Luka 7 - KUNYANYA VUVU YƆYesu ayɔni Roma banɛ ma baguta ba ɔka ɔtɔ yɛ osumubi 1 Agi Yesu ebu abee báklɔ aki banima nite e, asɛ atrɛ ní Kapernaum. 2 Roma banɛ ma baguta ba ɔka ɔtɔ eze gi osumubi gbã ɔtɔ eze yɛ awla. Yɛ ɔkaɛ ɔ́dimɛ ní yɛ su, osumubi ye yɛ isu ya mɛ izizi gi ihatse e. 3 Agi baguta ba ɔkaɛ enu Yesu unu i, ebu Yudanɛ ma banɔtsitsi batɔ akpɛ ní Yesu klɔ si basɛ yɛ si ɔga ayɔni yɛ osumubi ye ɔki yɛ. 4 Gi bɛba Yesu klɔ ɛ, bɛki yɛ litukpo glegle si, “Liziã si wɔapɔni baguta ba ɔka liɛ. 5 Alɔ blɔakɔanɛ ma, lɛ yɛ, awa blɔ ɔtsaklɔ ligba lɛ aki blɔ ɔ.” 6 Lɛ loso e Yesu atrɛ ni ba. Kiliɛ gi bíha kepea mɛ okú i, baguta ba ɔkaɛ atsisi yɛ ole si, “Ɔkaɛ, wukíkpɛ isu kunugu u, mégyeno si wɔatiku mɛ kepea mɛ ɛ. 7 Lɛ mébu isu ya si megyeno gi maaba wɔ kɔ ɔ. Lɛ loso e, wɔ kɔ pani liboe ko mɛ osumubi ye aayɔ. 8 Mɛ fɛ makpasi ɔnutɔ yɛ kigagla ese, lɛ baguta bákpasi mɛ ese e. Xe masi tole si, ‘Trɛ ɛ!’ aatrɛ. Xe masi ɔʋlaɛ si, ‘Ba a!’ aaba. Lɛ xe maka mɛ osumubi ye si, ‘Bitɛ kidiliɛ ɛ,’ izɛɛbitɛ kɛ.” 9 Gi Yesu enu yɛ eboe la ɛ, yɛ onugu etse lɛ ekyi edi linɔkpii lɛ gi lize ni yɛ kude e; lɛ asi ba si, “sugba ɛ, mámɔ kuziŋa ʋidi uliɔ elu edi ní Israel fɛ.” 10 Lɛ gi baxwɛdzɛ ba bedzitrɛ ní baguta ba ɔkaɛ kepea mɛ ɛ, bɛmɔ si osumubi ye ayɔ. Yesu ayɔni ɔtrɛtrɛ ɔtɔ yedze yebinyime 11 Lidze xe Yesu atrɛ ní ɔma ɔtɔ ɔ gi bizɛxwa si Nain mɛ ɛ. Yɛ badɔkpasi ba ni linɔkpi ʋidi itɔ lizeni yɛ kude. 12 Gi ana ɔma nɔ kevunu ya ɛ, atsani ɔnɔha gi ɛtrɛɛvive okpo ye e. Okpo ye eze ɔtrɛtrɛ ɔtɔ yedze yebinyime tole. Lɛ linɔkpi ʋidi itɔ lize ni ɔtrɛtrɛ yedzee kude dɔni ɔma nɔ mɛ. 13 Agi Ɔkaɛ amɔ ɔtrɛtrɛ yedze e, yɛ liboe liga yɛ asigaga. Lɛ asi yɛ si, “Wukíbemi i.” 14 Lɛ Yesu eti apɔni okpo ye yɛ aɖaka yɛ lɛ agbɔni yɛ ɛ. Lɛ banama gi bevu aɖaka yɛ ɛ, bedzialɛ. Lɛ Yesu apani si, “Ɔyasɔʋi, mɛɛsi