizi i. Boŋu i, bizenye kuda vuvu i, kpɛ ní kagaplekpa kuʋe vuvu mɛ, niteme si bɛtuʋa biaze ní kizeze me gbã mɛ.” Yesu azɛ Yudanɛ ma ɔnɔtsitsi ye yebidzɛ ligbã lɛ ayɔ ni ɔdzɛ ɔtɔ ɛ 18 Agi Yesu ɛɛpani eboe ala ɛ, ɔka ɔtɔ ní Yudanɛ ma ɔtsaklɔ aba yɛ klɔ, edu yɛ aklamasi na kesea lɛ asi Yesu si, “Mɛ obidzɛɛ etse ablahate; pɔ̀ gatrɔ awla ni yɛ aʋa tɔ odzi ligbã.” 19 Lɛ loso Yesu ayɔ lɛ ekuni yɛ kude ni yɛ badɔkpasi ba ɛ. 20 Lipoe lɛ klɔ ʋa mɛ ɛ, ɔdzɛ ɔtɔ gi ika lɛ izɛɛba yɛ su agɔ liɔfɔ ni taʋa zizi i, aga Yesu yɛ kedea lɛ agbɔni yɛ liwu le ɔgyurɔ lɔ ɛ. 21 Lɛ ese linu si asi yɛ isu ya si, “Xe màtani yɛ liwu le ɔgyurɔ lɔ tètè kugbɔnɔ ko e, maayɔ.” 22 Yesu ekyi lɛ gi amɔ yɛ ɛ, asi yɛ si, “Mɛ obidzɛɛ, mɔ ɔna! Wɔ kuziŋaa kwiyɔ ni wɔ ɔ.” Dɔni lipoe lɛ klɔ mɛ ko e, ika lɛ imɔni kudo ní yɛ su u. 23 Agi Yesu eti eku ní Yudanɛ ma ɔkaɛ yɛ kepea mɛ ɛ. Amɔ bebemidzikpɛ ba ní banama gi bebemi okpo ye e, 24 lɛ asi ba si “Mledo mlɔ petee! Ɔdzɛʋi yɛ ótse, sra ko ɛɛdɔ!” Pɔ̀ ba petee bɛmwɛ yɛ ɛ. 25 Lɛ gi bebu linɔkpi le edono e, Yesu eti eku ní ɔdzɛʋi yɛ ligba lɛ mɛ lɛ evu yɛ ɔwla lɔ ɔ ko lɛ ayɔ ɛ. 26 Liboe lɛ ya líhle eku ní kesea kapɛ kakaa. Yesu ayɔni benyime kuŋupo Tuʋa 27 Le kede gi Yesu asɛ ní klɔ ɛ, benyime kuŋupo tuʋa bezeni yɛ kude e, gi bɛzɛɛkpɛ ozi lo si, “Di blɔ asigaga, Dawid Yebi ye!” 28 Agi Yesu eti eku ní kepea mɛ ɛ, benyime tiaʋa ba klɔ gi ba bimbi ʋe bini i bɛba yɛ klɔ, lɛ eʋi ba si, “Mlɛzi lɛ aʋa ɛɛŋa si maatani mlɔ bimbi ʋe kudra na?” Bebu le onu si, “Ee, Ɔkaɛ.” 29 Lɛ Yesu agbɔni ba bimbi ʋe lɛ apani si. “Liba lɛ mɛ kimlɔ ŋwisi kiliɛ gi mlɛzi i ŋa ɛ!” 30 lɛ ba bimbi ʋe bidra ɛ. Yesu akpɛ ɔsã gagla aki ba si, “Mlakí pani ní lɛ su i, si ɔnɔnɔ!” 31 Pɔ̀ bɛsɛ lɛ beze fuflu Yesu su liboe le e, klanɔ ní kesea kapɛ a klɔ petee aʋa ɛ. Yesu ayɔ ni onyime omúmu 32 Lipoe lɛ gi benyime ba klɔ bɛzɛ sɛ ɛ, banɔatɔ bɛmani onyime ɔtɔ gi oʋí gu kunugu u, lɛ ese linu si Ɔfuɛfuɛ zimizi, ɛzɛkpɛ yɛ kunugu ni Yesu klɔ. 33 Pɔ̀ gi akpikpini Ɔfuɛfuɛ zimizi no edono ko e, omúmu no ekpese kunugu yo kugu gi linɔkpi le lɛ inugu itse. Lɛ bɛpani si, “Kuʋí mɔ bidɔ bɛ ya elue ʋídi ní Israel kesea mɛ!” 34 Pɔ̀ Farisianɛ ma bɛpani si, “Ifuɛfuɛ zimizi ne ɔkaɛ yɛ izɛɛki yɛ kigaglɛ xe izɛkɔ ɛkpikpini ifuɛfuɛ zimizi ne kudo no o.” Asigaga ɛga Yesu nì banima 35 Yesu aklanɔ gi azaadzɛ ima nɛ ni ima sisami nɛ petee me. Abasi bidɔ ní Yudanɛ ma itsaklɔ, lɛ apani Aya yɛ liboe Gbã nɛ ní Kaʋaŋaa su u, lɛ ayɔ ni banɔ gi kunya kakaa elu kwize ní ba su i. 36 Agi amɔ anɔkpi la ɛ, ba liboe liga yɛ asigaga, lɛ ese linu si bɛpisa lɛ beze banɔ gi kupɔnɔ kúma ɛkɔ ɛ, ŋwisi iʋesi gi ɔgbanɔgbanɔ ɔ́ma ɔki lɛ kinɛ ɛ. 37 Lɛ asi yɛ badɔkpasi ba si, ɔnyrɔ nɔ mɛ bidɔ mɛ bisrɛ, pɔ̀ baxwɛwa gi biakpɛ ʋɛ likpɔ básrɛ ɛ. 38 Lɛ loso e, mlaki ɔnyrɔ nɔ onetee litukpo tɔ ɔtsisi baxwɛwa ba ní yɛ ɔnyrɔ nɔ mɛ. |
© Ghana Institute of Linguistics, Literacy and Bible Translation, 2017 In cooperation with Wycliffe Bible Translators, Inc
Wycliffe Bible Translators, Inc.