Luka 8 - Samoan Contemporary New TestamentO le Fafine sa o Fa‘atasi ma Iesu 1 ‘Ua malaga ta‘amilo Iesu i ‘a‘ai ma nu‘u, ma tāla‘i atu le Tala Lelei o le Mālō o le Atua. ‘Ua fa‘atasi fo‘i ma ia so‘o e to‘asefulu ma le lua, 2 ‘atoa ma isi fafine o ē sa i ai temoni, ma isi ma‘i na fa‘amālōlōina e ia, o Maria, lē ‘ua ta‘ua o le Makatala. O ia fo‘i lea na tuli‘esea ai e Iesu agaga leaga e to‘afitu, 3 ma Ioana le avā a Kusa, le ‘au‘auna pule a Herota, ma Susana, ‘atoa ma isi fafine e to‘atele, o ē na fesoasoani ‘iā Iesu ma ona so‘o ‘iā latou mea totino. O le Tala Fa‘atusa i le Faifa‘ato‘aga ( Mata 13.1-9 ; Mare 4.1-9 ) 4 ‘Ina ‘ua potopoto ane tagata e to‘atele ‘iā Iesu mai lea ‘a‘ai ma lea ‘a‘ai, sa fetalai atu loa o ia i le tala fa‘atusa: 5 “Na alu atu le isi tagata e lūlū ana fatu la‘au totō. ‘Ua lūlū e ia fatu i le fanua, ‘ona pa‘ū ai lea o isi i le auala, ‘ua solia e tagata ma ‘aina e manu felelei. 6 ‘Ua pa‘u‘ū isi i le mea gaoā, ‘ona totogo a‘e lea a ‘ua magumagu ‘ona o le lē susū o le ‘ele‘ele. 7 O nisi fo‘i fatu ‘ua pa‘u‘ū i le vao tuitui, ‘ua tutupu fa‘atasi ai, ‘ona filia ai lea e le vao tuitui. 8 A o isi ‘ua pa‘u‘ū i le ‘ele‘ele lelei; ‘ua tutupu olaola ma fua ma e tofu ma le ta‘iselau o fua.” ‘Ua fetalai atu o ia i nei mea ‘ona ‘alaga atu lea, “O lē ‘ua i ai taliga e fa‘alogo ai, fa‘alogo lelei mai ia.” O le Mafua‘aga na Fa‘aaogā ai Tala Fa‘atusa ( Mata 13.10-17 ; Mare 4.10-12 ) 9 ‘Ua fesili ane ona so‘o ‘iā Iesu, po o le ā le uiga o lenei tala fa‘atusa. 10 ‘Ona tali atu lea o Iesu, “ ‘Ua tu‘uina atu ‘iā te ‘outou ‘ia iloa mea lilo o le Mālō o le Atua; a o isi ‘ua ‘ou tautala atu i ai i tala fa‘atusa, ‘ina ‘ia na ‘ona va‘ai i latou ‘ae lē iloa se mea; ia fa‘alogo fo‘i, ‘ae lē malamalama. ‘Ua Fa‘amalamalama e Iesu le Tala Fa‘atusa i le Tagata Faifa‘ato‘aga ( Mata 13.18-23 ; Mare 4.13-20 ) 11 “O le uiga lenei o le tala fa‘atusa: O le fatu, o le afioga lea a le Atua. 12 O fatu na pa‘u‘ū i le auala, o i latou ia ‘ua fa‘alogo i le ‘upu, a ‘ua alu ane le tiapolo ma ‘ave‘eseina le a‘oa‘oga mai o latou loto, ‘ina ne‘i talitonu i latou ma fa‘aolaina ai. 13 O fatu fo‘i na pa‘u‘ū i le mea gaoā, o i latou ia ‘ua fa‘alogo i le ‘upu, ‘ona talia loa lea ma le ‘oli‘oli, a ‘ua le‘i mautū i totonu i o latou loto. ‘Ua na o sina taimi pu‘upu‘u e talia ai, ‘ona toe ō ‘ese lea pe a o‘o mai fa‘aosoosoga. 