Luka 9 - KUNYANYA VUVU YƆYesu akpɛ yɛ Badɔkpasi liɔfɔ ni tiaʋa ba 1 Yesu axwa yɛ badɔkpasi liɔfɔ ni tiaʋa ba akpɛ likpɔ. Lɛ aki ba kigagla ni kudeonu si tɔ biakɔ kpikpini ifuɛfuɛ zimizi ne petee kudono atɔ biayɔ ni banyanya ba. 2 Lɛ akpɛ ba si bapani Aya yɛ Kaʋaŋaa liboe le tɔ baki tɔ banyanya ba bayɔ. 3 Asi ba si, “Mlakíkɔ kididɔ evu aki mlɔ kudegaga a: mlakívu osevugavuga, kepimi loo kiŋaŋa, kibɔ loo liwu ʋla a. 4 Xegi bɛzi mlɔ ní kepe atɔ mɛ ɛ, mleze ni iklɔ kɔkpɛni mlɔ lisɛpoe le ní ɔmaa lɔ klɔ mɛ. 5 Pɔ̀ niklɔ gi bázɛ mlɔ ɛ; mlasɛ ní ɔmaa lɔ klɔ mɛ. Pɔ̀ xe mlasɛ ɛ, mlekple ovugbo lo ní mlɔ ikli lɛ aplɛ ní ɔma nɔ mɛ ŋwisi kiseʋidudu ní ba su kinɛ ɛ.” 6 Badɔkpasi ba bɛsɛ lɛ bɛzɛɛklani kumami yɔ petee me e, gi bɛzɛpani Liboe Gbã nɛ, xe bɛyɔni banyanya ba ní ɔkɔ kakaa ɛ. Herodes apisa ní Yesu su 7 Gi Herodes gi azɛɛŋa Galilea kesea aʋa a, enu eboa la petee gi Yesu azaabitɛ ɛ, apisa. Lɛ ese linu si banɔ batɔ bɛpani si, Yohanes Kuni yo ɔkpɛkpɛɛ yɛ edzì ligbã. 8 Banɔatɔ kyɛ si Eliya aba edo; lɛ banɔ dzedze kyɛ si kana mɛ beboedoplɛ ba mɛ tole edzì ligbã a. 9 Pɔ̀ lɛ Herodes apani si yɛ aki bɛtsa Yohanes yɛ litukpo le ní yɛ onu u, lɛ eʋi isu ya si, “Kɔ onyime woli iliɛ gi yɛ su meenu eboa la ya ɛ?” Lɛ loso azeekeni edi si yimɔ Yesu u. Yesu aki benyime akpe tietsu kiŋaŋa 10 Gi Yesu yɛ banɔkpɛkpɛ ba bedzi idɔni kudeo me e, bɛba ɛki yɛ kunutsatsa ní eboa la petee gi bɛzɛɛbitɛ su u. Lɛ agbani ba evu lɛ bedoetrɛ ní ɔma ɔtɔ gi bɛzɛxwa si Bɛtsaida mɛ ɛ. 11 Agi linɔkpi le linu niklɔ gi bɛtrɛ ɛ, bɛgbani yɛ ɛkpɛ. Azɛ ba lɛ apani aki ba ní Aya yɛ Kaʋaŋaa su u, lɛ banama gi bɛziã kupɔnɔ ní ba bànya ʋa mɛ ɛ, ayɔni ba a. 12 Agi liwo le lizeeku i, badɔkpasi liɔfɔ ni tiaʋa ba bɛba ɛsi yɛ si, “Ki tɔ banima basɛ tɔ beti iku kumami yɔ ni inyrɔ nɛ me tɔ bazɛpɛ kiŋaŋa ni iyakɔ; lɛ ese linu si niya ebu lidze.” 13 Pɔ̀ Yesu asi ba si, “Mlɔ tutɔ mlaki ba kiditɔ tɔ baŋa a.” Bebu lɛ onu ɛki yɛ si, “Aklã tetsu ni akpa taʋa ko alɛ blɔ awla a. Wɔpɛ si kuzeedzi kiŋaŋaɛ aki linɔkpi ʋidi ilɛ ya lo o?” 14 Banama gi beze ni klɔ ɛ, biana benyime akpe tietsu. Pɔ̀ Yesu asi yɛ badɔkpasi ba si, “Mlaki tɔ banima beze kesea ni ahakpɔ mɛ, banɔ ŋwisi avitetsu avitetsu.” 