Mareko 9 - Samoan Contemporary New Testament1 ‘Ua toe fetalai atu o ia ‘iā te i latou, “O le ‘upu moni ‘ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou, e i ai nisi o ‘outou na o le ā va‘aitino lava i le o‘o mai ma le mana o le Mālō o le Atua.” ‘Ua Liua Foliga o Iesu ( Mata 17.1-13 ; Luka 9.28-36 ) 2 ‘Ua mavae aso e ono, ‘ona ‘ave lea e Iesu na o Peteru ma Iakopo ma Ioane i le mauga maualuga, ‘ona liua lea o ona foliga a o va‘ava‘ai atu i latou ‘iā te ia, 3 ‘ua pupula ona ‘ofu, ‘ua matua pa‘epa‘e lava, e leai se tagata ta ‘ofu i le lalolagi na te mafaia ‘ona fa‘apa‘epa‘eina fa‘apea. 4 ‘Ona iloa atu lea e so‘o e to‘atolu Elia ma Mose o talanoa ma Iesu. 5 ‘Ona fai mai lea o Peteru ‘iā Iesu, “Le A‘oa‘o e, e lelei pe a tatou nonofo pea ‘i‘inei. O le a matou faia ni fale ‘ie se tolu, e tofu ‘outou ma Mose ma Elia ma le fale ‘ie.” 6 ‘Ua fai atu fa‘apea Peteru ‘ona ‘ua matuā tumu i latou i le fefe; ‘ua le iloa fo‘i se isi tala e toe fai atu. 7 Na fa‘alogoina fo‘i e i latou se leo mai le ao sa ufitia ai i latou ‘ua fa‘apea mai, “O lo‘u Atali‘i pele lenā, ‘ia ‘outou usita‘i ‘iā te ia.” 8 ‘Ona feva‘aia‘i lea o i latou, a ‘ua le iloa atu e i latou se isi vaganā Iesu. 9 ‘Ina ‘ua fo‘i ifo i latou mai le mauga, ‘ona fa‘atonu atu lea e Iesu: “ ‘Aua ne‘i o ‘outou ta‘u atu i se isi mea sa ‘outou va‘aia, se‘ia toetū mai le Atali‘i o le Tagata nai e ‘ua oti.” 10 Na usita‘i i latou i lana fa‘atonuga, ma sa talatalanoa po o le ā le uiga o le matā‘upu i le toetū nai ē ‘ua oti. 11 ‘Ona fesili lea o i latou ‘iā Iesu, “ ‘Ua manatu aiseā a‘oa‘o tulafono e tatau ‘ona sau muamua Elia?” 12 ‘Ona tali atu lea o ia, “E muamua lava ‘ona sau Elia na te saunia mea uma; a ‘ua fa‘apefea ‘ona tusia fa‘apea e tatau ‘ona matuā puapuagātia ma ‘inosia le Atali‘i o le Tagata? 13 ‘Ou te fai atu ‘iā te ‘outou ‘ua uma ‘ona sau Elia, ‘ua faia fo‘i e i latou ‘iā te ia mea uma na loto i ai i latou e pei ‘ona tusia.” ‘Ua Fa‘amālōlōina e Iesu le Tama na i ai le Agaga Leaga (Mata 17.14-21; Luka 9.37-43 ) 14 ‘Ina ‘ua toe fo‘i ane i latou i le mea sa i ai isi so‘o, sa va‘aia e i latou tagata e to‘atele o lo‘o potopoto ai, ‘atoa ma a‘oa‘o tulafono o lo‘o fefinaua‘i ma i latou. 15 ‘Ua va‘aia e tagata Iesu, ‘ona matuā ofo ai lea ma taufetuli atu ma fa‘afeiloa‘i ‘iā te ia. 16 ‘Ona fesili atu lea o Iesu i ona so‘o, “O le a le matā‘upu o lo‘o ‘outou finau ai?” 17 ‘Ona tali mai lea o le isi tagata ‘iā te ia, “Le A‘oa‘o e, ‘ua ‘ou ‘aumaia ‘iā te oe lo‘u atali‘i ‘ua i ai le agaga gūgū. 18 O taimi uma lava e osofia ai o ia e le agaga e palasi ai i lalo, ma ‘ua fāuā lona gutu ma u ona nifo, e malō fo‘i lona tino ‘atoa. Sa ‘ou fai atu fo‘i i ou so‘o ‘ina ‘ia latou tuli‘esea ‘ae le‘i mafaia e i latou.” 