Aanlyn Bybel

- Advertensies -

Mataio 22 - Samoan Contemporary New Testament


O le Tala Fa‘atusa i le Taumafataga o le Fa‘aipoipoga
( Luka 14.15-24 )

1 ‘Ua toe fetalai atu fo‘i Iesu i tagata i tala fa‘atusa;

2 “ ‘Ua fa‘atusaina le Mālō o le lagi i le isi tupu na saunia le taumafataga mo le fa‘aipoipoga a lona atali‘i.

3 ‘Ua ‘auina atu e ia ana ‘au‘auna e tāla‘i i ē na vala‘aulia e ō ane i le taumafataga; ‘ae le‘i fia ō ane i latou.

4 ‘Ona toe ‘auina atu lea e le tupu isi ana ‘au‘auna e fai atu i tagata vala‘aulia, ‘ ‘Ua uma ‘ona ‘ou saunia le taumafataga; ‘ua fasi a‘u povi tetele ma a‘u tama‘i povi pepeti, ma ‘ua saunia mea uma. O mai ia i le taumafataga.’

5 A ‘ua lē amana‘ia e le au vala‘aulia. O le isi ‘ua alu i lana fa‘ato‘aga, o le isi ‘ua alu e fa‘atau,

6 a o isi ‘ua pu‘eina e i latou ‘au‘auna, ‘ua fa‘amaasiasi ma fasiotia i latou.

7 ‘Ona ita tele ai lea o le tupu; ‘ua ‘auina atu e ia ana fitafita e fa‘aumatia ia tagata fasioti tagata, ma susunu la latou ‘a‘ai.

8 ‘Ona vala‘auina lea e ia ana ‘au‘auna ma fai atu i ai, ‘ ‘Ua uma ‘ona ‘ou saunia le taumafataga mo le fa‘aipoipoga, a o ē na vala‘aulia ‘ua lē talafeagai ai.

9 O lea, ‘ia ‘outou ō i magāala uma ma vala‘auina tagata uma tou te maua, ‘ia ō mai i le taumafataga.’

10 ‘Ona ō ai lea o ‘au‘auna ma fa‘apotopoto mai tagata uma na maua e i latou: o tagata lelei ‘atoa ma tagata leaga, ma ‘ua matuā tumu ai le fale o le taumafataga.

11 “ ‘Ona alu atu lea o le tupu e va‘ava‘ai i tagata vala‘aulia, ma ‘ua iloa atu ai e ia le isi tagata e lē ‘ofu o le fa‘aipoipoga.

12 ‘Ona fesili atu lea o le tupu ‘iā te ia, ‘La‘u uō e, na fa‘apefea ‘ona e ulufale mai ‘ae leai ni ‘ou ‘ofu o le fa‘aipoipoga?’ A ‘ua leai se tali a lea tagata.

13 ‘Ona fai atu lea o le tupu i ana ‘au‘auna, ‘Sāisāi lima ma vae o le tagata lea ma lafo i fafo i le pogisā, i le mea e i ai le tagiauē ma le lilivau o nifo.’

14 “Auā e to‘atele ‘ua vala‘auina ‘ae to‘aitiiti ē ‘ua filifilia.”


O le Fesili e Uiga i Lafoga a le Mālō
( Mare 12.13-17 ; Luka 20.20-26 )

15 ‘Ona ō lea o faresaio, ‘ua taupulepule e tau mailei ‘iā Iesu ‘iā latou fesili.

16 ‘Ua ‘auina atu e i latou nisi o latou so‘o ma nisi o tagata a Herota ‘iā Iesu. ‘Ua ō atu i latou ma fai atu ‘iā te ia, “Le A‘oa‘o e, ‘ua matou iloa o oe o le tagata fai mea tonu; ‘e te a‘oa‘o atu i tagata le finagalo o le Atua ma le fa‘amaoni, ‘e te lē popole fo‘i i so o se isi; auā e lē fa‘ailogaina e oe se tagata.

17 O lea, se‘i fa‘aali mai lava sou manatu: e fetaui ‘ea ma la tatou tulafono le fai lafoga ‘iā Kaisara pe leai?”

18 A ‘ua silafia lava e Iesu a latou taupulepulega leaga, ma o lea na fetalai atu ai o ia, “O ‘outou o tagata pepelo! Aiseā ‘ua ‘outou tau lamalama mai ai ‘iā te a‘u?

19 Se‘i aumai lava ‘iā te a‘u se tupe o lo‘o fa‘aaogā mo le lafoga!” ‘Ona avane ai lea e i latou le tupe ‘iā te ia.

20 ‘Ua fesili atu Iesu ‘iā te i latou, “O ai e ona le ata lenei ma ‘upu o lo‘o lomia i le tupe?”

21 ‘Ua tali atu i latou, “O le ata lenā o Kaisara, ma ana ‘upu o lo‘o lomia ai.” ‘Ona fetalai atu lea o Iesu ‘iā te i latou, “ ‘Ua lelei. ‘Ave la ‘iā Kaisara ana lava mea, ‘ae ‘ave mea a le Atua i le Atua.”

