Aanlyn Bybel

- Advertensies -

Mataio 14 - Samoan Contemporary New Testament


O le Maliu o Ioane le Papatiso
( Mare 6.14-29 ; Luka 9.7-9 )

1 O le taimi tonu lea na logo tala ai le tupu o Herota ‘iā Iesu,

2 ma ‘ua fai atu i ana ‘au‘auna, “O Ioane le Papatiso lenei ‘ua toe ola mai. O lea ‘ua maua ai e ia le malosi e faia ai vāvega.”

3 O Herota lea na pu‘eina Ioane ma tu‘u i le falepuipui, ‘ona o Herotia le avā a Filipo, le uso o Herota.

4 Na fai atu Ioane ‘iā Herota, “ ‘Ua sa i le tulafono ‘ona ‘oulua nonofo.”

5 Sa fia fasioti e Herota Ioane, ‘ae sa fefe i tagata, auā ‘ua fa‘apea uma i latou o Ioane o le perofeta.

6 A o le aso fānau o Herota na fa‘afiafiaina ai o ia i le siva a le tama teine a Herotia;

7 ‘ona tautō atu ai lea o Herota, na te foa‘iina atu ‘iā te ia so o se mea e mana‘o i ai.

8 ‘Ona fai atu ai lea o le teine e tusa ma le fa‘atonuga a lona tinā, “Aumai ‘i‘inei le ulu o Ioane le Papatiso i totonu o se tanoa.”

9 ‘Ua fa‘anoanoa le tupu, a ‘ona o lona manatu i lana tautoga na faia i luma o le ‘au vala‘aulia, o lea na fa‘atonuina ai e ia ‘ia avane le ulu o Ioane le Papatiso, e pei ‘ona mana‘o i ai le teine.

10 ‘Ua ‘auina atu fo‘i e ia nisi i le falepuipui e vavae ‘ese mai le ulu o Ioane.

11 ‘Ua ‘aumaia le ulu o Ioane i totonu o le tanoa ma tu‘uina atu i le teine, ma ‘ua avatu fo‘i e le teine i lona tinā.

12 Na ō ane fo‘i so‘o o Ioane ma tanu lona tino; ‘ona ō atu lea o i latou ma ta‘u atu ‘iā Iesu.


‘Ua Fafaga e Iesu Tagata e To‘alimaafe
( Mare 6.30-44 ; Luka 9.10-17 ; Ioane 6.1-14 )

13 ‘Ua maua lea tala e Iesu, ‘ona maliu ‘ese lea o ia mai lea nu‘u, ma malaga to‘atasi atu i se va‘a i le isi nu‘u lē ainā. Na iloa e tagata le mea ‘ua maliu atu i ai o ia, ‘ona sopo ane lea o i latou mai ‘a‘ai aga‘i atu i lea mea.

14 E taunu‘u atu Iesu ‘ua potopoto mai tagata e to‘atele. ‘Ua mutimutivale fo‘i lona alofa ‘iā te i latou, ma ‘ua na fa‘amālōlōina o latou ma‘i.

15 ‘Ua o‘o i le afiafi, ‘ona ō ane lea o ona so‘o ‘iā te ia, ma ‘ua fai atu i ai, “O le fanua tu‘ufua lenei, ma ‘ua lata mai fo‘i le po, e sili pe a ‘auina atu tagata e o i nu‘u e lata mai, e fa‘atau ai ni mea‘ai mo i latou.”

16 A ‘ua fetalai atu Iesu ‘iā te i latou, “E lē o se mea lelei le ‘auina atu o tagata e ō. Sā‘ili ane e ‘outou se mea‘ai mo latou.”

17 ‘Ua tali mai i latou, “Na o le lima lava areto nei, ma i‘a e lua.”

18 ‘Ua fetalai atu Iesu, “Aumai ‘iā te a‘u.”

19 ‘Ona fa‘atonuina lea e ia tagata e nonofo i le mutia. ‘Ua tago fo‘i i areto e lima ma i‘a e lua, ‘ua tepa a‘e i le lagi ma fa‘afetai, ‘ona tofitofi ai lea e ia areto, ma avatu i ona so‘o e tufatufa i tagata.