14 O fatu na pa‘u‘ū i le vao tuitui, o i latou ia ‘ua fa‘alogo i le ‘upu, a o le popole i ‘oloa ‘atoa ma fiafiaga o le olaga nei ‘ua fētina‘iina ai, ‘ua lē mafai ai ‘ona matua o latou fua. 15 A o fatu na pa‘u‘ū i le ‘ele‘ele lelei, o i latou ia ‘ua fa‘alogo i le ‘upu, ma ‘ua tausi loa i ai ma le fa‘amaoni ma le loto lelei, ma tauivi pea ma le ‘onosa‘i se‘ia o‘o ‘ina fua mai. O le Molī i Lalo o le Tanoa ( Mare 4.21-25 ) 16 “E leai se tagata na te tutuina le molī ma ufiufi i le tanoa, pe tu‘u fo‘i i lalo o le moega. E leai! E tu‘u i luga o le tulaga, ‘ina ‘ia iloa ai lona malamalama e i latou uma o ē e ulufale mai. 17 “Auā e leai se mea o natia o le a lē fa‘aalia, e leai fo‘i se mea lilo o le a lē ‘aumaia i le malamalama. 18 “O le mea lea, ‘ia ‘outou fa‘aeteete i mea ‘ua ‘outou fa‘alogo ai; auā o lē ‘ua i ai ni mea, o le a saga fa‘ateleina ana mea; a o lē ‘ua leai ni ana mea, e o‘o lava i sina mea itiiti e manatu o ia o lo‘o i ai ‘iā te ia, e ‘ave‘eseina.” O le Tinā ma Uso o Iesu ( Mata 12.46-50 ; Mare 3.31-35 ) 19 ‘Ua ō mai ‘iā Iesu lona tinā ma ona uso, a ‘ua lē mafai ‘ona sao atu ‘iā te ia ‘ona o le tumu tele o tagata. 20 ‘Ona geno ane lea o le isi ‘iā Iesu, “O lo‘o i fafo lou tinā ma o uso, e fia feiloa‘i ma oe.” 21 ‘Ona fetalai atu lea o Iesu ‘iā te i latou “O lo‘u tinā ma o‘u uso, o i latou ia o ē e fa‘alogo i le afioga a le Atua ma usiusita‘i i ai.” ‘Ua Fa‘afilemū e Iesu le Afā ( Mata 8.23-27 ; Mare 4.35-41 ) 22 ‘Ua maliu a‘e Iesu ma ona so‘o i le va‘a i le isi aso, ‘ona fetalai atu lea o ia ‘iā te i latou, “Tatou ō atu ia i le la itū o le vai!” ‘Ona malaga atu ai lea o i latou. 23 Sa tofā Iesu a o alu atu lo latou va‘a. ‘Ona agi mai lea o le matagi malosi, ma ‘ua osofia ai lo latou va‘a, toeitiiti lava goto; ‘ona matata‘u ai lea o i latou. 24 ‘Ona fafagu lea o Iesu e ona so‘o, “Le Ali‘i e, le Ali‘i e, o le a oti i matou!” ‘Ona ala lea o Iesu ma vavao le matagi ma peau, ‘ona filemū ai lea, ‘ua matuā malū lava. 25 ‘Ua fetalai atu o ia i ona so‘o, “O fea o i ai lo ‘outou fa‘atuatua?” A ‘ua matata‘u i latou ma fai ane, “O ai ‘ea lenei tagata? ‘Ua vavao e ia le matagi ma peau, ‘ona usiusita‘i lava lea ‘iā te ia.” ‘Ua Fa‘amālōlō e Iesu le Tagata ‘ua i ai le Agaga Leaga ( Mata 8.28-34 ; Mare 5.1-20 ) 26 ‘Ua o‘o atu i latou i le itūmālō o Kerasene, o le itūvai lea e fa‘afeagai ma Kalilaia. 27 O le taimi na tu lau‘ele‘ele ai Iesu na fa‘afetaia‘i ai e le tagata mai le ‘a‘ai, o lē na i ai temoni; ‘ua leva ‘ona lē toe ‘ofu o ia, ‘ua lē nofo fo‘i i se fale, ‘ae na o le nofonofo i tu‘ugamau. 