Aanlyn Bybel

- Advertensies -

MARKUS 3 - PANO WENE YABUNGGA ERIGIN YIRIGE MENDE


O Sabat paga Yesus nen ap inggi penak nggwe warek pano ekige wene
( Mat. 12:9-14 ; Luk. 6:6-11 )

1 Ar Yesus iyok paga ambi inom ar o tamban erir tagama lagage. O tamban erir tagama etomala, ap ambi inggi penak nggwe warek mende ambi welagage

2 Etomala akuni ambetak ar Yesus maduk eka ninil kalok nen, Ar oba maduk yidilogo buok nen yiluk, inil waganggwi welagugwa. Ir akuni yomanogo ap Yahudi tamban eritagwi o Sabat yi paga, Ar Yesus nen, akuni ambetak pano erinabigin a, dek a? Yiluk, inil welagugwa.

3 Ar Yesus nen ap inggi penak nggwe warek mende enogo yoga dogolir, “Akuni inilka paga yoma menari eme o,” yiluk yorige.

4 Menari lagagemo, Ar Yesus nen akuni yomanogo kinok yoraga dogolir, “Agama wene eku dogu denggalek werek eti, o hari Sabat yi paga, nir nen nena kwak erurak? Pano mende kwak erurak a, maduk mende kwak erurak a? Akuni inagap endarurak a, akuni inarurak a?” yiluk yorarige mende, ir inane dek mban ar puk agugwa.

5 Yesus wenemuk akla andaga dogolir, il akuni yomanogo dagak-dagak yamben inakige. Etegerogo wenemuk akla andarigerik ogwe, tuguluk ir iniliti mondok akber werek il daga lagagerek inaba akla andarige. Etegerogo il daga lagagerek, Yesus nen ap inggi penak nggwe warek mende enogo yoga dogolir, “Kinggi nggik togo lagabi eme o.” Ar ap enogo inggi nggik togo lagabi wagage mo, inggi enogo pano agage.

6 Tuguluk, ir ap Farisi mende yomanogo o tamban erir tagama nen dambe kalok wulkugwarik, nenggerogo Ar Yesus ebe waruwok, yiluk, ir ap Herodes aworomi inom wene mbalkugwa.


Akuni Pakalok i Galilea enggelek aik paga kuwak ekugwa wene

7 Ar Yesus aworomi inom, o yomanogo dambe kalok, i danau Galilea enogo aik paga lagugwa. Ir akuni o Galilea nen pakalok Ar Yesus mutek lagugwa. Akuni pakalok ambetak o Yudea nen inom,

8 o Yerusalem nen inom, o Idumea nen inom, o Timur Yordan nen inom, nen o Tirus nen inom, Sidon nen inom wagugwa. Nenaluk wagugwa eti, Ar Yesus nen akuni pano erinabi taga yomanogo inaruk kolku lagugwarik, ir akuni o ye ai nde ai etoma nen, Ar Yesus oba wagugwa.

9 Ir akuni wagugwa yomanogo pakalok ma, ar Yesus akuni pakalok ina nggedokla nggeda laru enaga yiluk, ar Yesus nen aworomi to perahu ambi pik puk erogo bini o, yiluk, yoragige.

10 Ar Yesus nen akuni pakalok pano ekbarige, etegerogo pano eginaki nanggige, akuni u warek mende pakalok ar Yesus oba korok-korok watuk, ininggi pakta warurak paga pedal-pedal mondok oba wagugwa.

11 Nen ir akuni monggar maduk mende inakla unggegetek mende eti, ninggi nanggi Yesus inil kugu dogolir kalok eti, ar Yesus apma tebe yiluk, inane nggok paga yugu dogolir, “Kar eti Allah Akbur o,” yiluk yirugwa.

12 Ogwe ar Yesus nen yoraga dogolir, an nabok mondok yurak maga o, yiluk yorarige.


Yesus nen aworomi 12 paga inayonggo birige wene
( Mat. 10:1-4 ; Luk. 6:12-16 )

13 Etegerogo eka lagagerek, Yesus kur omanggi paga dagi lagage, Ar nen akla andalok ap ambetak wai yoragage. Ir ap wai yoragage yomanogo mutek wagugwa.

14 Mutok wagugwa ma, ir akuni ambetak inakla nen inebe 12 paga mirinakige. Wai yoraga lagagerek yoraga dogolir, “An nen kir wai yokiragi ernogo, kir An ninom lagu dogu yiluk, An nen pulogo lakbinagu mo kir nen Pano Wene Allah Ane enogo ya paga nda paga wigalogo yorar laurak yiluk o.

