Aanlyn Bybel

- Advertensies -

Luka 2 - Samoan Contemporary New Testament


O le Fānau mai o Iesu
( Mata 1.18-25 )

1 O aso lava ia na o‘o mai ai le poloa‘iga a Kaisara Aokuso, ‘ina ‘ia tusia tagata uma o le lalolagi.

2 Na faia lenei ulua‘i tusigāigoa a o ‘avea Kurenio ma kovana i Suria.

3 ‘Ua ō atu tagata uma ‘iā latou lava ‘a‘ai, ‘ina ‘ia tusia ai o latou igoa.

4 ‘Ua alu a‘e fo‘i Iosefa mai Kalilaia, mai le ‘a‘ai o Nasareta, i Iutaia i le ‘a‘ai a Tavita e igoa o Peteleema; auā o Iosefa e tupuga mai i le ‘āiga ma le gafa o Tavita,

5 ‘ina ‘ia tusia fa‘atasi o la igoa ma Maria, lē ‘ua uma ‘ona la fa‘amau, ma ‘ua tō fo‘i o ia.

6 E o‘o lava i le taimi na fānau ai Maria o i ai pea i lā‘ua i Peteleema.

7 ‘Ua fānaua e ia lana tama ulumatua; ‘ua ia ‘aui ‘iā te ia i le ‘ie, ma fa‘ata‘oto i le mea e fafaga ai manu, auā sa leai se avanoa mo i latou i le fale talimālō.


O Leoleo Mamoe ma Agelu

8 Sa i le vao o lea nu‘u leoleo mamoe; sa nonofo ai i lea po ma leoleo po la latou lafu mamoe.

9 ‘Ona fa‘aali lea i ai o le agelu a le Ali‘i, ma ‘ua fa‘aalia fo‘i ‘iā te i latou le mamalu o le Ali‘i, ‘ona matuā matata‘u ai lea o i latou.

10 A ‘ua fai mai le agelu ‘iā te i latou, “ ‘Aua tou te matata‘u; auā ‘ou te avatu ‘iā te ‘outou le tala lelei e ‘oli‘oli tele ai tagata uma!

11 O le aso nei lava ‘ua fānau ai i le ‘a‘ai a Tavita lo ‘outou Fa‘aola, o le Ali‘i lea o Keriso.

12 O le fa‘ailoga lenei tou te iloa ai: o le a maua e ‘outou le pepe o ‘aui i le ‘ie, ma o lo‘o ta‘oto i le mea e fafaga ai manu.”

13 ‘Ona fa‘afuase‘i lea ‘ona fa‘atasi ma le agelu le ‘au agelu mai le lagi e to‘atele, ‘ua vivi‘i i le Atua ma fai ane,

14 “ ‘Ia vi‘ia le Atua i mea aupitoaluga, ma ‘ia manuia tagata uma o le lalolagi ‘ua fiafia i ai o ia.”

15 ‘Ina ‘ua fo‘i agelu i le lagi, sa fetautalatala‘i loa leoleo mamoe, “Tatou ō ia i Peteleema se‘i o tatou va‘ava‘ai i lenei mea ‘ua tupu, e pei ‘ona fa‘ailoa mai ‘iā te i tatou e le Ali‘i.”

16 ‘Ona fa‘avave atu lea o i latou, ma ‘ua latou maua Maria ma Iosefa, ma le pepe o ta‘oto i le mea e fafaga ai manu.

17 ‘Ua va‘aia o ia e leoleo mamoe, ‘ona fa‘ailoa atu lea e i latou mea uma na ta‘uina mai e le agelu ‘iā te i latou e uiga i lea tama.

18 ‘Ona ofo ai lea o i latou uma na fa‘alogo i mea ‘ua ta‘uina atu ‘iā te i latou e leoleo mamoe.

19 A ‘ua tāofi e Maria nei ‘upu uma, ma mafaufau loloto i ai.

20 ‘Ona toe fo‘i ai lea o leoleo mamoe, ma vivi‘i ma fa‘afetai atu i le Atua, ‘ona o mea uma ‘ua latou fa‘alogo ma va‘ava‘ai i ai, e pei lava ‘ona ta‘uina mai ‘iā te i latou.


‘Ua Fa‘aigoaina Iesu

21 O lona valu o aso talu ‘ona fānau mai le tama, ‘ua o‘o fo‘i i le taimi e peritomeina ai o ia, ‘ona tu‘uina atu lea ‘iā te ia le igoa Iesu, e pei ‘ona fa‘aigoaina ai o ia e le agelu, a o le‘i i ai o ia i le manava o lona tinā.


‘Ua Tu‘uina atu Iesu i le Malumalu

22 ‘Ua o‘o i le aso o lona fa‘amamāina e tusa ma le tulafono a Mose, ‘ona ‘ave ai lea o le tama e Iosefa ma Maria i Ierusalema, e tu‘uina atu ai o ia i luma o le Ali‘i.

23 O le mea lenei ‘ua tusia i le tulafono a le Ali‘i: “ ‘Ia fa‘apa‘iaina mo le Ali‘i tama tane ulumatua uma.”

24 ‘Ia avatu fo‘i e i lā‘ua le taulaga, e pei ‘ona tusia i le tulafono a le Ali‘i, “O manutagi e lua po o tama‘i lupe e lua.”

25 Sa i ai i Ierusalema le tagata e igoa ia Simeona, o le tagata amiolelei ma le mata‘u i le Atua, sa fa‘atalitali o ia mo le lavea‘iina o Isaraelu. Sa ‘iā te ia fo‘i le Agaga Pa‘ia.

