Mateo 6 - KUNYANYA VUVU YƆYesu abasi bidɔ ní lipomepɛpɛ su 1 “Mledi lɛ aʋa si, mlakíbitɛ mlɔ eboe gbã na ní banima aŋu mɛ tɔ bamɔ ɔ. Pɔ̀ xe mlɛbitɛ nite, Ɔkaɛ ní lifunu ne ɔ́tratsa liʋɛ tɔtɔ ɛki mlɔ ɔ. 2 “Lɛ loso xe wɔki opiplinete kiditɔ ɛ, wukísa lɛ kamasa ŋwisi kiliɛ gi banɔ aŋumɛboebitɛ ba bizɛbitɛ ní Yudanɛ ma itsaklɔ ni ablɔ ʋa aʋa kinɛ atɔ banima bakpɔ̀ ba. Sugba sugba mɛɛsi mlɔ si, bɛzi ba liʋɛtsatsa lɛ kooko. 3 Pɔ̀ xe wɔpɔni opiplinete e, wukíki tɔ wɔ ɔʋia nɛ kyɛ ote e. 4 Nite si wɔ kiboebitɛ ɛ kiaze liboe kpòkpo. Kɔ wɔ Ɔka gi izɛmɔ eboe kpòkpò la ɛ, aatsa liʋɛ nɛ ɔki wɔ ɔ. Yesu abasi bidɔ ní Aya kuxwaxwa su 5 “Xe mlɛɛxwa Aya ɛ, mlakíbitɛ lɛ ŋwisi banɔ aŋumɛboebitɛ ba kinɛ ɛ, gi bizɛpɛ si bɛyɔ ɛlɛɛ ní Yudanɛ ma itsaklɔ ni ablɔ ʋa aʋa tɔ bɛxwa Aya atɔ ɔnɔ kakaa ɔmɔ ba a. Sugba sugba mɛɛsi mlɔ si bɛzi ba liʋɛtsatsa lɛ kooko. 6 Pɔ̀ xe wɔɛxwa Aya ɛ, tiku wɔ ligba lɛ mɛ, da opupo lo tɔ xwa Aya gi ɔnɔnɔ ɔʋímɔ ɛ. Kɔ wɔ Ɔka gi izɛmɔ kikpòkpo me kiboebitɛ kakaa ɛ, aatsa liʋɛ nɛ ki wɔ. 7 “Xe wɔɛxwa Aya ɛ, wukízeege eboe la epio ŋwisi kiliɛ gi babubitɛ ba bizɛbitɛ kinɛ ɛ, lɛ ese linu si bebu si xegi ba eboe la ɛsrɛ ɛ, kɔ ba Aya enu aki ba ɛ. 8 Wukíyi ba, lɛ ese linu si wɔ Ɔka ete wɔ baziazia ʋa kooko xe ableke wɔeʋi ye e. 9 Lɛ loso e, xe mlɛxwa Aya ɛ, mlapani si: ‘Blɔ Ɔka ní lifunu ne: biakpɛ kubùbù yo ní wɔ linyí dradra lɛ su; 10 Kí wɔ Kaʋaŋaa keple ku ní blɔ kusi, kí tɔ babitɛ ní wɔ kupɛ́pɛɔ aʋa ní kesea aʋa ŋwisi kiliɛ gi lilɛ ní lifunu ne e. 11 Kí blɔ omono liwe le kiŋaŋaɛ. 12 Atɔ kɔ blɔ eboe zimizi na kyɛ blɔ; ŋwisi si kiliɛ gi blɔ fɛ kwikɔ banima eboe zimizi na ní blɔ su i kyɛ ba kinɛ ɛ. 13 Lɛ ɛ, wukíkɔ tɔ kukú ní kufekedi me e, pɔ bú blo dɔni ní ozimizi ye iwla mɛ. 14 Lɛ “Xe mlɛkɔ banima eboe zimizi na ní mlɔ su i, kyɛ ba ɛ, mlɔ Ɔka ní lifunu ne fɛ aakɔ̀ mlɔ ani na kyɛ mlɔ. 15 Pɔ xe mlákɔ banima eboe zimizi na akyɛ ba ɛ, mlɔ Ɔka fɛ ɔ́trakɔ mlɔ eboe zimizi na ɛkyɛ mlɔ. Yesu abasi bidɔ ní onugu nyanya su 16 “Xegi mlɛɛnya onugu lo e, mlakinyasi aŋu mɛ ŋwisi baŋumeboebitɛ ba kiniɛ. Bizɛɛnyasi aŋu mɛ atɔ banima ba mɔ si bɛɛnya onugu. Sugba sugba mɛɛsi mlɔ si, bɛzi ba liʋɛtsatsa lɛ kooko. 17 Xe mlɛnya onugu lo e, mleplo mlɔ aŋu na mɛ, mlasra kumu mlɔ etukpo la, atɔ mlebu mlɔ síya sɛ 18 atɔ banima bakímɔ egyesi si mlɛɛnya onugu, pɔ̀ mlɔ Ɔka gi baʋímɔ ɛ yɛ tete ko. Atɔ mlɔ Ɔka gi izɛɛmɔ bidɔ gi bɛbitɛ ní kikpokpo me e, aatsa liʋɛ nɛ ki mlɔ. Yesu abasɛ bidɔ ní kupimi kublabla su ní lifunu ne 19 “Mlakibla kupimi yo ɛki mlɔ isu ya ní kesea aʋa niklɔ gi asu na ni kugyewlegyewleo kwiazizi ʋe xe beze ʋa biayaʋi uku xe biazuru. 