Mataio 18 - Samoan Contemporary New TestamentO ai e Aupito Sili? ( Mare 9.33-37 ; Luka 9.46-48 ) 1 Na ō ane so‘o ‘iā Iesu i le isi aso, ma fesili atu i ai, “O ai ‘ea e aupito sili i le Mālō o le lagi?” 2 ‘Ona vala‘au lea o Iesu i le tamaitiiti e alu ane, ma ‘ua fa‘atū e ia i o latou luma, 3 ma ‘ua fetalai atu, “O le ‘upu moni ‘ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou, a lē liua ‘outou e pei o tamaiti, e lē mafai ‘ona ‘outou ulu atu i le Mālō o le lagi. 4 So o se tagata e fa‘amaulalo o ia e ia lava e pei o lenei tamaitiiti, e sili lenā i le Mālō o le lagi. 5 O le tagata fo‘i na te talileleia se tamaitiiti fa‘apenei i lo‘u igoa, o a‘u lava lea ‘ua na talia. O Mea ‘ua Tosina ai Tagata i le Agasala ( Mare 9.42-48 ; Luka 17.1-2 ) 6 “O se tagata na te fa‘asesēina se isi o i latou nei e fa‘atauva‘a ‘ua talitonu mai ‘iā te a‘u, e sili pe ana nonoa se ma‘atele i le ‘ua o lea tagata ma lafoina i le moana loloto. 7 Talofa i le lalolagi ‘ona o mea taufa‘asesē ‘ua liliu ‘ese ai tagata mai le Atua! E moni lava e tutupu pea ni mea fa‘apea, ‘ae talofa i le tagata na te fa‘atupuina ia mea. 8 “ ‘Āfai e fa‘asesēina oe i lou lima po o lou vae, e sili pe a tipi‘esea ma lafoa‘i; auā e lelei lou lima mutu po o lou vae mutu a‘o lo‘o e sao atu i le ola, ‘ae leaga le ‘ato‘atoa o ou lima ma ou vae, ‘ae lafoina oe i le afi e lē pe. 9 ‘Āfai fo‘i e fa‘asesēina oe i lou mata, e sili pe a sali ‘ese ma lafoa‘i; auā e lelei lou sao atu i le ola ma le mata e tasi, ‘ae leaga pe a lafoina oe ma ou mata e lua i le afi i Kena. O le Tala Fa‘atusa i le Mamoe na lē Iloa ( Luka 15.3-7 ) 10 “ ‘Ia ‘outou fa‘aeteete ‘ina ne‘i o ‘outou manatu fa‘atauva‘a i se isi o i latou nei o ē e laiti, auā ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, ō latou agelu i le lagi latou te va‘aia pea lava pea fofoga o lo‘u Tamā i le lagi. 12 “O Le ā so ‘outou manatu? ‘Āfai e selau ni mamoe a se tagata, ‘ae mulimuli ane ‘ua lē iloa le mamoe e tasi, o le ā lana mea e fai? E lē tu‘ua ‘ea e ia le ivasefulu ma le iva i mauga, ‘ae alu e sā‘ili le mamoe ‘ua se? 13 ‘Āfai fo‘i e maua e ia lea mamoe, o le ‘upu moni ‘ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou, o le a sili atu lona ‘oli‘oli ‘ona o le mamoe lea, nai lo le ivasefulu ma le iva e le‘i sē. 14 E fa‘apea fo‘i ‘ona lē finagalo lo ‘outou Tamā i le lagi, ‘ina ‘ia fano se isi o i latou nei o ē e fa‘atauva‘a. O le Uso ‘ua Sesē 15 “ ‘Āfai e sesē mai lou uso ‘iā te oe, alu ‘iā te ia e ta‘u i ai lona sesē tau lava o ‘outou. ‘Āfai e gaua‘i mai o ia, ‘ua e maua lou uso; 16 ‘ae ‘āfai e lē fia fa‘alogo mai o ia ‘iā te oe, ‘ona e ‘avea lea o se isi tagata, po o ni tagata se to‘alua tou te o; ‘ina ‘ia fa‘amaonia fa‘amatalaga uma i le molimau a ni tagata se to‘alua po‘o se to‘atolu; 17 ‘āfai e lē fia fa‘alogo mai lava, ‘ona fa‘amatala atu lea o mea uma i le ekalesia. ‘Āfai la e lē fia fa‘alogo fo‘i i le ekalesia, ‘ona ‘avea lea o ia