22 ‘Ua fa‘alogo i latou i lana tali, ‘ona matuā ofo ai lea; ‘ua tu‘ua fo‘i o ia e i latou ‘ae ō ‘ese.


O le Fesili e Uiga i le Toetū nai le Oti
( Mare 12.18-27 ; Luka 20.27-40 )

23 O le aso lava lea na ō ane ai isi satukaio ‘iā Iesu. (O i latou ia ‘ua fai mai e lē toe tutū mai tagata nai le oti.)

24 ‘Ua fai atu i latou ‘iā Iesu, “Le A‘oa‘o e, na fai mai Mose, ‘āfai e oti se tagata faiavā ‘ae le‘i maua sana fānau, e tatau ‘ona toe nonofo sona uso ma lea fafine, ‘ina ‘ia maua ai se suli o le uso ‘ua oti.

25 O lenei la, e i ai le isi au uso e to‘afitu sa mau ‘i‘inei. Na fa‘aipoipo le tama matua, ‘ae na oti e le‘i i ai sana fānau. ‘Ona toe nonofo lea o le fafine ma le uso lona lua.

26 Na oti fo‘i le tama lona lua e pei o le ulumatua, ‘ona fa‘asolo atu ai lea i le tama lona tolu se‘ia o‘o lava i lona to‘afitu, ao le mea lava e tasi.

27 O le fafine lava na mulimuli oti.

28 O le fesili la, a o‘o i le aso e toe tutū mai ai tagata nai le oti, o ai a fai ma ana avā le fafine, auā na faiavā uma i ai le au uso e to‘afitu?”

29 ‘Ua fetalai atu Iesu, “ ‘Ua sesē lava ‘outou ‘ona o lo ‘outou lē malamalama i le Tusi ma le mana o le Atua.

30 Auā a toe tutū mai tagata nai le oti, o le a ‘avea i latou e pei o ni agelu i le lagi. E lē toe faiavā pe nofo tane.

31 A o le matā‘upu e uiga i le toe tutū mai o tagata nai le oti, tou te le‘i faitau ‘ea i le mea na fa‘aalia mai e le Atua ‘iā te ‘outou? ‘Ua fetalai mai o ia,

32 ‘O a‘u o le Atua o Aperaamo, ma Isaako, ma Iakopo.’ O lona uiga, o le Atua ia o tagata ola, ‘ae lē o tagata oti.”

33 ‘Ua fa‘alogo atu tagata i nei fetalaiga a Iesu, ‘ona matuā ofo ai lea o i latou i ana a‘oa‘oga.


O le Poloa‘iga e Sili ‘ona Tāua
( Mare 12.28-34 ; Luka 10.25-28 )

34 ‘Ua fa‘alogo faresaio ‘ua lē mau tali satukaio ‘iā Iesu, ‘ona potopoto ane lea o i latou,

35 ‘ua fesili atu fo‘i le isi a‘oa‘o tulafono e tau fa‘asesē ‘iā Iesu:

36 “Le A‘oa‘o e, o le ā le poloa‘iga e sili ‘ona tāua i le tulafono?”

37 ‘Ua fetalai atu Iesu, “ ‘ ‘Ia e alofa atu i le Ali‘i lou Atua ma lou loto ‘atoa, ma lou agaga ‘atoa, ma lou manatu ‘atoa.’

38 O le poloa‘iga muamua lea ‘ua sili ‘ona tāua.

39 E fa‘apenā fo‘i lona lua, ‘ ‘Ia e alofa atu i lē lua te tuā‘oi e pei o oe lava ‘iā te oe.’

40 O poloa‘iga ia e lua ‘ua autū i ai le tulafono ‘atoa ma a‘oa‘oga a perofeta.”


O le Fesili e Uiga i le Keriso
( Mare 12.35-37 ; Luka 20.41-44 )

41 ‘Ua potopoto ane faresaio, ‘ona fesili atu lea o Iesu ‘iā te i latou,

42 “O le ā so ‘outou manatu e uiga i le Keriso? O ai e tupuga mai ai?” ‘Ua tali atu i latou, “E tupuga mai ‘iā Tavita.”

43 A ‘ua toe fesili atu Iesu, “Aiseā la na fa‘agae‘etia ai Tavita e le Agaga na te ta‘ua ia ‘O le Ali‘i’? Auā na fai mai Tavita,

44 ‘ ‘Ua fetalai ane le Ali‘i i lo‘u Ali‘i: Ia e nofo i lo‘u itū taumatau, se‘ia o‘u ‘aumaia ‘ou fili e fai ma mea e tu ai ou vae.’

45 O lea, e fa‘apefea ‘ona tupuga mai Keriso ‘iā Tavita pe ‘āfai ‘ua ta‘ua o ia e Tavita, ‘O le Ali‘i’?”

46 A ‘ua leai se isi na mafai ‘ona tali atu se ‘upu e tasi. Na amata atu fo‘i i lea aso e le‘i toe i ai lava se isi na toe fesili tofotofo ‘iā te ia.

Samoan Contemporary New Testament © Bible Society of the South Pacific, 2009.

Bible Society of the South Pacific
Volg ons:



Advertensies