Online Bible

- Reklamy -

Luka 12 - KUNYANYA VUVU YƆ


Yesu edu kiseʋi ní banɔ aŋu mɛ kiboebitɛ su

1 Liba lɛ mɛ si banɔ akpe akpe ba bɛkpɛ likpɔ, gi beze ga ní ba ahanuglɔ ba aʋa kyɛ ɛ. Yesu agba yɛ badɔkpasi ba ní ɔtɔpu kɔ si, “Mlakpɛ lixaŋu ní Farisianɛ ma kunyasi yɔ gi kunu banɔ aŋu mɛ kiboebitɛ su u.

2 Kidɔ kpokpo kakaa kiaŋwi, lɛ liboe kpokpo kakaa liado oŋwe e.

3 Niteme si liboe kakaa gi mlapani ní litumu ne me e, bianu le ní liwo le kuklekle onu. Lɛ idali kakaa gi mlaado ní lifɛgba lɛ mɛ ɛ, biakla lɛ ní ivitɔ lɛ ɛ.


Ɔniliɛ gi biase e

4 “Mɛ baʋia ba, mɛɛsi mlɔ si, banama gi ɔnɔse lo ko biata ni kuye e, pɔ̀ xe bátratani kididɔ kubitɛ sanɔ ɛ, mlakíse ba.

5 Maasi mlɔ ɔniliɛ gi lilɛ si mlese e. Mlese Aya gi xegi eye ɔnɔ pɔ́ ɛ, kigagla kilɛ yɛ awla gi aatani yɛ kukpɛ ní kifumoni ye me e. Mlazi mɛ aʋa aŋa yɛ lilɛ si mlese e!

6 Aní pɛsɛwa tiaʋa ko bizɛda ayikpakpa tietsu i? Pɔ̀ Aya óʋidze ayikpakpa klɔ ʋa mɛ ni tole e!

7 Mlɔ pɔ̀ ɛ, mlɔ litukpo le siya sɛ kura kyɛ ɛ, bɛkla sɛ petee. Lɛ loso lifu likíku mlo o. Mlɛŋa kedzi isanɔ ayikpakpa glegle.


Yesu yɛ kuzɛ́zɛ ni yɛ kunada

8 “Sugba mɛɛsi mlɔ si, banama gi bɛpani ní banima aŋu mɛ si mɛ benu mɛ banɛ ɛ, Ɔnɔɛ Yebi ye kyɛ aapani ní Aya baxwɛdzɛ ba aŋu mɛ si, yɛ banɛ benu.

9 Nite ke banama gi bianada me ní banima aŋu mɛ ɛ, mɛ kyɛ maanada si mete ba ní Aya yɛ baxwɛdzɛ ba aŋu mɛ.

10 Ɔnɔ kakaa gi aapani liboe zimizi yurɔ Ɔnɔɛ Yebi ye e, biakɔkyɛ yɛ. Pɔ̀ banama gi biapani liboe zimizi yurɔ Ɔfuɛfuɛ Dradra lɔ ɛ, bátrakɔ kɔ ɛkyɛ ba a.

11 “Xegi bɛtsini mlɔ ní Yudanɛ ma itsaklɔ ɔ, loo kesea baʋaŋa ba aloo kesea ʋa bedidi ba aŋu mɛ, si baxwa litsi ni mlɔ ɛ, mlakípè ní kiliɛ gi mlaŋwlɛ isu, nì liboe lɛ gi mlaapani su u.

12 Lɛ ese linu si Ɔfuɛfuɛ Dradra lɔ aabasɛ mlɔ ní lipoe lɛ klɔ mɛ eboa la gi mlapani i.”


Abee ní Oxonete Kanukpaʋi ya su

13 Onyime ɔtɔ ní ɔnɔha lɔ kusi asi Yesu si, “Ɔdɔbasɛ yɛ, si mɛ onemi ye tɔ ɔlɛ kaŋasea gi blɔ ɔkaɛ ayurɔ aplɛ aki blɔɛ nì mɛ ɛ.”

14 Yesu ebu le onu aki yɛ si, “Onyime, nyaŋwɛ edu me otsixwa loo ɔdɔlɛ ní mlɔ tiaʋa kusi i?”

15 Lɛ atrɛ ní lɛ aʋa aki ba petee si, “Mleze ni aŋu tɔ mledi mumɔ ní kuŋazi kakaa elu su; lɛ ese linu si ɔnɔ ligbã limá ní yɛ exo kumɔmɔ mɛ ɛ, xegi ɔwla mɛ ɔlɛ yɛ kura kyɛ ɛ.”