15 Kir nen ye kugwi nde kugwi maduk mende wulinaku dogu yiluk Allah obarne kodagun o.”

16 Ir ap inebe 12 enogo inendaga yio: Simon (ar endaga omanggi eti Petrus) inom,

17 Yakobus ogar Yohanes imbirak, ir yi ap Zebedeus akburi (ir imbirak inendaga Yesus nen wogoragage eti Boanerges, inendaga yi enggen ebe eti “mbogor ane akburi”),

18 Andreas inom, Filipus inom, Bartolomeus inom, Matius inom, Tomas inom, Yakobus ap Alfeus akbur inom, Tadeus inom, Simon ap Zelot mende inom,

19 Nen ar Yudas Iskariot yabonggane enggalar Yesus eti maduk o, yiluk, ar nen Yesus ebe warurak paga onggo kunigin enogo inom miginaka lagagerek wai yoragage.


Ar Yesus kugi Beelzebul obatne paga, akuni u nggigilogo wulinabi taga yiluk, yorige wene
( Mat. 12:22-32 ; Luk. 11:14-23 , 12:10 )

20 Pulogo menogo balok, ar Yesus uma lagage. Uma lagagerek puk mo, yabongga akuni pakalok ar uwagam kuwak eri wagugwa. Akuni pakalok wagugwarik ma, Yesus aworomi inom erom naurak o telek dek agage.

21 Ir akuni ambetak nen yugu dogolir, “Ae Yesus obok iliti mbalke o!” yirugwa. Etegerogo yugwi ir Ar Yesus agwiya ombae aworomi inom inaruk kolku lagugwarik, wagani lagugwa.

22 Ir ap guru-guru agama o Yerusalem nen wagugwa mende yomanogo nen yugu dogolir, “Ar Yesus iliti mo, kugi endaga Beelzebul unggege o. Etegerogo ma, ir kugi etoma inobarne wogogwi paga, Ar nen kugi mugogo wulinabi taga o,” yiluk yirugwa.

23 Etegerogo yugwi kalok, Ar Yesus nen, akuni pakalok yomanogo wai yoraga lagagerek, wene oba lirogo mbililogo ir yoragage. Ar Yesus nen yoraga dogolir, “Nenggerogo ar irimbo nen, irimbo ar mugogo wulaburak.

24 Ir ap o negara ambila ir-ir agok diluk iniliti dambulkikdek kalok, o negara eti pano abodok dek dogitaga dek o.

25 Ir keluarga ambila nen, iniliti agorik agorek dambulik dogu ndak dek kalok, ir keluarga eti pano dogogun dek, nadok kalok ekbiluk, maduk agangger o.

26 Etegerogo ma, ar Iblis apma dogogwi mende ir-ir agok diluk nadok-kalok welagwi kalok, ir ar Iblis apma welagwi mende enogo pano dogogun dek o, nadok kadok ekbiluk maduk arigin o.

27 Ap obarne werek ambi uma agarik agarek kugul ndilogo wagani ungguok yiluk kalok eti, ar ap obarne werek enogo ndak alebagik kede marogo burak o. Etegerogo obok kede marogo biluk kalok, ar ap eti uma unggi lalok, amindik amende ndilogo kugul waganurak o.

28 Kinilu arni o! Ir akuni maduk ekwi nen, inane paga ir ambetak maduk-maduk yoragwi kalok eti, ar ap eti omaduk dek erogo biluk maga bigin o.

29 Etegerogo ogwe, ir akuni Roh Allah nen wene pano yoraga kigik ogwe! Yiduk maduk erogo bugwi kalok, ar ap eti omaduk dek erogo biluk maga bigin mondok dek o.”

30 Ir akuni ambetak nen yugu dogolir, Ar Yesus iliti mo irimbo unggege o yiluk, yugu nanggugwa wene etegerogo yoragage.


Yesus ogari ir inagwiya inom oba wagugwa wene
( Mat. 12:46-50 ; Luk. 8:19-21 )

31 Etegerogo ekbiluk nen, ar Yesus agwiya o, aworomi inom wagugwa. Ir inebe tekman nggwe dogolir, Yesus inoba wundi waruak nen yiluk, akuni yonggo yoruak yiluk uma onggoldirugwa.

32 O etanogo paga ar Yesus uwagam akuni pakalok dagak-dagak inom pukmo. Akuni Yesus yoruak nen yiluk, onggol darugwa enogo nen, Yesus yogu dogolir, “Ninombae, Kar kagwiya o, kaworomi o, kinom abuk aru yiluk, tekmangge karuam agiyarik o,” yiluk yorugwa.

33 Etegerogo yorugu nanggugwa ar Yesus nen yoraga dogolir, “An nagwiya eti ta? Nen An naworomi eti tani?”

34 Etegerogo yoraga lagagerek akuni Ar uwagam dagak-dagak korek yomanogo il bikdaga dogolir yegerogo yirige, “An nagwiya inom, naworomi inom, eti akuni An ninom agorik yoma o! yiluk, yoragige.

35 Ir akuni Allah akla andaktaga ndak-ndak ekwi ernogo, ar eti An naworomi ap o, naworomi kumi o, nen An nagwiya inebe eti o,” yiluk yoragige.

Volg ons:



Advertensies