Aanlyn Bybel

- Advertensies -

Mataio 4 - Samoan Contemporary New Testament


O le Fa‘aosoosoga o Iesu
( Mare 1.12-13 ; Luka 4.1-13 )

1 ‘Ona ta‘ita‘iina lea o Iesu e le Agaga i le vao tu‘ufua, ‘ina ‘ia fa‘aosoosoina e le tiapolo.

2 E fasefulu ao e fasefulu fo‘i po sa anapogi ai o ia, ‘ona fia taumafa ai lea.

3 ‘Ona alu ane lea ‘iā te ia o lē e fa‘aosooso ma fai atu, “ ‘Āfai o oe o le Alo o le Atua, fetalai atu i ma‘a nei ia liu areto.”

4 A ‘ua tali atu o ia, “ ‘Ua tusia, ‘E lē na o mea‘ai e ola ai le tagata, ‘ae ola fo‘i i afioga uma e tulei mai i le fofoga o le Atua.’ ”

5 ‘Ona ‘ave lea o ia e le tiapolo i le ‘a‘ai pa‘ia, ma fa‘atū i le tumutumu o le malumalu.

6 ‘Ua fai atu le tiapolo ‘iā te ia, “ ‘Āfai o oe o le Alo o le Atua, ‘ia e oso nei i lalō, auā ‘ua tusia, ‘ ‘Ua tofia e le Atua ana agelu e tausia oe, ma tau‘ave oe i o latou lima, ‘ina ne‘i tu‘ia lou vae i se ma‘a.’ ”

7 ‘Ua tali atu Iesu ‘iā te ia, “ ‘Ua tusia fo‘i, ‘ ‘Aua ‘e te tofotofo i le Ali‘i lou Atua.’ ”

8 ‘Ona toe ‘ave lea o ia e le tiapolo i luga o le mauga e matuā maualuga lava, ma fa‘aali atu ‘iā Iesu mālō uma o le lalolagi ma o latou matagofie.

9 ‘Ua fai atu le tiapolo, “ ‘Ou te foa‘iina atu ‘iā te oe nei mea uma, pe ‘āfai ‘e te fa‘apa‘ū ma ifo mai ‘iā te a‘u.”

10 A ‘ua tali atu Iesu ‘iā te ia, “Alu ‘ese ia oe Satani; auā ‘ua tusia, ‘ ‘E te ifo atu i le Ali‘i lou Atua, ‘ua na o ia lava ‘e te ‘au‘auna i ai.’ ”

11 ‘Ona alu ‘ese lea o le tiapolo, a ‘ua ō mai agelu ma ‘au‘auna mai ‘iā Iesu.


O le Amataga o le Galuega a Iesu i Kalilaia
( Mare 1.14-15 ; Luka 4.14-15 )

12 ‘Ua fa‘afofoga Iesu ‘ua tu‘uina Ioane i le falepuipui, ‘ona maliu atu lea o ia i Kalilaia.

13 ‘Ua tu‘ua e ia Nasareta, ‘ae maliu atu ma nofo mau i Kapanaumi. O le tasi lenei o nu‘u e tu i tafatafa o le vaituloto, i le tuā‘oi o Sepulona ma Nafatali;

14 ‘ina ‘ia taunu‘u ai le valo‘aga a le perofeta o Isaia, ‘ua fa‘apea mai:

15 “Le nu‘u e o Sepulona ma le nu‘u o Nafatali, o nu‘u ia o lo‘o i le ala e aga‘i atu i le vai, i tala atu o le Ioritana, o Kalilaia o Nu‘u ‘ese!

16 O tagata sa nonofo i le nu‘u o le pogisā tele, ‘ua va‘aia e i latou le malamalama tele, o i latou fo‘i sa nonofo i le nu‘u o le ata o le oti, ‘ua susulu mai i ai le malamalama.”

17 Talu mai i lea aso ‘ua amata loa ‘ona lauga atu Iesu, ma fai atu, “Inā salamō ia, auā ‘ua latalata mai le Mālō o le lagi.”


‘Ua Vala‘auina e Iesu Tagata Fai Faiva e To‘afa
( Mare 1.16-20 ; Luka 5.1-11 )

18 O le isi aso na maliu ane ai Iesu i tafatafa o le Vaituloto o Kalilaia, ‘ona silafia ai lea e ia le uso e to‘alua, o Simona (o Peteru le isi ona igoa) ma lona uso o Anetere‘a. Sa fagogota i lā‘ua i le vai, auā o i lā‘ua o tagata fai faiva.

19 ‘Ua vala‘au atu Iesu ‘iā te i lā‘ua, “O mai tatou ō. O le a ‘ou ‘avea ‘oulua ma fai faiva i tagata.”

20 ‘Ona tu‘ua loa lea e i lā‘ua o la ‘upega, ‘ae mulimuli atu ‘iā te ia.

21 E le‘i leva ‘ona savavali atu i latou, ‘ae toe silafia atu fo‘i e Iesu le isi uso e to‘alua, o Iakopo ma Ioane, o atali‘i o Sepetaio. Sa fa‘atasi i latou ma Sepetaio lo la tamā i le va‘a, o lo‘o tau fōnofōno o latou ‘upega. ‘Ua vala‘auina i lā‘ua e Iesu,

22 ‘ona tu‘ua loa lea e i lā‘ua lo latou va‘a ma lo la tamā, ‘ae o ma Iesu.


‘Ua Tāla‘i atu e Iesu le Tala Lelei ma Fa‘amālōlō Ma‘i
( Luka 6.17-19 )

23 Sa ta‘amilo Iesu i Kalilaia ‘atoa ma a‘oa‘o atu i o latou sunako, ma tāla‘i atu ai le Tala lelei o le Mālō. Na fa‘amālōlōina fo‘i e ia ma‘i ‘ese‘ese i nu‘u uma.

24 ‘Ua salalau atu le tala ‘iā te ia i Suria uma. ‘Ona aumai lea ‘iā te ia o tagata sa maua i ma‘i ‘ese‘ese: o tagata uluitinoina e temoni ma ē e ma‘i māliu, o ē e pipili ma ē e tino gagase. ‘Ona fa‘amālōlōina lea e ia o i latou uma.

25 ‘Ona mulimuli atu lea ‘iā te ia o tagata e to‘atele mai Kalilaia, ma Tekapoli ma Ierusalema, ma Iutaia, ‘atoa ma tala atu o le Ioritana.

Samoan Contemporary New Testament © Bible Society of the South Pacific, 2009.

Bible Society of the South Pacific
Volg ons:



Advertensies