e pei o se tagata o Nu‘u ‘ese po o se tagata aolafoga. O le Pule e Fa‘ataga ai pe Fa‘asā 18 “O le ‘upu moni ‘ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou, so o se mea tou te fa‘asāina i le lalolagi, e fa‘asāina fo‘i i le lagi; so o se mea tou te fa‘atagaina i le lalolagi, e fa‘atagaina fo‘i i le lagi. 19 “E lē gata i lea, a o le ‘upu moni ‘ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou, so o se mea e loto fa‘atasi i ai se to‘alua o ‘outou ma ōle atu ai, e faia lava e lo‘u Tamā o i le lagi. 20 Auā so o se mea e fa‘atasi ai se to‘alua po o se to‘atolu i lo‘u igoa, ‘ou te i ai fa‘atasi ma i latou.” O le Tala Fa‘atusa i le ‘Au‘auna lē loto Fa‘amāgalo 21 ‘Ona alu ane lea o Peteru ma fesili atu ‘iā Iesu, “Le Ali‘i e, e fa‘afia ‘ona sesē lo‘u uso i lo ma vā, ma ‘ou fa‘amāgalo atu i ai? ‘Ua lava ‘ea le fa‘afitu?” 22 ‘Ua tali atu Iesu, “ ‘Ou te fai atu ‘iā te oe ia lē na o le fa‘afitu, a ‘ia fa‘afitusefulu ni fitu. 23 O lea, ‘ua fa‘atusaina le Mālō o le lagi i se tupu ‘ua na faia se su‘esu‘ega o ana ‘oloa o lo‘o ‘aitalafu e ana ‘au‘auna. 24 ‘Ua fai le su‘esu‘ega, ‘ona avane ai lea o le isi ‘au‘auna ‘ua nofo ‘aitalafu i le miliona talā. 25 ‘Ua lē mafai fo‘i e ia ‘ona totogi atu lea ‘aitalafu. ‘Ona fai atu lea o le tupu, ia fa‘atauina fa‘apologa lea ‘au‘auna, ma lana avā, ma lana fānau ma ana mea uma, ‘ina ‘ia totogi ai le ‘aitalafu. 26 A ‘ua to‘otuli ane lea ‘au‘auna i le tupu ma fa‘ato‘ese atu ‘ina ‘ia alofagia o ia, a o le a na taumafai lava e totogi ‘atoa le ‘aitalafu. 27 ‘Ua alofagia e le tupu le talosaga a le ‘au‘auna, ma ‘ua fa‘amāgalo uma lana ‘aitalafu. 28 “ ‘Ua alu atu lea ‘au‘auna, ‘ona la fetaui lea ma le isi ona uso ‘au‘auna sa nofo ‘aitalafu ‘iā te ia i tenari e selau. ‘Ua tago atu loa o ia pu‘e ma titina ma fai atu, ‘Totogi mai nei lau ‘aitalafu.’ 29 Sa to‘otuli ane fo‘i lea uso ‘au‘auna, ma fa‘ato‘ese ane ‘ina ‘ia alofagia o ia, a o le a taumafai lava o ia e totogi atu ‘atoa le ‘aitalafu. 30 A ‘ua lē mafai lea tagata. ‘Ua ‘ave lona uso ‘au‘auna ma fa‘afalepuipui, se‘ia uma ‘ona totogi ane le ‘aitalafu. 31 ‘Ua va‘aia e isi ‘au‘auna le mea ‘ua tupu, ‘ona lē malilie tele ai lea o i latou, a ‘ua ō atu loa ma fa‘amatala atu mea uma i lo latou matai. 32 ‘Ona toe vala‘auina lea e le tupu le ‘au‘auna na fa‘amāgaloina muamua, ma fai atu i ai, ‘O oe o le ‘au‘auna matuā leaga. Na ‘ou fa‘amāgaloina atu lau ‘aitalafu ‘ona ‘ua e talosaga mai. 33 Sa tatau fo‘i la ‘ona e alofa i lou uso ‘au‘auna, e pei ‘ona ‘ou alofa atu ‘iā te oe.’ 34 Sa matuā ita tele le tupu, ma ‘ua poloa‘iina loa ‘ina ‘ia fa‘atigāina o ia, se‘ia o‘o lava ‘ina uma ‘ona totogi ane le ‘aitalafu ‘atoa. 35 “O le a fa‘apea fo‘i ‘ona faia e lo‘u Tamā o i lagi ‘iā te ‘outou, pe ‘āfai tou te lē ta‘itasi ma fa‘amāgalo atu i o ‘outou uso ma le loto ‘atoa.” |
Samoan Contemporary New Testament © Bible Society of the South Pacific, 2009.
Bible Society of the South Pacific