16 Lɛ Yesu ebu abee aki ba si, “Oxonete ɔtɔ eze gi kese keze ní yɛ awla a. Bidɔ mɛ bipɛ ní kesea aʋa mɔmɔmɔ.

17 Egyo le edi si, ‘Ɔdɔblakɔ ʋidi ɔma ní mɛ awla a gi maabla mɛ ɔnyrɔɔ nɔ mɛ bidɔ mɛ ɛ.’

18 “Lɛ asi isu ya si, ‘Maayaʋi mɛ idɔblakɔ koko le tɔ maawa ivuvũ gi ikeme sanɔ ɛ. Niklɔ maayasi mɛ idoli le ni kayaa mɛ bidɔ gɔgɔ ʋɛ kukpɛ ɛ.

19 Kɔ masi isu ya si, “Wɔmɔ ligbã. Bidɔ bilɛ ní wɔ awla ki agɔ glegle gi ɛɛtraba ɛ. Ze mɔni, ŋa, ŋwɛ tɔ mɔ̀ isami.” ’

20 “Pɔ̀ Aya asi yɛ si, “Wɔ Kanukpaʋi! Kele kátrati nì wɔ ɔ! Kɔ bidɔ mɛ gi wɔbla aplɛ ki wɔ isu ya ɛ, nyaŋwɛ binɛ bitradzì i?”

21 Lɛ Yesu agù yɛ liboe le si, “Nite litráze ɛki banama gi bexogo kelea mɛ exo la ɛki isu ya a, pɔ̀ xe benu bepiplinete ní Aya aŋu mɛ ɛ.”


Kɔ wɔ aŋu na trɔ ní Aya aʋa a

22 Lɛ Yesu asi yɛ badɔkpasi ba si, “Lɛ loso mɛɛsi mlɔ si mlakíkpɛ isu kunugu ní mlɔ ligbã́ nɛ su, kidiliɛ gi mlaaŋa loo ní mlɔ isu ya kidiliɛ gi mlaakpɛ su u.

23 Ligbã nɛ liziã boo esani kiŋaŋaɛ; lɛ ɔnɔse lo kyɛ ɛzia ɛsani kusa a.

24 Mledi akpavia ʋa: Baʋíwa ɔnyrɔɔ ɔ, lɛ baʋíyasi kididɔ ɔ, kɔpɔnɔ ɛ, owle ɔma ní ba awla a. Pɔ̀ Aya yɛ izɛ gani ba a. Lɛ mlɔ pɔ̀ mlɛŋa kedzi i sani kudzɔʋi yɔ ɔ.

25 Xegi mlekyi gyi ní mlɔ ligbã mɛ su kyɛ ɛ, mlɔ mɛ woli aatani ɔnyɔsasa tole kukɔpɔni yɛ ligbã nɛ na a?

26 Lɛ xe mlaʋítani liboe sisami la ya elu kulɔ ɛ, ege loso mlɛɛkpɛ isu kunugu ní bidɔ gɔgɔ ʋɛ su u?

27 “Mlevu aŋu ní otukpomeyaʋi lɔ kitsitsi ye su. Ɔʋíwa lixwɛxwɛ, lɛ ɔʋiyó kusa ki isu u. Pɔ̀ mɛsi mlɔ si Okusi ye Salomo ní yɛ kukusi yo ni yɛ kusudraa petee me kyɛ, yɛ bidɔkpɛkpɛ ʋɛ bitipɔni lɔ kufufu yo ní kupedi me e.

28 Xegi nite Aya izɛkpɛ kupedi ni siwa sɛ su gi silɛ omono, kivo pɔ̀ siyrɔ, kɔ sitse kɔ bɛkani sɛ ni kifu i. Kitɛ xe ɔ́trakɔ lɛ mɛ ɛki mlɔ ɛsani siwa sɛ ɛ? Kitɛ xe mlɔ kuziŋaa kulɛ sisami te e?

