Aanlyn Bybel

- Advertensies -

San Lucas 1 - New Testament in Mixe of Mazatlán


Je̱'e̱ Jesucristo y'ayuuk tyu̶y'ajt mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ San Lucas jyaayu̶ñ

1 May je̱'e̱ ja'ay tu̶ ja'akuja'awa'añ je̱'e̱ ayuuk je̱'e̱ tu̶y'ajt mu̶dyiibu̶ tuunu̶ jajtu̶ ma u̶u̶ch ajku̶xyu̶ñ.

2 Ku̶xyu̶ je̱'e̱ du'un kyuja'ayu̶ch neby xyñu̶maay ajtu̶mu̶ñ ajku̶xy mu̶dyiibu̶ ku̶'u̶m ijx mu̶dow neby chondaakyu̶ñ u̶xtu̶ mabaad kyugu̶xu̶u̶y, yajmooygyu̶x je̱'e̱ tyuung neby mu̶baad kapxwa'kxku̶xyu̶ñ je̱'e̱ Jesús y'ayuuk tyu̶y'ajt.

3 U̶u̶ch nandu'un tu̶ ngu̶'u̶yo'oy tu̶ ndekyyo'oy ku̶xyu̶ oy yajxón je̱'e̱ tu̶y'ajt neby je̱'e̱ Jesús chu̶naayu̶ñ chondaakyu̶ñ ya naaxwiiñ, u̶xtu̶ mabaad kyugu̶xu̶u̶yu̶ñ. Paady kyu̶xpu̶ u̶u̶ch nwinma'añ tu̶ nbu̶da'agy ko miich nyajnijayu̶'u̶wa'añ ka'pxy je̱'e̱ tu̶y'ajt, miich Teófilo oyjya'aybyu̶.

4 Neby miich mu̶baad nandu'un mnejwu̶'u̶y oy yajxón je̱'e̱ tu̶y'ajt, du'un neby tu̶ m'u̶xpu̶kyu̶ñ.


Tu'ug ángel nigapxy ko je̱'e̱ Juan Bautista mya'axung'ada'añ

5 Du'un tyuunu̶ jyajtu̶ je̱'e̱ mu̶'it tiempo ko je̱'e̱ Herodes najty myu̶j'ane̱'e̱mbu̶'áty ma je̱'e̱ Judea naaxu̶ñ, jim najty judío teedy tu'ug chu̶na'ay, Zacarías je̱'e̱ najty xyu̶u̶'áty, je̱' najty sumaanduumb ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ mu̶u̶d je̱'e̱ Abías y'ajuugytyu̶jk y'amu̶gu'ugtu̶jk. Je̱'e̱ Zacarías je̱' je̱'e̱ pyu̶jk je̱'e̱ Aarón y'ok'ung mu̶dyiibu̶ najty xu̶u̶'ajtpu̶ñ Isabel.

6 Y'ijxypy ñejwu̶u̶by najty je̱'e̱ Dios ko tyu'uda'agyjya'ayu̶ch ajku̶xy nime̱tzk, kuydyuungu̶xy je̱'e̱ Windzú̶n Dios kyu'utujku̶ñ y y'ane̱'e̱mu̶ñ. Y ka'p najty je̱'e̱ mu̶baad ni pu̶n pyoky'ijxu̶gu̶xyu̶.

7 Peru̶ ka'p najty y'ung je̱'e̱ nitu'ug ajku̶xy, je̱' ko je̱'e̱ Isabel najty ka'p mu̶baad y'ungjomu̶'u̶gy, y nan tu̶ najty je̱'e̱ nandu'un nime̱tzk y'amu̶jja'ayu̶u̶ygyu̶xnu̶.

8 Chi tu'ook je̱'e̱ Zacarías mu̶u̶d je̱'e̱ y'ajuugytyu̶jk y'amu̶gu'ugtu̶jk tyuung pyaattu̶ ajku̶xy ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ du'un neby najty tyeedy'ajtku̶xyu̶ñ.

9 Du'un neby je̱'e̱ teedy kyostumbre mu̶u̶du̶chu̶ñ ajku̶xy, chi je̱'e̱ Zacarías tuung pyaattu̶ mu̶naa pyoomno'ogu̶chu̶ñ jiiby ma je̱'e̱ Windzú̶n Dios myu̶jtzajptu̶jku̶ñ.

