Marko 9 - KUNYANYA VUVU YƆ1 Lɛ atrɛ lɛ aʋa lɛ apani si, “Sugba mɛɛsi mlɔ si, banɔ batɔ gi balɛ ní ya ɛ, batrátse kɔzɛna ni lipoe lɛ klɔ gi biamɔ Aya yɛ Kaʋaŋaa gi keplee edɔ ni kigaglaɛ ɛ.” Aya ebu Yesu yɛ kusudraa abasɛ 2 Ewe teglo kede e, Yesu agbani Petro, Yakobo ni Yohanes evu lɛ bɛtrɛ ní lito gyɔgyɔ ɛtɔ aʋa a; ba tete dzaa. Agi bezeedi ye e, bɛmɔ si Yesu kilɛlɛɛ mɛ kikyi. 3 Yɛ awu la edzi pititi gi eze ŋle; nite si kesea aʋa ɔsaplo ɔtɔtɔ ɔ́tratani kididɔ kuplo xe kiaxwa nite e. 4 Lɛ yɛ badɔkpasi tiata ba bɛmɔ Eliya ni Mose gi bɛzɛɛpani ni Yesu i. 5 Lɛ Petro asi Yesu si, “Ɔdɔbasɛ yɛ, lipɛ koŋ si kwikpɛ likpɔ ní niya! Ki tɔ kuwa basa kugbaʋi tuta; tile kí wɔ, tile kí Mose ani tile kí Eliya.” 6 Lifu liku ba niteme si béte liboe lɛ gi biapani i. 7 Lɛ liplɛ ɛtɔ lido xe liwe ba aʋa ni lɛ kuyeo e. Ko lɛ benu ole ɔtɔ ní liplɛ lɛ mɛ si, “Mobi ye gi malɔ ɛ, yɛ iliɛ ya. Mlata yɛ kutu.” 8 Bedi iklanɔ kyɔŋ, pɔ̀ bámɔ ɔnɔnɔ tɔ ɔ sani Yesu ni ba tete ko. 9 Agi bɛtrɛ eple e, Yesu akpɛ ɔsã gagla aki ba si, “Kidiliɛ gi mlɛmɔ ɛ, mlakipani ní kɛ su isi ɔnɔnɔ kɔzɛna ni lipoe lɛ klɔ gi Ɔnɔɛ Ye Bi ye aayɔ dɔni bekpo ʋa mɛ ɛ.” 10 Badɔkpasi ba bɛbitɛ ní Yesu ɔsã nɔ aʋa. Pɔ̀ ní ba tete kusi i, bezegyo eboe la kudi si, “Kuyɔyɔ dɔni bekpo ʋa mɛ ɛ, lɛ pɔ̀ lɛ ese si kitɛ ɛ?” 11 Lɛ beʋi Yesu si, “Ege lɛ loso Ɔsã nɔ badɔbasɛ ba bɛpani si, Eliya lilɛ si otu kuba na a?” 12 Yesu ebu le onu si, “Li lɛ mɛ si Eliya yɛ aatu kuba tɔ aalulɔ kidɔ kakaa plɛ. Pɔ̀ fɛ ɛ, ege lɛ loso bɛŋwlimi iplɛ si, Ɔnɔɛ Ye Bi ye aamɔ ɔziã glegle lɛ batrázɛ yɛ na a? 13 Lɛ mɛɛsi mlɔ si, Eliya aba kooko, pɔ̀ banima bɛbitɛ ba kupɛpɛɔ aʋa ɛyurɔ yɛ, ŋwisi kiliɛ gi bɛŋwlimi iplɛ ní yɛ su ní Aya yɛ liboe le me kinɛ ɛ.” Yesu ayɔni ɔyasɔʋi ɔtɔ mɛ gi ɔfuɛfuɛ zimizi eze e 14 Agi Yesu ni badɔkpasi tiata ba beple edɔ ɔ xe bɛba ɛtsani badɔkpasi gɔgɔ ba ɛ, bɛmɔ si linɔkpi ʋidi itɔ liklani