26 Sa fa‘ailoa atu ‘iā te ia e le Agaga Pa‘ia, e lē o‘o ‘iā te ia le oti, se‘ia muamua ‘ona ia va‘ai i le Keriso na folafolaina e le Ali‘i.

27 ‘Ua ta‘ita‘iina e le Agaga Simeona i totonu o le malumalu, ma ‘ina ‘ua ‘aumaia le tama o Iesu e ona mātua i le malumalu, ‘ina ‘ia faia ‘iā te ia le mea e tusa ai ma le tulafono,

28 sa sapaia loa o ia e Simeona, ma ‘ua fa‘afetai atu i le Atua ma fai atu:

29 “Le Ali‘i e, ‘ua e fa‘ataunu‘uina lava lau folafolaga, o le mea lea ia e tu‘uina atu nei lau ‘au‘auna e alu ma le manuia.

30 Auā ‘ua va‘aitino o‘u mata i lau fa‘aolataga,

31 na e saunia i luma o nu‘u uma lava.

32 O le malamalama e fa‘amalamalama ai Nu‘u ‘ese, ma le mamalu o lou nu‘u o Isaraelu.”

33 Na ofo lava ona mātua i mea na ta‘ua e uiga i la la tama.

34 ‘Ua fa‘amanuia atu Simeona ‘iā te i lā‘ua, ‘ua fai atu fo‘i ‘iā Maria le tinā: “ ‘Ua tu‘u le tama nei e fa‘aumatia ai ma toe fa‘aolaina ai tagata e to‘atele o Isaraelu, e fai fo‘i o ia ma fa‘ailoga ‘e te‘ena e tagata e to‘atele,

35 (e tuia fo‘i lou lava loto ia ati i le pelu), ‘ina ‘ia fa‘aalia mai ai manatu o tagata e to‘atele.”

36 Sa i ai le perofeta fafine e igoa ia ‘Ana, o le afafine o Fanuelu, o le itū‘āiga o Asera, o se tama‘ita‘i ‘ua matua. Sa nonofo o ia ma lana tane i tausaga e fitu,

37 ‘ona nofo fua ai lea o ia ‘ina ‘ua oti lana tane, se‘ia o‘o i le valu sefulu ma le fa o ona tausaga. Sa ‘au‘auna tumau o ia i le Atua i le malumalu i ao ma po, e ala i le anapogi ma le tatalo.

38 O lea lava itūlā na sau ai o ia, ‘ua fa‘afetai atu i le Atua, ma fa‘amatala atu i tagata, le uiga o le tama, i ē sa fa‘atalitali i le fa‘asa‘olotoina o Ierusalema.


O le Toe Fo‘i i Nasareta

39 ‘Ina ‘ua uma ‘ona fa‘ataunu‘uina e i lā‘ua mea uma e tusa ma le tulafono a le Ali‘i, ‘ona fo‘i atu loa lea o i latou i la latou ‘a‘ai o Nasareta i Kalilaia.

40 ‘Ua tupu le tama, ma ‘ua mafaufau fa‘atagatamatua; ‘ua fa‘atūmulia fo‘i o ia i le atamai, ma ‘ua alofagia e le Atua.


O Iesu a o Itiiti i Totonu o le Malumalu

41 E masani i tausaga uma ‘ona ō atu o mātua o Iesu i Ierusalema, i le tausamiga o le Paseka.

42 ‘Ina ‘ua sefulu ma le lua tausaga o Iesu, ‘ona latou o ai lea i le tausamiga e pei ‘ona masani ai.

43 ‘Ua uma aso o le tausamiga, ‘ona fo‘i mai lea o i lā‘ua, a ‘ua nofo Iesu i Ierusalema. Sa le‘i iloa e ona mātua lenei mea;

44 sa manatu lava i lā‘ua o lo‘o i ai pea o ia fa‘atasi ma le ‘au malaga. ‘Ua ‘atoa le aso o le malaga, ‘ona la sā‘ili ai lea ‘iā te ia i o la ‘āiga, ma ē latou te masani.

45 ‘Ua lē maua o ia, ‘ona la toe fo‘i atu lea i Ierusalema e sā‘ili ‘iā te ia.

46 O lona tolu o aso na la fa‘ato‘ā maua ai o ia i totonu o le malumalu; o lo‘o fa‘alogologo ma tu‘ufesilisili i a‘oa‘o o Iutaia.

47 ‘Ua matuā ofo fo‘i i latou uma o ē na fa‘alogologo ‘iā te ia i le poto o ana tali.

48 ‘Ua ofo lava ona mātua ‘ina ‘ua la va‘ai atu ‘iā te ia; ‘ona fai atu lea o lona tinā ‘iā te ia, “La‘u tama e, ‘ua e faia aiseā lenei mea ‘iā te i mā‘ua? Sa ma sā‘ili lava ‘iā te oe ma le loto popole.”

49 ‘Ona tali atu lea o ia ‘iā te i lā‘ua, “Se ā le mea ‘e te lua sā‘ili ai fua ‘iā te a‘u? Lua te lē iloa ‘ea, e tatau lava ‘ona ‘ou i ai i le fale o lo‘u Tamā?”

50 ‘Ae sa lē malamalama i lā‘ua i le uiga o le ‘upu na fai atu ai o ia.

51 ‘Ona toe fo‘i fa‘atasi ai lea o i latou i Nasareta; sa usiusita‘i fo‘i Iesu ‘iā te i lā‘ua. A ‘ua tāofi e lona tinā nei mea uma i lona loto,

52 ‘Ua tupu Iesu i le tino ma le atamai, na fiafia fo‘i ‘iā te ia le Atua ‘atoa ma tagata.

Samoan Contemporary New Testament © Bible Society of the South Pacific, 2009.

Bible Society of the South Pacific
Volg ons:



Advertensies