28 ‘Ua va‘ai mai o ia ‘iā Iesu, ‘ona ‘alaga ai lea o ia ma ‘ua fa‘apa‘ū faō i ona luma, ma fai mai ‘iā te ia ma le leotele, “Iesu e, le Alo o le Atua silisili ‘ese! O le ā lau fe‘au ‘iā te a‘u? ‘Ou te ‘ai‘oi atu ‘iā te oe, ‘aua ‘e te fa‘apuapuagātiaina a‘u!” 29 ‘Ua ala ‘ona fai atu fa‘apenā le agaga leaga, auā na fa‘atonuina o ia e Iesu e alu i fafo na ‘iā te ia. E osofia so‘o o ia e le agaga leaga; e ui lava ‘ina leoleoina o ia ma sāisāi ona lima ma ona vae i filifili, ‘ae uma lava ‘ona motusi e ia; e ‘ave so‘o fo‘i o ia e le temoni i le vao. 30 ‘Ua fesili atu Iesu ‘iā te ia, “O ai ‘ea lou igoa?” ‘Ona tali mai lea o ia, “O lo‘u igoa o le ‘Au,” auā e to‘atele temoni na uluitino ‘iā te ia. 31 ‘Ua ‘ai‘oi mai temoni ‘iā Iesu ia ‘aua ne‘i ‘auina i latou i le tofē. 32 E i ai le lafu pua‘a tele sa tata‘a ai i ‘ina e lata ane i ‘auvae mauga. ‘Ona fa‘anoi atu lea o temoni ‘iā Iesu ‘ina ‘ia tu‘u atu latou e o i ai. ‘Ona tu‘u atu lea o i latou e Iesu e o i pua‘a. 33 ‘Ua ō ‘ese temoni mai le tagata ma uluitino i pua‘a. ‘Ona feosofi ifo ai lea o le lafu pua‘a i le tofē i le vai, ‘ua malelemo ai. 34 ‘Ua iloa e tagata tausi pua‘a le mea ‘ua tupu, ‘ona sosola ai lea ma fa‘asalalau atu le tala i le ‘a‘ai, ma le atunu‘u ‘atoa. 35 ‘Ua ō atu fo‘i tagata e matamata i le mea na tupu; ‘ua ō mai i latou ‘iā Iesu, ‘ona iloa ai lea e i latou le tagata na tulia ai i fafo temoni, o lo‘o nofo i vae o Iesu, ‘ua ‘ofu o ia, ma ‘ua atamai; ‘ona matata‘u ai lea o i latou. 36 O ē na va‘aitino i ai, ‘ua tāla‘i atu e i latou i tagata le mea na faia i lē sa i ai temoni, a ‘ua fa‘amālōlōina. 37 ‘Ona ‘ai‘oi mai ai lea ‘iā Iesu o nu‘u uma e tuā‘oi ma Kerasene, ‘ina ‘ia maliu ‘ese o ia ‘iā te i latou, auā ‘ua matata‘u i latou. ‘Ona maliu a‘e ai lea o Iesu i le va‘a, ‘ua toe fo‘i. 38 ‘Ua ōle mai fo‘i ‘iā Iesu le tagata sa i ai temoni ‘ina ‘ia la fa‘atasi ma ia. A ‘ua ‘auina atu o ia e Iesu ma fai atu, 39 “Fo‘i ia i lou ‘āiga, ma tāla‘i atu i ai mea ‘ua faia e le Atua ‘iā te oe.” ‘Ona alu ai lea o ia ma tāla‘i atu i le ‘a‘ai uma, mea e tele na faia e Iesu mo ia. O le Afafine o Iairo ma le Fafine na Pa‘i ane i ‘Ofu o Iesu ( Mata 9.18-26 ; Mare 5.21-43 ) 40 ‘Ua toe fo‘i atu Iesu i le isi itū o le vai, ‘ona talia lea o ia e tagata e to‘atele, auā sa fa‘atali mai uma i latou ‘iā te ia. 41 ‘Ua alu ane fo‘i le tagata e igoa ia Iairo le pule o le sunako. ‘Ua fa‘apa‘ū faō o ia i ‘a‘ao o Iesu ma ōle mai ‘iā te ia, ‘ina ‘ia maliu atu i lona fale, 42 ‘ona o lona afafine e to‘atasi, pe tusa o le sefulu ma le lua ona tausaga, o le a oti. A o maliu atu Iesu, ‘ua fetaomi mai i itū uma lava tagata e to‘atele. 