19 ‘Ona fetalai atu lea o Iesu ‘iā te i latou, “O ‘outou o le tupulaga lē fa‘atuatua! O le ā le umi e tatau ai ‘ona tatou fa‘atasi ma ‘ou fa‘apalepale atu ‘iā te ‘outou? Aumai le tama ‘iā te a‘u.” 20 ‘Ona ‘aumaia lea o ia e i latou ‘iā Iesu. ‘Ua va‘ai atu le agaga leaga ‘iā Iesu ‘ona fa‘ata‘afiti lea e ia le tama ‘ua palasi i lalo ma ta‘avalevale i le ‘ele‘ele ‘ua fāuā fo‘i le gutu. 21 ‘Ona fesili atu lea o Iesu i lona tamā “ ‘Ua leva ‘ona ma‘i fa‘apea le tama?” ‘Ua tali mai o ia, “Talu mai lava i lona la‘itiiti. 22 ‘Ua lafo so‘o o ia e le agaga i le afi ma le vai ‘ina ‘ia oti ai. ‘Āfai ‘e te mafaia, se‘i e alofa ma fesoasoani mai.” 23 ‘Ua tali atu Iesu ‘iā te ia, “ ‘Āfai ‘e te mafaia ‘ona fa‘atuatua e mafai mea uma lava i le fa‘atuatua.” 24 ‘Ona ‘alaga loa lea o le tamā o le tama ma fai atu, “ ‘Ua ‘ou fa‘atuatua; ia e fesoasoani mai i lo‘u le fa‘atuatua.” 25 ‘Ua silasila atu Iesu i tagata e to‘atele o lo‘o taufetuli mai, ‘ona fa‘atonuina lea e ia le agaga leaga, “O oe na le agaga gūgū ma le tutuli ‘ou te fai atu ‘iā te oe ia e alu nei i fafo mai ‘iā te ia ma ‘aua lava ne‘i e toe ulu ‘iā te ia.” 26 ‘Ona ‘alaga lea o le agaga ma fa‘ata‘afiti le tama ‘ona alu loa lea i fafo. A o le tama ‘ua foliga mai o se tagata ‘ua oti; o le mea lea na fa‘apea ane ai le to‘atele, “ ‘Ua oti o ia.” 27 A ‘ua tago Iesu i lona lima ma fa‘atū ‘iā te ia, ‘ona tu lea o ia i luga. 28 ‘Ina ‘ua ulu atu Iesu i le fale, sa fesili ane ona so‘o ‘iā te ia ‘ina ‘ua na o i latou, “O le ā le mea na matou le mafaia ai ‘ona tulia i fafo le agaga leaga?” 29 ‘Ua tali atu Iesu “O mea fa‘apenei na o le tatalo lava e mafaia ai.” O Nisi Fetalaiga a Iesu e Uiga i Lona Maliu ( Mata 17.22-23 ; Luka 9.43-45 ) 30 ‘Ua tu‘ua lea mea e i latou ‘ae aga‘i atu i Kalilaia. E le‘i finagalo Iesu e iloa e se isi le mea o lo‘o i ai o ia; 31 auā o lo‘o a‘oa‘o atu o ia i ona so‘o e fa‘apea: “O le ā tu‘uina atu le Atali‘i o le Tagata i lima o tagata ma o le a fasiotia o ia e i latou, peita‘i a mavae aso e tolu ‘ona toetū mai lea o ia.” 32 Sa le malamalama i latou po o le ā le uiga o lana fetalaiga, ‘ae sa fefefe fo‘i i latou e fesili atu ‘iā te ia. O Ai e Aupito Sili ( Mata 18.1-5 ; Luka 9.46-48 ) 33 ‘Ua o‘o atu i latou i Kapanaumi, ‘ona