wɔ si, yɔ!” 15 Ko lɛ okpo ye ayɔ eze, xe ekpese kunugu yo kugu i. Lɛ Yesu edzini yɛ aki yene e. 16 Liki si lifu liku ba petee, lɛ bɛkpɔ̀ Aya a, lɛ bɛpani si, “Oboedoplɛ ʋidi ɔtɔ aba blɔ kusi i. Aya aba gi atrázɛ ikí yɛ banima a!” 17 Nite si Yesu yɛ linyi ne liyi gi litsa Yudea kesea ni besi ba klɔ petee. Yohanes kuni yo ɔkpɛkpɛ yɛ banɔkpɛkpɛ ba bɛba Yesu klɔ ɔ 18 Gi Yohanes yɛ badɔkpasi ba bɛpani ní Yesu yɛ eboe bitɛbitɛ la su ɛsi Yohanes i, axwa ba mɛ tiaʋa 19 Lɛ akpɛ ba si bazeeʋi Ɔkaɛ si, “Wɔ wonu ɔniliɛ klɔ gi bɛsi si aaba a, putɔ kudi ɔnɔ dzedze ɔtɔ kudeonu na a?” 20 Agi bɛba Yesu klɔ ɛ, bɛsi yɛ si, “Yohanes kuni yo ɔkpɛkpɛɛ yɛ akpɛ blɔ si kuʋi wo si wɔ wonu ɔniliɛ su gi yɛ edo aplɛ si aaba na, putɔ kudi ɔnɔ dzedze ɔtɔ kudeonu na?” 21 Lipoe lɛ klɔ mɛ ɖii, Yesu ayɔni banyanya glegle adɔ ní ba bànya ʋa mɛ, lɛ akpikpini ifuɛfuɛ zimizi ne adɔ nɔ batɔ mɛ ɛ; xe aki kuŋupo glegle bimbi ʋe bidra a. 22 Lɛ ebu le onu aki Yohanes yɛ baxwɛdzɛ ba si i, “Mledzi atrɛ tɔ eboa la gi mlɛmɔ ɔ, xe mlenu i, mlakɔ la abasɛ Yohanes, si kuŋupoo kwimɔ, lɛ gbafa ba bɛyɔ ɛga a. Lɛ banama gi bɛnya kunya kyikyi yɔ ɛ, ba isu ya iidra. Lɛ itoku le fɛ ɛ, iinu, lɛ bekpo ʋa fɛ ɛ, bɛɛyɔ edzì ligbã. Lɛ bɛɛpani Liboe Gbã nɛ ɛsi bepiplinete ba. 23 Isami iku banama gi bálila ba kuziŋa ni mɛ mɛ̀ ɛ, kɔkpɛ kidiliɛ gi mɛɛbitɛ ɛ!” 24 Agi Yohanes yɛ baxwɛdzɛ ba bɛsɛ ɛ, Yesu ekpese kupani ki linɔkpi le ní Yohanes su si, “gi mledo etrɛ ní ɔyaya klɔ ɛ, ege mlɛdi kudeonu si mlamɔ ɔ? Aplɔ̀plɔ̀ na gi liwɔ lɛ lizeefu putɔ ɔ? 25 Ege mledo etrɛ si mlɛzeedi i? Ɔnɔ gi eze ní awu gbã na mɛ putɔ ɔ? Banama gi bizɛkpɛ awu la nite e, xe bizɛŋa ligbã nɛ ɛ, kukusipe me bizɛmɔ ba. 26 Mlasi mɛ; ege mledo etrɛ xe mlɛzɛɛmɔ ɔ? Oboedoplɛ? Ee, nite ɖii. Pɔ̀ kidiliɛ gi mlɛmɔ ɛ, kisani oboedoplɛ. 