Aanlyn Bybel

- Advertensies -

Mareko 13 - Samoan Contemporary New Testament


‘Ua Fetalai Iesu e Uiga i le Fa‘amalepeina o le Malumalu
( Mata 24.1-2 ; Luka 21.5-6 )

1 ‘Ua tu‘ua e Iesu le malumalu, ‘ona fai mai lea o le tasi o ona so‘o, “Le A‘oa‘o e, se‘i va‘ai i nei ma‘a tetele ma nei fale tetele!”

2 ‘Ua tali atu Iesu ‘iā te ia, “ ‘Ua e va‘ai atu ‘ea i na fale tetele? E i ai le aso e le toe ti‘eti‘e ai le isi ma‘a i luga o le isi ma‘a, ‘ae uma ‘ona soloia i lalo.”


O le Amataga o Puapuagā
( Mata 24.3-14 ; Luka 21.7-19 )

3 A o i ai Iesu i luga o le Mauga o Olive e fa‘afeagai ma le malumalu, sa ō ane na o Peteru ma Iakopo ma Ioane ma Anetere‘a ‘iā te ia,

4 “Se‘i e ta‘u mai ‘iā te i matou pe o‘o mai afea ia mea, o le ā fo‘i se fa‘ailoga e iloa ai o le ā taunu‘u ia mea?”

5 ‘Ona amata loa lea ‘ona a‘oa‘o e Iesu ‘iā te i latou e fa‘apea: “ ‘Ia ‘outou fa‘aeteete ‘ina ne‘i fa‘asesēina ‘outou e se isi.

6 E to‘atele tagata o le ā ō mai ma fa‘asesē ‘outou i lo‘u igoa i lo latou fai mai, ‘O a‘u lava lenei.’

7 A o‘o mai tau‘a pe fa‘alogo fo‘i ‘outou i tala o tau‘a, ‘aua tou te popole vale; auā e tutupu lava ia mea a o le‘i o‘o i le gata‘aga.

8 Auā o le ā si‘i tau‘a le isi nu‘u i le isi nu‘u, o le isi mālō fo‘i i le isi mālō. E i ai fo‘i mafui‘e ma oge i mea uma lava. O nei mea uma o le amataga lea o puapuagā.

9 “ ‘Ia ‘outou fa‘aeteete; auā e tu‘uina atu ‘outou e i latou i luma o fono, ma sasaina ‘outou i sunako, tou te tutū fo‘i i luma o ē e pule ma tupu ‘ona o a‘u, e fai ma molimau ‘iā te i latou.

10 E tatau ‘ona tala‘iina muamua le Tala Lelei i nu‘u uma.

11 ‘Āfai e pu‘eina fa‘apagotā ‘outou e i latou ma tu‘uina atu i le fa‘amasinoga, ‘aua tou te popole po o ā ni a ‘outou fa‘amatalaga e fai atu; o le ‘upu lava e tu‘uina atu ‘iā te ‘outou i lenā lava taimi o le ‘upu lea tou te tautala atu ai; auā e lē o ‘outou e tautala atu a o le Agaga Pa‘ia.

12 E tu‘uina atu le uso e le uso ia oti, e tu‘uina atu fo‘i e le tamā lona atali‘i, e tutū atu fo‘i le fānau i luma o mātua ‘ina ‘ia fasiotia i latou.

13 O le ā ‘inosia ‘outou e tagata uma ‘ona o lo‘u igoa; a o lē e tumau se‘ia o‘o i le i‘uga e fa‘aolaina.


O le Mea e Matuā Mata‘utia
( Mata 24.15-28 ; Luka 21.20-24 )

14 “Pe a ‘outou va‘aia le mea ‘inosia e fa‘atafunaina a‘i ‘ua tu i le mea e le tatau ‘ona tu ai (‘ia malamalama lē o lo‘o faitau), o ē o i Iutaia i ia aso ia sosola i latou i mauga;

15 o le tagata o lo‘o i luga o le fale ‘aua ne‘i toe alu ifo i lalo pe toe ulufale e ‘ave se mea mai lona fale.

