Aanlyn Bybel

- Advertensies -

Luka 21 - Samoan Contemporary New Testament


O le Taulaga a le Fafine ‘ua Oti Lana Tane
( Mare 12.41-44 )

1 ‘Ua silasila solo Iesu, ‘ona silafia lea e ia o ē e mau‘oloa o lo‘o lafo a latou meaalofa i le mea e teu ai tupe.

2 ‘Ua silafia fo‘i e ia le fafine mativa ‘ua oti lana tane o lafo i ai nai tupe iti e lua.

3 ‘Ona fetalai atu lea o ia, “O le ‘upu moni ‘ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou, o mea na lafoina e lenei fafine mativa ‘ua oti lana tane, ‘ua sili lea i lo i latou uma.

4 Auā o i latou uma, ‘ua avatu a latou meaalofa mai mea e tele o lo‘o ia i latou. A o ia nei, e ui lava ‘ina mativa, a ‘ua avatu e ia ana mea uma sa ola ai.”


‘Ua Fetalai Iesu i le Fa‘aumatiaga o le Malumalu
( Mata 24.1-2 ; Mare 13.1-2 )

5 Sa talatalanoa nisi o i latou e uiga i le malumalu, i le matagofie o le va‘aiga i ma‘a mananaia ‘atoa ma meaalofa o lo‘o teuteuina ai. ‘Ona fetalai atu lea o Iesu,

6 “E o‘o mai aso e lē toe ti‘eti‘e ai le isi ma‘a i luga o le isi ma‘a, ‘ae uma ‘ona soloia i lalo.”


O Fa‘alavelave ma Sauāga
( Mata 24.3-14 ; Mare 13.3-13 )

7 ‘Ona fesili mai lea o i latou ‘iā te ia, “Le A‘oa‘o e, o afea e taunu‘u ai na mea? O le ā fo‘i se fa‘ailoga e iloa ai o le a taunu‘u?”

8 ‘Ona fetalai atu lea o Iesu, “ ‘Ia ‘outou mataala ‘ina ne‘i fa‘asesēina ‘outou. Auā e to‘atele o le a ō mai i lo‘u igoa, ma fai atu, ‘O a‘u o ia!’ ma toe fai atu, ‘ ‘Ua o‘o mai le aso!’ ‘Aua tou te mulimuli atu ‘iā te i latou.

9 ‘Āfai fo‘i tou te fa‘alogo i tau‘a ma fouvalega, ‘aua tou te atuatuvale; auā o mea uma na e o‘o mai muamua a o le‘i o‘o mai le gata‘aga.”

10 ‘Ua fetalai atu fo‘i o ia, “E si‘i tau‘a le isi nu‘u i le isi nu‘u, ma le isi mālō i le isi mālō.

11 E i ai mafui‘e tetele, ‘atoa ma oge ma fa‘ama‘i i lea mea ma lea mea; e i ai fo‘i mea mata‘utia ‘atoa ma fa‘ailoga tetele mai le lagi.

12 A o le‘i o‘o mai nei mea uma, e pu‘eina ‘outou e i latou ma fa‘asauā ‘iā te ‘outou; ma tu‘uina atu fo‘i ‘outou ia fa‘amasinoina i sunako ma falepuipui, ma ta‘ita‘iina atu ‘outou i luma o tupu, ma ali‘i, ‘ona o lo‘u igoa.

13 O le avanoa tonu lenā tou te molimau atu ai i le Tala Lelei.

14 O lea ‘ia ‘outou manatua lelei, ‘aua tou te mua‘i mafaufau i se ‘upu tou te tali atu ai;

15 auā ‘ou te avatua ‘iā te ‘outou le ‘upu ma le poto; e leai fo‘i se isi e finau mai ‘iā te ‘outou na te mafaia ‘ona fa‘afiti mai, pe tete‘e mai ‘iā te ‘outou.

16 E fa‘alataina fo‘i ‘outou e matua ma uso, ma ‘āiga ma uō; e fasiotia fo‘i e i latou nisi o ‘outou.

17 E ‘inosia fo‘i ‘outou e tagata uma ‘ona o lo‘u igoa.

18 ‘Ae leai lava se lauulu e tasi o ‘outou ulu e pa‘ū.

19 A o lo ‘outou ‘onosa‘i e maua ai lo ‘outou ola.


‘Ua Fetalai Iesu i le Fa‘aumatiaga o Ierusalema
( Mata 24.15-21 ; Mare 13.14-19 )

20 “A ‘outou va‘aia Ierusalema ‘ua si‘omia e ‘au o tau‘a, ‘ona ‘outou iloa lea ‘ua latalata lona fa‘aumatiaga.

21 O i latou uma o i Iutaia i lea lava aso ‘ia sosola vave i mauga; o i latou fo‘i o i totonu o le ‘a‘ai ‘ia ō ‘ese loa; a o i latou o lo‘o i le vao, ‘aua ne‘i tou ō atu i le ‘a‘ai.

22 Auā o aso tonu ia o fa‘asalaga, ‘ina ‘ia fa‘ataunu‘uina ai mea uma ‘ua tusia.

23 O i talofa i fafine totō ma e failele i ia aso; auā o le a o‘o mai le puapuagā mata‘utia, ma le to‘asā o le Atua i le nu‘u nei.

24 E oti i latou i le mata o le pelu, ma ‘aveina fa‘apagotā i nu‘u uma, e solia fo‘i Ierusalema e Nu‘u ‘ese se‘ia fa‘ai‘uina le taimi o Nu‘u ‘ese.


O le Afio Mai o le Atali‘i o le Tagata
( Mata 24.29-31 ; Mare 13.24-27 )

25 “O le a i ai fo‘i fa‘ailoga i le la ma le masina ma fetū; o le a i ai fo‘i i le lalolagi le atuatuvale o nu‘u ma le fememea‘i, e ta‘alili fo‘i le sami ma ona peau;

26 e oti fo‘i tagata i le matata‘u, ma le fa‘ataliga o mea o le a o‘o mai i le lalolagi, auā e lūlūina ‘au a le lagi.

27 ‘Ona fa‘aali mai ai lea o le Atali‘i o le Tagata, o lo‘o afio mai i le ao ma le mana ma le mamalu tele.

28 A amata ‘ona tutupu mai o ia mea, ‘ia ‘outou va‘ai a‘e i luga ma fa‘aeaina i luga o ‘outou ulu; auā ‘ua lata mai lo ‘outou fa‘aolataga.”


O le A‘oa‘oga mai le Mati
( Mata 24.32-35 ; Mare 13.28-31 )

29 ‘Ona fetalai atu lea o Iesu i le tala fa‘atusa ‘iā te i latou: “Va‘ai i le mati ‘atoa ma isi la‘au uma.

30 A ‘outou va‘ai ‘ua amata ‘ona matala mai lau, ‘ona iloa lea ‘ua latalata le tau mafanafana.

31 E fa‘apenā fo‘i la pe a ‘outou va‘aia mea uma nei ‘ua tutupu, ‘ia ‘outou iloa ‘ua latalata mai le Mālō o le Atua.

32 “O le ‘upu moni ‘ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou, e tutupu nei mea uma a o le‘i mavae atu le tupulaga lenei.

33 E mavae atu le lagi ma le lalolagi, a o a‘u ‘upu e lē mavae atu lava ia.


O Le mana‘omia o le Mataala

34 “ ‘Ia ‘outou mataala, ‘ina ne‘i mafatia o ‘outou loto i le so‘ona ulavale ma le ‘onā, ‘atoa ma le popole vale i mea o le olaga nei, ne‘i fa‘afuase‘i mai lea aso ‘iā te ‘outou.

35 Auā e pei o le mailei lona o‘o mai i tagata uma o lo‘o nonofo i le fogā‘ele‘ele.

36 O lea ‘ia ‘outou mataala ai ma tatalo e lē aunoa, ‘ina ‘ia ta‘ua ‘outou o tagata e tatau ‘ona sao mai nei mea uma o le a o‘o mai, ma ‘ia ‘outou tutū atu ai i luma o le Atali‘i o le Tagata.”

37 Sa masani ‘ona a‘oa‘o atu o ia i le malumalu i le ao; a o le po e maliu atu ai i tua, ma nofo i le Mauga o Olive.

38 A o‘o i le taeao, ‘ona ō ane lea o le nu‘u uma i le malumalu e fa‘alogologo ‘iā te ia.

Samoan Contemporary New Testament © Bible Society of the South Pacific, 2009.

Bible Society of the South Pacific
Volg ons:



Advertensies