15 Gi badɔkpasi ba bɛki si banima beze kesea ɛ, 16 Yesu akɔ àklã tetsu la ni akpa taʋa la evu. Edi lifunu ne hãa, lɛ edo Aya ɖase ní la aʋa a, xe ayaʋi la ɛ. Lɛ akɔ la aki yɛ badɔkpasi ba si bakɔ alɛ aki banima ɛ. 17 Ba petee bɛŋa, beke, lɛ biŋaŋa gɔgɔ ʋɛ ɛ, biyi kusɔʋi liɔfɔ ni tuʋa. Petro adra Yesu su 18 Liwetɔ lɛ gi Yesu tole azɛɛxwa Aya ɛ, yɛ badɔkpasi ba beze ní yɛ su. Lɛ Yesu eʋi ba si, “Nyaŋwɛ anɔkpi la izɛpani si menu u?” 19 Badɔkpasi ba bebu lɛ onu si, “Banɔ batɔ bizedo si wɔ́ wonu Yohanes kuni yo ɔkpɛkpɛɛ, banɔ batɔ kyɛ si wɔ́ wonu Eliya, lɛ bedzedze ba ba kugyodi yo kunu si Aya yɛ beboedoplɛ koko ba ɛ, bamɛ tole wonu gi edzì ligbã a.” 20 Lɛ eʋi ba si, “Mlɔ tutɔ xwɛ, nyaŋwɛ mlɛ si sì yɛ menu u?” Petro ebu le onu si, “Wɔ́ wonu Aya yɛ Kristo ye.” Yesu apani Liboe aplɛ ní Yɛ Kutseo ni yɛ Kuyɔyɔɔ su 21 Lɛ Yesu akpɛ ɔsã gagla aki yɛ badɔkpasi ba si bakífeke onugu ní eboa la aʋa asi ɔnɔnɔ ɔ. 22 Apani asi ba kyɛ si, “Lilɛ si Ɔnɔɛ Yebi ye, ɔmɔ ɔziã glegle; banɔtsitsi ba, kusumu yo baka ba, ni Ɔsã nɔ badɔbasɛ ba biakyi kede kpɛ yɛ. Lɛ biaye ye e; pɔ̀ ní ewe tata kede e, ayɔ dɔni bekpo ʋa mɛ gi aadzi ligbã a.” 23 Lɛ asi ba petee si, “Ɔnɔ kakaa gi aapɛ si yize ni mɛ kude e, liaziã si odze isu liboe, tɔ otu yɛ osetsase lo liwe kakaa tɔ oze ni mɛ kude. 24 Lɛ ese linu si ɔnɔ kakaa gi aapɛ si yibu yɛ ligbã nɛ ɛ, aalila lɛ. Pɔ̀ ɔniliɛ gi aakɔ̀ yɛ ligbã nɛ kukɔkyɛ ní mɛ litukpo e, aabu yɛ ligbã nɛ. 25 Libi woli lilɛ ki ɔnutɔ xe aamɔ kelea mɛ bidɔ mɛ petee e pɔ̀ xe aalila yɛ esobo la a? 26 Xegi ɔnutɔ aase kuye ní mɛ nì mɛ bidɔbasɛbasɛ ʋɛ su i, kɔ Ɔnɔɛ Yebi ye fɛ aase kuye ní yɛ su xegi aba ní yɛ tutɔ yɛ kusudraa, nì Yeka ni yɛ baxwɛdzɛ dradra ba petee ba kusudraa mɛ ɛ. 27 Lɛ mɛɛtrɔ likla lɛ aʋa ɛki mlɔ si, banama gi bali niya ɛ, ba mɛ batɔ bátratse sani si bɛmɔ Aya yɛ kaʋaŋaa xe e.” Yesu yɛ kiŋwiŋwi ɛ mɛ kikyi ní ketokpa aʋa 28 Ŋwisi ewe ɔgɔtaʋa kede gi apani eboa la klɔ ɛ, Yesu agbani Petro, Yohanes ni Yakobo, lɛ bɛtrɛ ní ketokpa katɔ aʋa si tɔ bɛzɛxwa Aya a. 29 Lipoe lɛ gi Yesu azɛɛxwa Aya ɛ, yɛ aŋu na mɛ kiŋwiŋwi yɛ mɛ kikyi, yɛ bidɔkpɛkpɛ ʋɛ bixwa pititi lɛ bize ŋle e. 30 Banɔ tiaʋa, Mose ni