29 Lɛ loso mlakíkpɛ isu kunugu ní kiŋaŋa ni kiŋwɛŋwɛ su u.

30 Lɛ ese linu si babubitɛ ba ɛ, bidɔ bɛ ya petee elu su bizeekyigyi. Pɔ̀ mlɔ Ɔkaɛ etè si biziã mlɔ.

31 Boŋu i, mleti yɛ kaʋaŋaa tɔ yɛ pɔ̀ ɛ aakɔ̀ bidɔ bɛ ya ʋa ɔki mlɔ ɔ.


Lifunu ne onu exo la ɔbla klɔ

32 “Mlɔ ɔhá sisami nɔ, lifu likíku mlo o. Lɛ ese linu si liku mlɔ Ɔkaɛ aŋu si ɔkɔ Kaʋaŋaa ɔki mlɔ ɔ.

33 Mlada mlɔ isu ya bidɔ mɛ tɔ mlakɔ kibɔɛ aki bepiplinete ba. Xe mlɛbitɛ nite e, bibɔ ikotoku gi itrapu i, iaze mlɔ awla ní lifunu ne. Lɛ niklɔ ʋa ɛ, mlɔ exo la atráŋini i, lɛ ese linu si oze ɔtɔtɔ ɔ́ma ni iklɔ ɔ, lɛ asu na kyɛ atrázizi bidɔ ɔ.

34 Lɛ ese linu si niklɔ gi wɔ exo la alɛ ɛ, niklɔ wɔ ɔna nɔ izeze.


Mleze ni aŋu

35 “Mleze kublabla mɛ ki liboe kakaa elu gi liaba lɛ mɛ ɛ, mlanya agbagya la tɔ mledi le aʋa si mlɔ ibia lɛ iisɔ lipoe kakaa,

36 tɔ mleze ŋwisi besumubi ba klɔ gi beepe ba ɔkaɛ kubaba dɔnɔ ní ɔdzɛgbanɔ klɔ kinɛ ɛ. Tɔ xegi aba asa opupo lo e tɔ biadra lɔ ɔki yɛ kyɔŋ.

37 Biakrira besumubi ba klɔ gi biaze nì aŋu xe ba Ɔkaɛ aadzi i. Mɛɛsi mlɔ si kepea ɔkaɛ aasama yɛ kusaa kɔ aki si yɛ besumubi ba beze kese kɔ yɛ ɔtutɔ esumu ba ɛ.

38 Biakrira besumubi ba klɔ gi bɛbla ɛki ba Ɔkaɛ yɛ kubabaa, elesi tetsu loo olezatɔ ɔ.

39 Mlete le si, xegi kepea ɔkaɛ etè lipoe lɛ gi oze ye aaba ɛ, ɔ́traki yɛ kudeo onu si ɔyaʋi opupo lo ní yɛ onu tɔ oti oku ní yɛ aʋa.

40 Nite ke mlɔ kyɛ ɛ, mlabla aplɛ; lɛ ese linu si Ɔnɔɛ Yebi ye e, aaba ní ɔnyɔsasaa lɔ klɔ aʋa gi mlaʋídi yɛ kudeo onu u.”


Lilɛ si Osumubi ye onu kutu

41 Petro eʋi si, “Blɔ Ɔkaɛ, abee liɛ gi wobu i, blɔ wobu ye ɔkɔ putɔ wobu ye ɔki ɔnɔ kakaa na a?”

42 Ɔkaɛ ebu le onu si, “Osumubi woli onu ɔgbã ɛ nì oboete e?” Yɛ onu iliɛ gi yɛ kepea ɔkaɛ aakɔ̀ kepea akpɛ awla akɔ ɔ, gi yɛ aaki besumubi dzedze ba ba kiŋaŋaɛ ní lipoe gbã nɛ aʋa a.

43 Biakrira osumubi liɛ klɔ, xegi yɛ kepea ɔkaɛ aaba klani yɛ onu gi ɛɛwa nite me axwɛ na ɛ.

44 Sugba ɛ, kepea ɔkaɛ aakɔ̀ yɛ exo la petee akɔ kpɛ osumubi liɛ klɔ awla si odi be aʋa.

45 Pɔ̀ xegi osumubi liɛ klɔ aasi isu ya si, liadze xe mɛ kepea ɔkaɛ adzi i, xe aakpese besumubi benyime ni badzɛ ba kukusi i, xe ɛɛŋa xe ɛɛŋwɛ emu i;

46 Lɛ xe kepea ɔkaɛ aadzi ní lipoɛ lɛ klɔ mɛ gi osumubi ye ógyo odi, ni liwe lɛ aʋa gi ɔ́plɛ aŋu i, Yɛ, kepea ɔkaɛ aafli ye kukpe kukpe aakɔ̀ yɛ ɔkpɛ batu gagla benete ba kusi i.