ba. Niteme si Ɔsã nɔ badɔbasɛ batɔ bɛzɛŋwlɛ eboe ni badɔkpasi ba. 15 Kiliɛ gi linɔkpi le pɔ́ limɔ Yesu ko e, libitɛ lɛ onugutsetse; lɛ bese trɛ ní yɛ klɔ xe bɛpani yɛ ɛ. 16 Lɛ Yesu eʋi yɛ badɔkpasi ba si, “Ege su mlɛŋwlɛ eboe la nì ba ɛ?” 17 Onyime ɔtɔ ní linɔkpi le kusi ebu le onu si, “Ɔdɔbasɛ yɛ, mɛ mamani mɛ obinyimee ní wɔ klɔ, lɛ ese linu si ɔfuɛfuɛ zimizi ɔkpasi ní yɛ mɛ, gi ɛɛki si ɔ́ʋitani kunugu yo fɛ kugu u. 18 Lipoe kakaa gi ɔfuɛfuɛ zimizi no ɛdɔ ní yɛ aʋa ɛ, izɛŋwia yɛ ɛplɛ ní kesea; kɔ ɔfɔ lɔ eedo ní yɛ onu i; kɔ ɛɛta yɛ ene na ɛ; kɔ yɛ ɔnɔse lo ɛlia ɛ. Niteme si meʋi adɔ ní wɔ badɔkpasi ba awla si bakpikpinì ɔfuɛfuɛ zimizi no kudono ní yɛ mɛ, pɔ̀ bátanɔ ɔ.” 19 “Oo! Kitɛ xe kumɔziŋaa kulɛ mlɔ omono kelea lia ya te e?” “Lɛ kɔzɛna ni lipoe woli unu mlɛpɛ si mize ní mlɔ su u? Lɛ kɔzɛna ni lipoe woli te onu maabasɛ mlɔ bidɔ kudu u? Mlagbani ɔnuvɔɛ amani mɛ!” 20 Lɛ bɛgbani yɛ ɛmani Yesu i. Gi ɔfuɛfuɛ nɔ ɛmɔ Yesu ko e, ɛŋwia ɔnuvɔɛ sa kesea. Niteme si emli aklanɔ ní kesea, lɛ ɔfɔ lɔ fɛ ɛzedo ní yɛ onu i. 21 Lɛ Yesu eʋi ɔnuvɔɛ yɛka si, “Lipoe woli onu kizezee liɛ mɛ kiku ní yɛ su u?” Ebu le onu si, “Dɔni yɛ kunuvɔɔ mɛ ke.” 22 “Epoe glegle, ɔfuɛfuɛ zimizi no izɛɛpɛ si loeye ɔnuvɔɛ, niteme si izɛŋwia yɛ kpɛ kifu ni kuni me. Lɛ loso e, Ɔdɔbasɛ yɛ, di blɔ asigaga tɔ pɔni blɔ xegi wɔatanɔ ɛ!” 23 Yesu ebu le onu si, “Ee maatanɔ. Kidɔ kakaa kiaba kɛ mɛ ɔki ɔniliɛ awla gi kuziŋa kulɛ ɛ.” 24 Lɛ obika yɛ akpɛ ozi kyɔŋ si, “Kuziŋa kulɛ me awla, pɔ̀ kúsrɛ ɛ. Pɔni mɛ tɔ kusrɛ!” 25 Agi Yesu amɔ egyesi si linɔkpi le lizeetipɔni ba ɛ, akpɛ ɔsã aki ɔfuɛfuɛ zimizi no si, “Wɔ kutoku ni omúmu ɔfuɛfuɛ, makpɛ ɔsã aki wɔ si, doza ní ɔnuvɔɛ mɛ lɛ wukídzi batiku ní yɛ mɛ liwewe tɔ ɔ.” 26 Ɔfuɛfuɛ nɔ ɛkpɛ ozi gagla lɛ edugu ɔnuvɔɛ, xe edo eza yɛ mɛ ɛ. Ɔnuvɔɛ afɛ ŋwisi okpo kinɛ. Niteme si ɔnɔ kakaa azeedo si, “Ɔnuvɔɛ etse!” 27 Pɔ̀ Yesu