27 Lɛ ese linu si Yohanes yɛ onu ɔniliɛ gi yɛ sú Aya yɛ liboe le lipani plɛ si, “ ‘Aya si, maakpɛ mɛ ɔxwɛdzɛɛ wɔ ɔtɔ nɔ tɔ aadra kudeo ɔki wɔ.’ 28 Lɛ Yesu edo apɔnɔ si, “Mɛɛsi mlɔ si Yohanes ekeme asani ɔnɔ kakaa gi eze edi i. Pɔ̀ ɔniliɛ klɔ gi onu ɔsisami yɛ ní Aya yɛ Kaʋaŋaa mɛ ɛ, ekeme asani Yohanes.” 29 Banama pɔ́ gi benu liboe lɛ gi Yesu apani i, ni babɔgyɔ ba kyɛ ɛ, bɛzi lɛ si Aya yɛ kudeo kwigyɔ, lɛ loso ba Yohanes akpɛ kuni yo akɔ ɔ. 30 Pɔ̀ farisianɛ ma ni ɔsã nɔ badɔbasɛ ba kɔ ɛ, begbe bázɛ Aya kudeo gi ata aplɛ akí ba ligbã nɛ kupɛ̀pɛɔ ɔ. Lɛ loso bádimɛ si Yohanes ɔkpɛ kuni ɔki ba a. 31 Lɛ Yesu atrɛ yɛ liboe le aʋa si, “Ege maakɔ abla kelea mɛ banima srɔnɔ ɛ? Ege beyi i? 32 Balɛ ko ŋwisi banuvɔ gi bɛɛwaʋi ní line ne me kinɛ ɛ. Ba ɔha tole ɛɛkpɛ ozi lo exwa ɔha ʋla lɔ si, “ ‘Kwiʋe isamidzi iiki mlɔ, pɔ̀ mléyo o; kwikpɛ ibemidzi iiki mlɔ, pɔ̀ mlébemi i.’ 33 Agi Yohanes kuni yo ɔkpɛkpɛɛ aba ɛ, anya onugu lɛ ɔ́ŋwɛ kuda fɛ ɛ; pɔ̀ lɛ mlɛpani ní yɛ su si, ‘Ɔfuɛfuɛ zimizi ɔkpasi ní yɛ mɛ ɛ.’ 34 Lɛ Ɔnɔɛ Yebi ye aba ɛ. Yɛ kɔ ɛ, aŋa bidɔ, lɛ aŋwɛ bidɔ fɛ ɛ. Lɛ mlɛsi si, ‘Mledi onyime liɛ! Ɔŋazinete ni ɔdaŋwɛmu onu u. Ɔnɔ gi onu babɔgyɔ ba ni “banɔ zimizi ba ba ɔʋia!” ’ 35 Pɔ̀ banama gi bɛzi Aya yɛ Kuboeteo e, ba bizɛbasɛ si Aya kuboeteo kɔ kunu kuboeteo.” Yesu atrɛ ní Simon Farisiɔnɛ yɛ Kepea mɛ 36 Liba lɛ mɛ si farisiɔnɛ ɔtɔ axwa Yesu si ɔga aŋa bidɔ ni yɛ. Lɛ Yesu atrɛ ní yɛ kepea mɛ lɛ eple ze ní ɔkplɔ nɔ su si yiŋa bidɔ mɛ ɛ. 37 Ni ɔma nɔ klɔ mɛ ɛ, ɔdzɛ ɔtɔ gi eze ɔwawadze e, enu si Yesu eze ní ɔkplɔ nɔ su ní farisiɔnɛ yɛ kepea mɛ, lɛ akɔ kumu flafla alabasta keʋe tiele, 38 lɛ atrɛ ɛ xe ɔzɛ ɔlɛ ní Yesu kedea ní yɛ kuklikpɔ onu i. Niklɔ ekpese kubeo kubemi balɛ yɛ kuklikpɔɔ aʋa a. xe ɛkɔ yɛ siya sɛ etsoli kubeo ní yɛ kuklikpɔ ɛ. Lɛ amu kɔ ɛ, xe akɔ kumu flaflaa abali