Mareko 3 - Samoan Contemporary New TestamentO le Tamaloa ‘ua Pe Lona Lima ( Mata 12.9-14 ; Luka 6.6-11 ) 1 Na toe maliu atu Iesu i le sunako, a o i ai le tamaloa ‘ua pe lona lima. 2 Sa i ai nisi tagata na manana‘o ‘ina ‘ia molia Iesu i le tulafono, o lea sa lamalama ai i latou ‘iā te ia pe na te fa‘amālōlōina se isi i le Sapati. 3 ‘Ua fetalai atu Iesu i lē ‘ua pe lona lima, “Se‘i e sau lava i luma nei.” 4 ‘Ona fesili atu lea o ia, “O le ā le mea ‘ua fai mai ai le tulafono e ao ‘ona fai i le Sapati? ‘Ia agalelei po o le agaleaga? O le fa‘aola po o le fasioti?” ‘Ae peita‘i ‘ua le mautali i latou. 5 Sa mafatia lona finagalo a o silasila solo o ia ‘iā te i latou, peita‘i sa tigā alofa fo‘i o ia mo i latou ‘ona o lo latou lē malamalama. ‘Ona fetalai atu lea o ia i le tamaloa, “Fa‘asa‘o lou lima.” ‘Ua fa‘apea ‘ona faia e ia ‘ona toe lelei ai lea. 6 Na tu‘ua loa e faresaio le sunako ‘ae taupule fa‘atasi ma le vaega a Herota e fasioti Iesu. O Tagata e to‘atele i le Vaituloto o Kalilaia 7 ‘Ua maliu atu Iesu ma ona so‘o i le vaituloto o Kalilaia, ‘ae na mulimuli atu fo‘i ‘iā te ia tagata e to‘atele mai Kalilaia, Iutaia, 8 Ierusalema, Itumaia, Sasa‘e o le Ioritana ‘atoa ma le itū uma o Turo ma Saitonu. Na ō mai i latou ‘iā Iesu ‘ona ‘ua ‘a‘ave atu tala i mea na faia e ia. 9 ‘Ona o le to‘atele naunau o tagata, o lea na fetalai atu ai o ia i ona so‘o e sili pe a avane se va‘a mo ia ne‘i soli o ia e tagata. 10 Na faia e Iesu lenā fa‘atonuga ‘ona o le to‘atele o tagata mama‘i na fia pa‘i ane ‘iā te ia, auā na fa‘alogo i latou i le to‘atele o ē na fa‘amālōlōina e ia. 11 Na va‘aia loa Iesu e tagata o lo‘o i ai agaga leaga, ‘ona fa‘apa‘u‘ū lea o i latou i ona luma ma ‘alalaga, “O oe o le Alo o le Atua!” 12 Na matuā vavao e Iesu agaga leaga e ‘aua ne‘i ta‘u atu e i latou o ia o le Alo o le Atua. ‘Ua Filifilia e Iesu ‘Aposetolo e To‘asefulu ma le Lua ( Mata 10.1-4 ; Luka 6.12-16 ) 13 ‘Ua maliu a‘e Iesu i le mea maupu‘epu‘e, ‘ona vala‘auina lea e ia ē na ia mana‘omia. 14 ‘Ona filifilia lea e ia tagata e to‘asefulu ma le lua, ma fa‘aigoa i latou o ‘aposetolo. ‘Ua fetalai atu o ia ‘iā te i latou, “ ‘Ua ‘ou filifilia ‘outou ‘ia tatou fa‘atasi ‘ona o lo‘u mana‘o e ‘auina atu ‘outou e tala‘i. 15 ‘Ou te tu‘uina atu fo‘i ‘iā te ‘outou le pule e tutuli ai temoni.” 16 O i latou nei na filifilia e ia: o Simona (o lē na fa‘aigoa e Iesu i le isi igoa, o Peteru), 17 o Iakopo ma lona uso o Ioane, o le fānau a Sepetaio (O ē na fa‘aigoa e Iesu i le igoa, o Poaneki, o lona uiga, “o tagata malolosi e pei ni faititili”), 18 o Anetere‘a, o Filipo, o Patolomaio, o Mataio, o Toma, o Iakopo le atali‘i o Alefaio, o Tataio, o Simona le Kanana, 19 ma Iuta le Sekara o lē na fa‘alataina o ia. O Iesu ma Pelesepulo ( Mata 12.22-32 ; Luka 11.14-23 ; 12.10 ) 20 Na maliu atu Iesu ma ona so‘o i le fale. ‘Ona toe potopoto mai ai lea o tagata e to‘atele, ‘ua le mafai ai e i latou ‘ona ‘a‘ai. 21 ‘Ua fa‘alogo ai lona ‘āiga, ‘ona ō atu lea o i latou e aumai o ia auā ‘ua fa‘apea le tala, “ ‘Ua valea o ia.” 22 ‘Ua fai mai nisi a‘oa‘o tulafono mai Ierusalema, “ ‘Ua ‘iā te ia Pelesepulo” A o isi ‘ua fai mai, “O le ta‘ita‘i o temoni na na tu‘uina atu ‘iā te ia le mana e tuli‘esea ai temoni.” 23 ‘Ona vala‘auina lea o i latou e Iesu ma fetalai atu ia i latou i ‘upu fa‘atusa: “E mafai ‘ea e Satani ‘ona tuli ‘iā te ia lava? 24 ‘Āfai e le galulue fa‘atasi se mālō e lē mafai ‘ona tumau. 25 ‘Āfai e lē loto gatasi se ‘āiga e vave ‘ona malepelepe. 26 ‘Āfai fo‘i e vaevaeina le malosi o Satani, e vave ‘ona fa‘ato‘ilaloina ma fa‘aumatia lana pule. 27 “E leai se isi e mafai ‘ona ulufale i le fale O le tagata malosi ma fa‘aleagaina ana mea, vaganā ‘ua muamua sāisāi ‘iā te ia ‘ona fa‘ato‘ā mafai lea. 28 “Manatua, o agasala uma lava ma ‘upuvale a tagata e mafai ‘ona fa‘amāgaloina; 29 a o ‘upuvale e faia e se tagata i le Agaga Pa‘ia e le mafai ‘ona fa‘amāgaloina; auā o le agasala tupito lenā.” 30 Na fai atu e Iesu lenā ‘upu auā na fai mai i latou, “ ‘Ua ‘iā te ia le agaga leaga.” O le Tinā ma Uso o Iesu ( Mata 12.46-50 ; Luka 8.19-21 ) 31 ‘Ona ō mai lea o le tinā ma uso o Iesu ‘ua tutū i fafo ‘ae fe‘au o ia ‘ina ‘ia maliu ane. 32 O tagata e to‘atele na fa‘atasi ma ia na ta‘uina atu e i latou ‘iā te ia, “O lo‘o fia maua oe e lou tinā ma ou uso o lo‘o i fafō.” 33 ‘Ona tali atu lea o ia, “O ai lo‘u tinā? O ai fo‘i o‘u uso?” 34 ‘Ua silasila solo o ia i ē o lo‘o nonofo mai, ‘ona fetalai atu lea, “Va‘ai ‘outou, o tagata tonu lava e ta‘ua o lo‘u tinā ma o‘u uso, 35 o i latou ia o ē e faia le finagalo o le Atua. O i latou na e ta‘ua o lo‘u uso, o lo‘u tuafafine, ma lo‘u tinā.” |
Samoan Contemporary New Testament © Bible Society of the South Pacific, 2009.
Bible Society of the South Pacific