43 Sa i ai fo‘i le fafine sa ma‘i i le puna toto i tausaga e sefulu ma le lua, ‘ua uma atu ana mea i foma‘i, ‘ae leai se isi na mafai ‘ona fa‘amālōlōina o ia. 44 ‘Ua sau o ia, ‘ua ui mai i tua, ma pa‘i atu i le pito o le ‘ofu o Iesu, ‘ona uma loa lea o lona puna toto. 45 ‘Ona fesili atu lea o Iesu, “O ai ‘ea na pa‘i mai ‘iā te a‘u?” ‘Ua fa‘afiti mai tagata uma; ‘ona fai atu lea o Peteru ma ē na fa‘atasi ma ia, “Le Ali‘i e, ‘ua fetaomi ma lolofi mai tagata e to‘atele ‘iā te oe!” 46 A ‘ua fetalai atu Iesu, “E i ai lava le tagata na pa‘i mai ‘iā te a‘u; ‘ua ‘ou iloa lea mea, auā ‘ua alu ‘ese atu le mana na ‘iā te a‘u.” 47 ‘Ua iloa e le fafine e lē o lilo o ia ‘iā Iesu, ‘ona alu atu ai lea o ia ma le gatete, ‘ua fa‘apa‘ū i luma o Iesu. ‘Ua fa‘amatala atu fo‘i e ia i luma o tagata uma le mafua‘aga na pa‘i atu ai o ia i lona pito ‘ofu, ‘atoa ma lona fa‘amālōlōina loa lava. 48 ‘Ona fetalai atu lea o Iesu ‘iā te ia, “Lo‘u afafine e, ‘ua fa‘amālōlōina oe i lou fa‘atuatua; inā alu ia ma le manuia.” 49 A o fetalai atu o ia, ‘ae sau loa le tagata mai le fale o le pule o le sunako, ma fai mai, “ ‘Ua oti lou afafine; soia ‘e te toe fa‘alavelave i le A‘oa‘o.” 50 Peita‘i ‘ua lagona e Iesu, ‘ona fetalai atu lea o ia ‘iā te ia, “ ‘Aua ‘e te fefe; tau lava ‘ina e fa‘atuatua, ‘ona ola lea o lou afafine.” 51 ‘Ua o‘o atu o ia i le fale, ‘ua lē fa‘atagaina fo‘i e ia se isi e ulufale atu fa‘atasi ma ia, vaganā ai Peteru ma Ioane ma Iakopo, ‘atoa ma le tamā ma le tinā o le teine. 52 O lo‘o fētāgisi i latou uma ma tagiauē ‘ona o ia; a ‘ua fetalai atu Iesu, “ ‘Aua tou te fētāgisi; e le‘i oti o ia, a o lo‘o moe.” 53 ‘Ona tauemu lea o i latou ‘iā te ia, ‘ina ‘ua iloa e i latou ‘ua oti le teine. 54 Peita‘i ‘ua tago o ia i lona lima, ma ‘ua vala‘au, “Tama‘ita‘i e, tu ia i luga.” 55 ‘Ona toe fo‘i mai lea o lona agaga, ma ‘ua tu loa lava o ia i luga; ‘ona fa‘atonu atu lea e Iesu ‘ina ‘ia avatu ‘iā te ia sina mea‘ai. 56 ‘Ona ofo tele ai lea o ona matua; ‘ua vavao atu e ia ‘iā te i lā‘ua, e ‘aua ne‘i ta‘u atu i se isi le mea na tupu. |
Samoan Contemporary New Testament © Bible Society of the South Pacific, 2009.
Bible Society of the South Pacific