fesili atu lea o Iesu i ona so‘o, “O le ā ‘ea le mea sa ‘outou felafolafoa‘i ai i le ala?” 34 A ‘ua leai sa latou tali, auā sa fefinaua‘i i latou i le ala po o ai o latou e sili. 35 ‘Ua nofo Iesu i lalo ‘ona vala‘au lea i so‘o e to‘asefulu ma le lua ma fetalai atu ‘iā te i latou, “A i ai se isi e fia muamua ia ‘avea o ia ma tagata e aupito mulimuli i tagata uma ma ‘au‘auna a tagata uma.” 36 ‘Ona tago lea o ia i le tamaitiiti ma fa‘atū i o latou luma. ‘Ua si‘itia fo‘i e ia ma fetalai atu ‘iā te i latou, 37 “So o se isi na te talia se tamaitiiti fa‘apenei i lo‘u igoa, ‘ua talia e ia o a‘u; so o se isi na te talia a‘u, ‘ua talia fo‘i e ia lē na ‘auina mai a‘u.” O lē ‘ua lē Tete‘e mai ‘iā te i Tatou e ‘Au o ia ma i Tatou ( Luka 9.49-50 ) 38 ‘Ona fai atu lea o Ioane ‘iā te ia, “Le A‘oa‘o e, na matou vavaoina le tagata na na tulia temoni i lou igoa ‘ona e le o se tasi o i tatou.” 39 A ‘ua tali atu Iesu, “ ‘Aua tou te vavaoina fua o ia, auā e leai se isi na te faia se mea ofoofogia i lo‘u igoa e mafai ‘ona vave tautala atu i se ‘upu leaga ‘iā te a‘u. 40 Auā so o se isi e lē o tete‘e mai ‘iā te i tatou, o ia lea o lo‘o galulue fa‘atasi ma i tatou. 41 So o se isi na te avane ‘iā te ‘outou sina vai inu ‘ona o le igoa o Keriso, o le ‘upu moni ‘ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou, e maua e ia lona taui. O le Fa‘aosoosoga ia Agasala ( Mata 18.6-9 ; Luka 17.1-2 ) 42 “A i ai se isi na te fa‘asesēina se tasi o tamaiti nei o e ‘ua talitonu ‘iā te a‘u, e sili pe a nonoa se ma‘a tele i le ‘ua o lea tagata ma lafoina i le sami. 43 ‘Āfai e fa‘asesēina oe i lou lima, inā tipi ‘ese ia. E lelei pe ā e sao atu i le ola ma le lima mutu ‘ae leaga pe ā e alu ma lima e lua i Kena, o lo‘o i ai le afi e le matineia. 45 ‘Āfai e fa‘asesēina oe i lou vae, inā tipi ‘ese ia. E lelei pe ā e sao atu i le ola ma le vae e tasi ‘ae leaga pe a lafoina oe ma ou vae e lua i Kena. 47 ‘Āfai fo‘i e fa‘asesēina oe i lou mata, inā sali ‘ese ia. E lelei pe ā e sao atu i le Mālō o le Atua ma le mata e tasi, ‘ae leaga pe ā lafoina oe ma ou mata e lua i Kena, 48 o inā o lo‘o i ai ilo e lē mamate ma le afi e ola pea. 49 “Auā o le a fa‘amamāina tagata uma i le afi. 50 “O le mea lelei le masima ‘ae ‘āfai e māgalo, o le ā se mea e mafai ‘ona toe fa‘a‘o‘ona ai? “ ‘Ia i ai pea le masima ‘iā te ‘outou ma ‘ia ‘outou fealofani.” |
Samoan Contemporary New Testament © Bible Society of the South Pacific, 2009.
Bible Society of the South Pacific