20 Pɔ mlabla kupimi yo ki isu ya ní lifunu ne, niklɔ gi asu na ni kugyewlegyewle kutrázizi ʋe lɛ beze ʋa kyɛ batrátani kuyaʋi ku xe biazuru u. 21 Lɛ ese linu si, niklɔ gi wɔ kepimia kalɛ ɛ, niklɔ wɔ begyodi ʋa bizeeze. Bimbi ʋe bilɛ ŋwisi kani ki ɔnɔse lo 22 “Bimbi bilɛ ŋwisi kani kí ɔnɔse lo. Xe wɔ bimbi ʋe bipɛ ɛ, wɔ ɔnɔse lo petee aakle. 23 Pɔ xe wɔ bimbi ʋe bìpɛ ɛ, wɔ ɔnɔ zizi yɛ wɔayi ní litumu. Lɛ loso xe kaniɛ ní wɔ mɛ onu litumu i, kɔlɔ litumu zizi lilɛ ní wɔ mɛ ɛ. Yesu abasɛ bidɔ si kukíta ɔna ki kivo 24 “Ɔnɔnɔ ɔ́traze baka tiaʋa ba ɔxwɛdzɛ ní lipoe tile me, aakyi kede kpɛ tole kɔ adimɛ ni ɔʋla ɛ; loo aadra isu mɛ ki tole kɔ ayɔ kedu ní ɔʋlaɛ su i. Wɔtratani Aya ni kibɔ axwɛ kuwa akpɛ likpɔ ɔ. 25 “Lɛ loso mɛɛsi mlɔ si mlakíta ɔna ní mlɔ ligbã, loo kiŋaŋaɛ loo biŋwɛŋwɛ, aloo mlɔ isu ya su ani kidiliɛ gi mlakpɛ su. Xe wodi i, ligbã líziã ɛ sani kiŋaŋa na a? Lɛ ɔnɔse lo ɔ́ŋa kedzi i sani awu na a? 26 Mledi liwɔ lɛ mɛ kudzɔʋi yɔ; kuʋíkpɛ bidɔ loo vini bidɔ kɔbla ní owle me, pɔ fɛ ɛ mlɔ Ɔka yɛ ní lifunu ne e izeedi kɔ aʋa. Mláŋa kedzi asani kɔ na a? 27 Ɔnɔnɔ ɔ́ma gi gani begyodi me e aatani ɔnyɔsasa tole ku kɔ pɔni yɛ agɔ la. 28 “Lɛ ege lɛ loso mlɛɛkpɛ isu kunugu i ki bidɔkpɛkpɛ ʋɛ ɛ? Mledi kiliɛ gi otukpomeyaʋi lɔ izefu u, xe izeeyo e. Ɔʋíwa axwɛ loo yo bidɔ ki isu. 29 Pɔ̀ fɛ ɛ mɛɛsi mlɔ si Okusi ye Salomo kura ni yɛ kepimia ni yɛ kukemeo petee me fɛ ɛ ɔ̀ŋwi ŋwisi lɔ kiniɛ ɛ. 30 Xegi nite Aya izɛlulɔ siwa sɛ ɛ, gi silɛ omono o, xe kivo biaŋwia sɛ ɔkpɛ kifu mɛ ɛ, ɔ́tratani mlɔ kululɔ ni bidɔkpɛkpɛ ʋɛ sanɔ na a? Mlɔ kuziŋaa kuli sisami koŋ! 31 “Lɛ loso e, mlakítà ɔna ni mlɔ begyodi ʋa si, ege kwíatà, ege kwiaŋa, ege kwiaŋwɛ loo ege kwiakpɛ ɛ? 32 Niteme bidɔ mɛ banama gi béte Aya ɛ bizɛɛpɛ. Lɛ mlɔ Ɔka yɛ ní lifunu ne e, ete si niteme bidɔ mɛ petee biziã mlɔ. 33 Pɔ̀ mlaki tɔ mlɔ bimbi ʋe bizã ní Aya kaʋaŋaa a ni yɛ kupɛ́pɛɔ aʋa kubitɛɔ su kpɛ ɔtɔ atɔ biakɔ bidɔ bɛ ya petee kukɔpɔnɔ ki mlɔ. 34 Lɛ loso e, mlakíta ɔna ní kivo su u, lɛ ese linu si kivo ɔtutɔ lɔ aakyi awla ní isu ya su. Liwe kakaa liawa axwɛ ní lɛ baxixa ʋa su. |
© Ghana Institute of Linguistics, Literacy and Bible Translation, 2017 In cooperation with Wycliffe Bible Translators, Inc
Wycliffe Bible Translators, Inc.