20 ‘Ua ‘a‘ai uma i latou ma ‘ua mā‘o‘ona; ‘ona fu‘eina lea o toe‘aiga ma ‘ua tūtūmu ai ‘ato e sefulu ma le lua.

21 O le faitau aofa‘i o tagata na ‘a‘ai, e tusa ma le lima afe tane, ‘ae lē faitaulia ai fafine ma tamaiti.


‘Ua Savali Iesu i Luga o le Vai
( Mare 6.45-52 ; Ioane 6.15-21 )

22 ‘Ona fa‘atonuina lea e Iesu ona so‘o, ia muamua atu i latou i le va‘a i le isi itū vai, ‘ae se‘i nofo o ia e fa‘atū‘ua tagata.

23 ‘Ua ta‘ape tagata, ‘ona maliu a‘e lea na o Iesu i le mauga e tatalo ai. E o‘o lava i le afiafi o i ai to‘atasi lava ia i le mauga.

24 O le taimi lea ‘ua mamao ‘ese ai le va‘a mai le lau‘ele‘ele, ma ‘ua felafoa‘iina i le matagi ‘ua agi mai luma.

25 ‘Ua o‘o i le vaveao, ‘ona maliu atu lea o Iesu, ma savali i luga o le vai aga‘i i ona so‘o.

26 ‘Ua iloa mai e ona so‘o, o savali atu o ia i luga o le vai, ‘ona fefefe ai lea o i latou ma fai ane, “O le aitu!” ‘Ua ‘alalaga fo‘i i latou ‘ona o le fefefe.

27 A ‘ua fetalai atu Iesu ‘iā te i latou, “Loto tetele. ‘Aua tou te fefefe. E lē o se isi, o a‘u lava lenei.”

28 ‘Ua tali mai Peteru, “Le Ali‘i e, ‘āfai o oe moni lenā, ‘ia e fetalai mai nei ‘ou te savali atu ‘iā te oe i luga o le vai.” ‘Ua tali atu Iesu, “Sau loa.”

29 ‘Ona oso ifo lea o Peteru mai le va‘a, ma savali atu ‘iā Iesu i luga o le vai.

30 A ‘ua va‘ai atu Peteru i le agi o le matagi, ‘ona fefe ai lea, ma ‘ua amata ‘ona goto; ‘ona vala‘au atu lea o ia, “Le Ali‘i e, ‘ia e lavea‘i mai a‘u.”

31 ‘Ona ‘a‘apa atu loa lea o Iesu, ma tago atu ‘iā te ia, ‘ua fetalai atu fo‘i, “Le tagata fa‘atuatua itiiti e, ‘ua e māsalosalovale aiseā?”

32 ‘Ua o a‘e i lā‘ua i le va‘a, ‘ona malū ai lea o le matagi.

33 ‘Ua fa‘apa‘u‘ū faō ane fo‘i ‘iā te ia i latou sa i totonu o le va‘a, ma fai ane, “E moni lava o oe o le Alo o le Atua.”


‘Ua Fa‘amālōlōina e Iesu Tagata Mama‘i i Kenesareta
( Mare 6.53-56 )

34 ‘Ua o‘o atu lo latou va‘a i le isi itū ma ‘ua tuta i le lau‘ele‘ele o Kenesareta.

35 ‘Ua iloa ane o ia e tagata o lea nu‘u, ‘ona logo atu lea e i latou i tagata uma o lea itū lona o‘o ane. ‘Ona gasolo ane lea o tagata e to‘atele ma avane ‘iā te ia tagata mama‘i uma.

36 ‘Ua ōle mai fo‘i i latou ‘iā te ia ‘ina ‘ia mafai ‘ona latou pa‘i atu tau lava o le pito o lona ‘ofu. O i latou uma lava na pa‘i i lona ‘ofu, na fa‘amālōlōina.

Samoan Contemporary New Testament © Bible Society of the South Pacific, 2009.

Bible Society of the South Pacific
Volg ons:



Advertensies