Eliya, 31 bɛŋwi ní lifunu ne kusudraa mɛ; gi bɛzɛpani ni Yesu ní kiliɛ mɛ gi litraze xe aatse ní Yerusalem ní Aya kutrɔtrɔ onu su u. 32 Petro ni yɛ ahanuglɔ ba bɛzɛ ní sra mɛ, pɔ̀ gi ba aŋu mɛ ɛdra ɛ, bɛmɔ Yesu yɛ kusudraa ni banɔ tiaʋa ba gi balɛɛ ni Yesu i. 33 Gi benyime ba bɛzɛsɛ̀ ní Yesu su i, Petro asi Yesu si, “Blɔ Ɔkaɛ, lipɛ koŋ si kulɛ ní ya! Ki tɔ kuwa akatsa tata; wɔ linɛ tile, Mose linɛ tile ni Eliya linɛ tile.” (Liboe lɛ gi azɛɛpani i, yɛ ɔtutɔ óte le e.) 34 Gi azaapani i, liplɛ ɛtɔ liŋwi lɛ liba ewe ba a; lɛ gi beti iku liplɛ lɛ mɛ ɛ, lifu liku badɔkpasi ba. 35 Ole ɔtɔ eyi dɔnɔ ní liplɛ lɛ mɛ si, “Mɛ Obi ye iliɛ ya, yɛ makya! Mlata yɛ kutu!” 36 Gi ole lo ɛpani tsa ɛ, bɛmɔ si Yesu tètè ko agɔ. Badɔkpasi ba béfeke onugu ní eboa la aŋu mɛ gi bɛmɔ su i si ɔnɔnɔ ní lipoe lɛ klɔ mɛ. Yesu ayɔni ɔyasɔʋi ɔtɔ mɛ gi Ɔfuɛfuɛ zimizi ize e 37 Keletitia mɛ gi Yesu ni yɛ badɔkpasi ba beple edɔni ketokpaa aʋa ɛ, linɔkpi ʋidi itɔ liba ɛtsani yɛ. 38 Lɛ onyime ɔtɔ ní linɔkpi le me akpɛ ozi si, “Ɔdɔbasɛ yɛ! Maki wɔ litukpo, di mɛ obinyimee, lɛ ese linu si yɛ ko onu mɛ obi tolee! 39 Ɔfuɛfuɛ ɔtɔ izɛdɔ yɛ aʋa gi izɛki si izɛkpɛ ozi lo, kɔ ekpese kuhe e. Nite si ɔfɔ lɔ izedo yɛ onu. Ɔfuɛfuɛ nɔ izɛdugu ye gi sigagla mɛ izɛyurɔ awla ní yɛ su u. 40 Maki wɔ badɔkpasi ba litukpo ní lɛ su, pɔ̀ bátani lɔ kukpikpinɔ dono o.” 41 Lɛ Yesu asi ba si, “Kitɛ xe kumɔziŋa ni kesetata kalɛ mlɔ mɛ nite e?” “Kɔna ni lipoe woli maaze mlɔ su du u? Lɛ kɔna ni lipoe wolite maplɛ litɔ kese kimlɔ du u? Lɛ asi onyimee si, Gbani wɔ obi ye mani ya a!” 42 Agi ɔyasɔʋi lɔ etrába ɛ, ɔfuɛfuɛ zimizi no ɛsa yɛ kesea gi ekpese kuhe e. Pɔ̀ Yesu akpɛ ozi ní ɔfuɛfuɛ nɔ aʋa, lɛ ayɔni ɔyasɔʋi lɔ, lɛ akɔ lɔ aki yɛka ɛ. 43 Liki si ɔnɔ kakaa onugu etse ní Aya kigagla ʋidi ye su. Yesu yɛ kiboebitɛ kitu banima kugyɔ lɛ asi yɛ badɔkpasi ba si, Yesu apani aplɛ ni yɛ kutseo su dzɛ 44 “Mlakídze liboe lɛ gi matrasi mlɔ ɛ. Bɛtrákpɛ Ɔnɔɛ Yebi ye ní awla ɛki banima.” 