evu ɔnuvɔɛ yɛ kawlakpɔa lɛ apɔni yɛ xe ayɔ ɔlɛ ɛ. 28 Lɛ kede agi Yesu edzi atrɛ ní kepea mɛ ɛ, yɛ badɔkpasi ba beʋi ye ní kikpokpo me si, “Ege lɛ loso kútani ɔfuɛfuɛ nɔ kukpikpini dono na a?” 29 Lɛ Yesu ebu le onu si, “Ɔfuɛfuɛ lɔ ya elu i, Aya kuxwaxwa ko kwiata ni lɔ kukpikpini dono o. Kidɔ dzedze kakaa elu kítratanɔ ɔ.” Yesu apani ní yɛ kutseo su dzɛ 30 Agi Yesu ni yɛ badɔkpasi ba bɛsɛ níklɔ ɛ, bɛga Galilea ɛza. Yesu ɔ́pɛ si ɔnɔnɔ ote niklɔ gi yɛ ɔkpasi i; 31 lɛ ese linu si azɛɛbasɛ yɛ badɔkpasi ba bidɔ si: “Ɔnɔɛ Ye Bi ye e, biabu ye kukɔ kí banama gi biaye ye e. Pɔ̀ ewe tata kede e, aayɔ gi aadzi ligbã a.” 32 Pɔ̀ badɔkpasi ba bénu bidɔ mɛ gi abasɛ ba ese e, lɛ lifu ne fɛ lize ba mɛ ní kiliɛ gi biaʋi ye le ese e. Ɔniliɛ gi yɛ asa keme e 33 Lɛ kede e, bɛba Kapernaum; lɛ gi beti eku kepea mɛ ɛ, Yesu eʋi yɛ badɔkpasi ba si, “Liboe woli mlɛzɛŋwlɛ ní kudeo me e?” 34 Pɔ̀ bébu le onu u, lɛ ese linu si bɛzɛŋwlɛ eboe ní ba tsali kusi ní kudeo me tɔ béte bamɛ iliɛ gi yɛ asa kukeme e. 35 Agi Yesu eze kesea ɛ, axwa yɛ badɔkpasi liɔfɔ ni tiaʋa ba; lɛ asi ba si, “Mlɔ mɛ iliɛ gi apɛ si yize ɔtɔpu yɛ ɛ, ɔkɔ isu ya kpɛ ní ɔgɔgɔ klɔ, tɔ oze mlɔ pɔ́ mlɔ osumusumu ye e.” 36 Lɛ akɔ ɔnuvɔ ɔtɔ amanɔ ní ba aŋu na mɛ ɛ. Agi akpɛ awla yɛ ole lo e, agba ba si, 37 “Ɔnɔ kakaa liɛ gi aazɛ banuvɔ ba ya elu ba mɛ tole ní mɛ linyi ne me e, mɛ azɛ. Lɛ ɔnɔ kakaa liɛ gi azɛ mɛ ɛ, aní mɛ tete azɛ ɛ, pɔ̀ azɛ ɔniliɛ gi yɛ akpɛ mɛ fɛ ɛ.” Ɔniɛ klɔ gi ɔ́yɔ kedu ní blɔ su i, onu blɔ ɔnɛ 38 Lɛ Yohanes asi Yesu si, “Ɔdɔbasɛ yɛ, kwimɔ onyime ɔtɔ gi azɛɛkpikpini ifuɛfuɛ zimizi ne edono ní wɔ linyi ne me e, lɛ kwisi yɛ si ɔmɔni, lɛ ese linu si ónu blɔ mɛ tole e.” 39 Lɛ Yesu asi ba si, “Mlakitsi kudeo onu akí yɛ ɛ. Lɛ ese linu si ɔnɔnɔ ɔ́tratani enugutseboe kubitɛ ní mɛ linyi ne me xe lɛ kede e, aapani eboe zimizi kuyurɔ mɛ ɛ.” 40 Lɛ ese linu si ɔniliɛ klɔ gi ɔ́yɔ kedu ní blɔ su i, onu blɔ ɔnɔ. 41 Mɛɛtrɔ likla ní lɛ aʋa ɛki mlɔ si, ɔnɔ kakaa gi aaki mlɔ kuni kepliʋi tiele si mlaŋwɛ gi mlenu mɛ banɔ loso e, aazi yɛ liʋɛtsatsa lɛ kikaka elu ye. Kufekedi ki Eboe zimizi 42 Lɛ Yesu apani si, “Xegi ɔnutɔ aaki si banuvɔ ba ya ba mɛ ɔtɔ aalila yɛ kuziŋaa ní mɛ mɛ̀ ɛ, xe aabitɛ eboe zimizi i, liapɛ kí ɔniliɛ klɔ sanɔ xegi bɛka kuhɔ ʋidi ní yɛ ole e, xe bɛkɔ yɛ ŋwia ɛkpɛ ní axu la mɛ ɛ. 43 Lɛ loso xegi wɔ ɔwla lɔ aaki si wɔabitɛ liboe zimizi i, tsa lɔ tuʋe! Liapɛ ki wɔ si wɔatiku ní ligbãmoblo le me nì ɔwla tole sani si iwla tiʋa ize wɔ awla pɔ̀ tɔ baŋwia wɔ akpɛ ní kifumoni ye me e. 44 Niklɔ asu ana klɔ gi izɛta ba ɛ, eʋitsé liwewe e, lɛ kifui liɛ klɔ gi kizɛkani ba ɛ, kiʋíni liwewe e. 45 Lɛ xegi wɔ ɔkli lɔ aaki si wɔabitɛ liboe zimizi i, tsa lɔ tuʋe. Liapɛ ɛki wɔ si wɔatiku ligbãmoblo le me ni ɔkli tole sani si ikli tiʋa ize wɔ awla pɔ̀ tɔ baŋwia wɔ akpɛ ní kifumoni ye me e. 46 Níklɔ asu ana klɔ gi izɛta ba ɛ, eʋitsé liwewe e, lɛ kifui liɛ klɔ gi kizɛkani ba ɛ, kiʋini liwewe e. 47 Lɛ xegi wɔ kimbi ye kiaki si wɔabitɛ eboe zimizi i, kpaʋi kɛ tuʋe! Liapɛ ɛki wɔ si wɔatiku Aya yɛ Kaʋaŋaa mɛ ni kimbi tile sani si bimbi tuʋa bize wɔ awla pɔ̀ tɔ baŋwia wɔ akpɛ ní kifumoni ye me e. 48 Niklɔ ʋa ɛ, asu ana klɔ gi izɛta ba eʋitsé liwewe e; lɛ kifui liɛ klɔ gi kizɛkani ba ɛ, kiʋini liwewe e. 49 “Lɛ kiliɛ gi bizɛkpɛ kiŋaŋaɛ kumɔ ɔ si kikízizi kinɛ ɛ, nite ke bɛtrákɔ kifu yɛ mɛ ɔzia nɔ ɛbla banama gi bɛtrátiku kifumoni ye me e. 50 “Kumɔɔ ɛ, kidɔ gbã kùnu u. Pɔ̀ xegi kɔ ɔgyi nɔ eblo e, kitɛ mlabitɛ xe ɔgyi nɔ aaku kɔ su dzɛ ɛ? “Lɛ loso e, mlaki tɔ kulɔlɔ kuze ní mlɔ kusi ŋwisi kumɔɔ ɔgyi nɔ kinɛ ɛ; atɔ mleze ní kusuyɔ mɛ ni mlɔ ahanuglɔ ba a.” |
© Ghana Institute of Linguistics, Literacy and Bible Translation, 2017 In cooperation with Wycliffe Bible Translators, Inc
Wycliffe Bible Translators, Inc.