47 Lɛ loso e, osumubi liɛ klɔ gi ete yɛkaɛ yɛ kupɛpɛɔ, pɔ̀ xe ɔ́blaa ɔki kɔ aʋa kubitɛ ɛ, biafiaʋi yɛ biseʋi glegle ŋwisi kutuhehe kinɛ.

48 Pɔ̀ osumubi liɛ klɔ gi óte yɛkaɛ kupɛpɛɔ xe ata kese e, biahe kutu ki yɛ taʋɛ. Ɔniliɛ gi bɛki bidɔ glegle e, biaʋi bidɔ glegle dɔni yɛ iwla mɛ. Lɛ ɔniliɛ gi bɛki bidɔ ɛsanɔ ɛ, biaʋi bidɔ glegle sanɔ dɔni yɛ awla.


Yesu amani kulɛlɛ ɛ

49 Maba si míkpɛ kifu kesea aʋa, gi nya mapɛ si kikpese kusɔ kooko xe e.

50 Pɔ̀ lilɛ si miga baxixa ba mɛ, ŋwisi kuni kpɛkpɛ kinɛ ɛ, lɛ maxixa isu ya mɛ kɔkpɛ ni lipoe lɛ gi liba lɛ mɛ ɛ.

51 Kigyo mlegyo edi si mɛ kubaba ɛ, kwiamani kusuyɔ ní kelea mɛ lo o? Owo, kútramani kusuyɔ pɔ̀ kulɛlɛ ɛ.

52 Dɔnɔ abla kɔtsinɔ ɛ, ní banɔ tietsu ní kepe me e, ba mɛ tiata biayɔ kedu ní tiaʋa su u, lɛ tiaʋa kyɛ biayɔ kedu ní tiata su u.

53 Baka ba biayɔ kedu ní ba bebinyime ba su u, lɛ bebinyime ba biayɔ kedu ni ba baka ba su u. Bene biayɔ kedu ni ba bebidzɛ ba su, lɛ bebidzɛ ba kyɛ biayɔ kedu ní ba bene ba su u. Banadze ba biayɔ kedu ní ba beblidze ba su, lɛ beblidze ba kyɛ biayɔ kedu ní ba banadze ba su u.


Eboe baba la ese kununu yo

54 Yesu asi banima si, “Xegi mlɛmɔ aplɛ la gi ɛdɔ ní keweku ya ɛ, kɔ mlɔsi si dzeni ye atrádɔ ɔ; lɛ izɛdɔ kyɛ ɛ.

55 Lɛ xegi liwɔ lɛ lifu idɔnɔ ni kalea ɔza lɔ ɛ; kɔ mlɛsi si kana mɛ kɛtraze kpikpi, gi lizɛba lɛ mɛ te kyɛ ɛ.

56 Mlɔ banɔ aŋu mɛ boe bitɛ ba! Xegi mlɛtani kesea ni liwɔ lɛ mɛ kizezee kudi i, gi mlɔ kiboedoe kizɛba kɛ mɛ ɛ, ege lɛ loso xe mlatrátani abla eboe la ese kunu u?”


Kusi kululɔlulɔ

57 “Ege lɛ loso mlatrátrɛ mlɔ isu ya mɛ edi xe mlate kidiliɛ gi mlabitɛ ɛ?

58 Xegi ɔnutɔ akɔ liboe ní wɔ su u, xe atsini wɔ ní otsixwakɔ ɛ, kenidi tɔ mlalulɔ liboe le ní mlɔ kusi xe ableke mlaaku otsixwaklɔ ɔ. Xe aníte e, aatsini wɔ ní otsixwa yɛ aŋu mɛ ɛ, kɔ yɛ kyɛ akɔ wɔ akpɛ ní ɔsã nɔ aʋa odidi ye awla ɛ, kɔ bɛkpɛ wɔ ligba lɛ ɛ.

59 Mɛɛsi mlɔ si, níklɔ wɔaze ga kɔna ni lipoe lɛ gi wɔtsa liʋɛ kakaa a, gi bɛnya ɛki wɔ ɛ.”

© Ghana Institute of Linguistics, Literacy and Bible Translation, 2017 In cooperation with Wycliffe Bible Translators, Inc

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Následuj nás:



Reklamy