45 Pɔ̀ yɛ badɔkpasi ba bénu liboe le ese e. Bɛ kɔ lɛ ekpo ba tɔ bakítani lɛ ese kunu. Lɛ badɔkpasi ba kyɛ ɛ, bese lifu ne ní kiliɛ gi biaʋi ye liboe le ese e. Nyaŋwɛ asa keme 46 Kuŋwlɛŋwlɛ kwiku badɔkpasi ba kusi ní ɔniliɛ gi yɛ asa keme ní ba kusi su u. 47 Agi Yesu ete ba begyodi ba onu i, agbani ɔnuvɔ ɔtɔ amanɔ lɛ aki si ɔlɛ ni yɛ su i; 48 lɛ asi ba si, “Ɔniliɛ gi aazi kanuvɔʋia lia ní mɛ linyi ne me e, mɛ ɔniɛ azɛ ɛ. Lɛ ɔnɔ kakaa gi azɛ mɛ ɛ, azɛ ɔniliɛ gi yɛ akpɛ mɛ ɛ. Lɛ ese linu si ɔniliɛ gi yɛ onu ɔsisami yɛ petee ní mlɔ kusi i, yɛ asa keme e.” Ɔniliɛ gi ɔ́yɔ kedu ní mlɔ su i, mlɔ aʋa ɔtini 49 Lɛ Yohanes apani si, “Blɔ Ɔkaɛ, kwimɔ onyime ɔtɔ gi azɛkpikpinì ifuɛfuɛ zimizi ne edono ní wɔ linyi ne me e, nite si kwisi yɛ si odzini kumɔni lɛ ese linu si aní blɔ mɛ tole onu u.” 50 Yesu asi yɛ nì badɔkpasi gɔgɔ ba si, “Mlekítsi kudeo aki yɛ ɛ, lɛ ese linu si ɔniliɛ gi ɔ́yɔ kedu ní mlɔ su i, ɔtini mlɔ aʋa.” Samaria ɔma ɔtɔ ègbe ɔ́zɛ Yesu u 51 Agi Yesu yɛ lifunu ne kutrɛtrɛɔ lipoe le litipɔnɔ ɛ, atrɔ lɛ si yɛ atrɛ ní Yerusalem. 52 Niteme si atsisi baxwɛdzɛ ba ní yɛ ɔtɔ nɔ ní Samaria kamami katɔ mɛ si babla kidɔkakaa aplɛ aki yɛ. 53 Pɔ̀ banima ni iklɔ bázɛ yɛ ɛ; lɛ ese linu si lɛ mɛ lidra ɛki ba si Yesu atrága ba klɔ ɛtrɛ ní Yerusalem. 54 Agi yɛ badɔkpasi ba Yakobo ni Yohanes bɛmɔ lɛ gyesi i, beʋi si, “Blɔ Ɔkaɛ, wɔpɛ si kuxwa kifu idɔni lifunu ne tɔ kibakani banɔ ba ya na a?” 55 Pɔ̀ Yesu ekyi xe aka aŋu mɛ aki ba ɛ 56 Nite si Yesu ni yɛ badɔkpasi ba bekyi itrɛ ní kamami dzedze me. Banama elu gi biaze ni Yesu kude e 57 Agi bɛzɛtrɛ ní kudeo me e, onyime ɔtɔ asi Yesu si, “Ɔkɔ kakaa gi wɔatrɛ ɛ, maze ni wɔ kude.” 58 Lɛ Yesu asi yɛ si, “Wayu ʋa bɛmɔ beke ʋa, lɛ kudzɔʋi yɔ kyɛ kwimɔ evu na. Pɔ̀ Ɔnɔɛ Yebi ye e, ɔ́mɔ ɔkɔkɔ gi aafɛ ɛ, xe aayɔ isu mɛ ɛ.” 59 Yesu asi ɔnɔ dzedze si, “Zenì mɛ kude!” Pɔ̀ onyimee asi yɛ si, “Ɔka kitɔ mizeevive mɔka xe e.” 60 Lɛ Yesu asi yɛ si, “Ki tɔ bekpo ba bevive ba tutɔ ba bekpo ba. Wɔ kɔ trɛ tɔ zepani ni Aya yɛ kaʋaŋaa su u.” 61 Lɛ ɔnɔ dzedze kyɛ asi yɛ si, “Ɔkaɛ, maaku ni wɔ kude; pɔ̀ ki tɔ mizɛɛklá mɛ benete ba xe e.” 62 Yesu asi yɛ si, “Ɔnɔ kakaa gi ɛwa lixwɛ xe ɔ́ʋiwa lɛ ni yɛ ɔna nɔ petee, ógyeno gi aasumu ní Aya yɛ Kaʋaŋaa mɛ ɛ!” |
© Ghana Institute of Linguistics, Literacy and Bible Translation, 2017 In cooperation with Wycliffe Bible Translators, Inc
Wycliffe Bible Translators, Inc.