kɔ aʋa ɛ. 39 Gi farisiɔnɛ amɔ nite e, egyo le edi ni yɛ isu ya mɛ si, “Atɛsi oboedoplɛ onyime liɛ ɔnyanu i, nya aatè ɔniliɛ elu gi ɔdzɛliɛ onu u xe ɛɛgbɔni yɛ ɛ; lɛ aatè ligbã nyaninyanii lɛ gi ɔdzɛliɛ ɔlɛ ɛ.” 40 Lɛ Yesu apani aki yɛ si, “Simon, mapɛ si misi wɔ liboetɔ!” Simon adimɛ aki yɛ si, “Yoo, Ɔdɔbasɛ yɛ, mɛɛta wɔ kutu.” 41 Lɛ Yesu asi yɛ si, “Benyime tiaʋa batɔ bɛdɔ kibɔ liʋɛ ní ɔbɔda ɔtɔ su. Tole adɔ kibɔ pititi alafa tietsu liʋɛ, lɛ ɔʋla yɛ fɛ yɛ liʋɛ nɛ linu kibɔ pititi avitetsu i. 42 Agi bamɛ ɔtɔtɔ ɔ́tani yɛ liʋɛ nɛ kutsa onu i, ɔbɔdaɛ akɔ ba aʋɛ na akyɛ ba a. Baʋɛnete tiaʋa ya ɛ, ba mɛ owoli wogyodi si asa ɔbɔdaɛ kudimɛ nɔ ɔ?” 43 Simon ebu le onu si? “Megyo edi si ba mɛ iliɛ gi yɛ liʋɛ nɛ lisa keme e, xe bɛkɔ ɛkyɛ yɛ ɛ.” Lɛ Yesu atrɛ lɛ aʋa si, “Nite ɖii lilɛ ɛ!” 44 Lɛ ekyi aŋu na mɛ akpɛ ɔdzɛɛ, lɛ eʋi Simon si, “Dani wɔɛmɔ ɔdzɛ liɛ ɛ? Agi meti eku wɔ kepea mɛ ɛ, wɔ́ki mɛ kuni si miplo mɛ kuklikpɔ ɔ. Pɔ̀ yɛ kɔ ɛ, eplo mɛ kuklikpɔɔ ni yɛ kubeo, lɛ etsoli ko ni yɛ siya sɛ ɛ. 45 Lɛ wɔ́kpɛ mɛ wolaa a. Pɔ̀, dɔni lipoe lɛ gi maba kɔna ni abla ɛ, ɔ́mɔni mɛ kuklikpɔɔ kumu u. 46 Ableke gi maba ɛ, wɔ́sra kumu kí mɛ litukpo le e. Pɔ̀ yɛ xunyɔ ɛ, abali kumu flafla ní mɛ kuklikpɔɔ. 47 Lɛ loso mɛɛsi wɔ si kulɔlɔ glegle kɔklɔ gi abasɛ ɛ, kwibu ibasɛ si bɛkɔ yɛ eboe zimizi glegle la ɛkyɛ yɛ. Pɔ̀ ɔnɔ kakaa elu gi bɛkɔ sisami ɛkyɛ ɛ, yɛ kudimɛnɔɔ kyɛ kuzeeze sisami.” 48 Lɛ Yesu asi ɔdzɛɛ si, “Bɛkɔ wɔ eboe zimizi na ɛkyɛ wɔ!” 49 Ɔkplɔ nɔ su bezeze gɔgɔ ba beʋi ba ahanuglɔ ba si, “Nyaŋwɛ liɛ, gi yɛ kɔ ɔ izɛkɔ eboe zimizi na ɛkyɛ ɛ?” 50 Pɔ̀ lɛ Yesu asi ɔdzɛɛ si, “Wɔ kuziŋaa kwibu wo o. Sɛ̀trɛ ní kusuyɔ mɛ ɛ!” |
© Ghana Institute of Linguistics, Literacy and Bible Translation, 2017 In cooperation with Wycliffe Bible Translators, Inc
Wycliffe Bible Translators, Inc.