16 O le tagata fo‘i o lo‘o galue i lona fanua ‘aua ne‘i toe fo‘i e ‘ave lona ‘ofu tele.

17 O i talofa i fafine totō ma i latou o fa‘asusu a latou pepe i ia aso!

18 A ‘ia ‘outou tatalo ‘ina ‘ia le tutupu nei mea i aso o le tau malūlū;

19 auā o aso ia o le puapuagā mata‘utia e leai sona tusa talu mai le amataga o le foafoaina e le Atua o le lalolagi, ‘ua o‘o mai i ona po nei, e le toe tupu fo‘i i le lumana‘i.

20 ‘Āfai fo‘i e lē fa‘apu‘upu‘uina e le Ali‘i ia aso, e leai se tagata e fa‘aolaina; a ‘ua fa‘apu‘upu‘uina ia aso ‘ona o ē na filifilia e ia.

21 “ ‘Āfai e fai ane se isi ‘iā te ‘outou, ‘O le Keriso lenei,’ po o le la, ‘aua tou te talitonu i se isi.

22 Auā e tutū mai Keriso pepelo ma perofeta pepelo; e faia fo‘i e i latou fa‘ailoga ma mea ofoofogia ‘ina ‘ia fa‘asesēina ai tagata e o‘o lava i le ‘au filifilia, pe ‘āfai e mafai.

23 ‘Ia ‘outou nofo sauni mo mea o le ā tutupu; ‘ua ‘ou ta‘uina atu muamua ‘iā te ‘outou.


O le Afio mai o le Atali‘i o le Tagata
( Mata 24.29-31 ; Luka 21.25-28 )

24 “A mavae puapuagā ‘ona le toe susulu lea o le la ma le masina.

25 E pa‘u‘ū fetū ma lūlūina fo‘i ‘au a le lagi.

26 ‘Ona va‘aia ai lea o le Atali‘i o le Tagata, ‘ua sau i ao ma le malosi ma le mamalu tele.

27 E ‘auina atu fo‘i e ia agelu e fa‘apotopoto ē ‘ua filifilia e ia mai matāmatagi e fa; e amata i le tulu‘iga o le lalolagi e o‘o atu i le tulu‘iga o le lagi.


O le A‘oa‘oga mai le Mati
( Mata 24.32-35 ; Luka 21.29-33 )

28 “E tatau ‘ona maua e ‘outou se a‘oa‘oga mai le mati. A lanu meamata ma muamua mai ona lālā ma tutupu ona lau, ‘ona ‘outou iloa ai lea ‘ua latalata aso vevela.

29 E fa‘apenā fo‘i pe a ‘outou va‘aia nei mea uma ‘ua tutupu, ‘ona ‘outou iloa ai lea ‘ua latalata mai lava.

30 O le ‘upu moni ‘ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou, e tutupu nei mea uma a o le‘i mavae atu le tupulaga lenei.

31 E mavae atu le lagi ma le lalolagi, a o a‘u ‘upu e lē mavae atu lava.


E Leai se isi na te lloa le Aso po o le Taimi
( Mata 24.36-44 )

32 “E leai se isi na te iloa po o afea e o‘o mai ai lenā aso po o le taimi; e o‘o i agelu i le lagi ma le Atali‘i e le iloa e i latou, ‘ua na o le Tamā lava na te silafia.

33 ‘Ia ‘outou mataala auā tou te le iloa le taimi e o‘o mai ai.

34 E fa‘atusaina lea i le tagata na alu malaga ‘ae tu‘u i ana ‘au‘auna le va‘aiga o ana mea totino; sa tofitofi e ia ‘au‘auna ‘iā latou galuega ‘ese‘ese; na fa‘atonu atu fo‘i i lē na va‘aia le faitoto‘a ‘ina ‘ia mataala.

35 O lea, ‘ia ‘outou mataala ai, auā tou te le iloa po o afea e sau ai le matai o le ‘āiga; po o le afiafi po o le tulua o po ma ao, po o le vivini o moa, po o le oso o le la.

36 ‘Āfai e sau fa‘afuase‘i o ia, ‘aua ne‘i maua mai ‘outou o momoe.

37 O le mea ‘ua ‘ou fai atu ai nei ‘iā te ‘outou, ‘ou te fai atu ai fo‘i i tagata uma: ‘Ia mataala.”

Samoan Contemporary New Testament © Bible Society of the South Pacific, 2009.

Bible Society of the South Pacific
Volg ons:



Advertensies