10 Ku̶xyu̶ je̱'e̱ mayjya'ay najty Dios mu̶bu̶jktzoogu̶xy jiiby tu̶ba'ay, cham je̱'e̱ Zacarías jyanchpoomno'ogy

11 ko ñayyajni'igu̶xu̶'ku̶ tu'ug je̱'e̱ Windzú̶n Dios y'ángel, mu̶dyiibu̶ tyu̶na'ay a'oy'eemby ma je̱'e̱ poomno'ktaaktu̶ñ.

12 Ko je̱'e̱ Zacarías ijxy je̱'e̱ ángel, chi mu̶k jyanchtzu̶gu̶u̶y.

13 Chi je̱'e̱ ángel nu̶maay je̱'e̱ Zacarías: —Zacarías, ka'p mdzu̶gu̶'u̶y, tu̶ je̱'e̱ Dios mu̶doy je̱'e̱ mju̶ydyaak mnukxtaaku̶ñ. Je̱'e̱ mdo'oxyu̶jk Isabel pyaade̱e̱mby y'ung je̱'e̱ tu'ug ya'ay'ana'kpu̶, y Juan je̱'e̱ mxu̶u̶mo'owu̶ch ajku̶xy.

14 Mjootkugu̶'u̶wu̶p y mxoonu̶p m'ídu̶p miich mu̶u̶d je̱'e̱ mdo'oxyu̶jk. Nan may je̱'e̱ ja'ay jyootkugu̶'u̶wa'añ ko naty je̱'e̱ m'ung tu̶ mbaatku̶xy.

15 Je̱' ko je̱'e̱ m'ung ku'umáy y'ida'añ Dios winduuy, y ka'p viino ni joknu̶u̶ je̱'e̱ u'uga'añ, y ka'anu̶ naty mya'axung'áty myu̶dade̱e̱mby je̱'e̱ Espíritu Santo.

16 Je̱' yajjootwimbídu̶p may je̱'e̱ Israel ja'ay, ma je̱'e̱ Wyindzú̶n Dios ajku̶xyu̶ñ,

17 je̱' jayu̶jp nú̶kxu̶p kugapxy'ajtpu̶ ma je̱'e̱ Windzú̶n Diosu̶ñ, mu̶u̶d je̱'e̱ winma'añ y mu̶k'ajtu̶ñ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ Elías myu̶dajtu̶ñ. Je̱'e̱ m'ung yajjootwimbídu̶p je̱'e̱ taj teedy ajku̶xy mu̶dyiibu̶ y'ung y'ana'k ka'p ixaangu̶xyu̶ñ. Nan yajjootwimbídu̶py je̱'e̱ ja'ay ajku̶xy mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios ka'p kapxymyu̶doogu̶xyu̶ñ, neby mu̶baad paatku̶xyu̶ñ je̱'e̱ oybyu̶ jyoot wyinma'añ. Nan je̱' je̱'e̱ ja'ay nu̶ma'awu̶p ajku̶xy ko wan nayñi'ixu̶u̶yu̶gu̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ Wyindzú̶n Dios kyu̶xpu̶ ajku̶xy.

18 Chi je̱'e̱ Zacarías ángel nu̶maay: —¿Neby u̶u̶ch nejwu̶'u̶wu̶ch pu̶nu̶ jaanch adaa du'un mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch miich cham xyajnu̶maaybyu̶ñ? Je̱' ko u̶u̶ch tu̶ n'amu̶jja'ayu̶u̶yñu̶. Cham nan tu̶ u̶u̶ch yu̶'u̶ ndo'oxyu̶jk nandu'un y'amu̶jja'ayu̶u̶yñu̶.

19 Chi je̱'e̱ ángel y'adzoowu̶: —U̶u̶ch je̱'e̱ Gabriel, ma je̱'e̱ Dios winduuyu̶ñ ni'ixu̶'u̶ u̶u̶ch n'ity; Dios u̶u̶ch tu̶ xykyexy kugapxy'ajtpu̶ ma miichu̶ñ ko nyajnu̶ma'awu̶ch adaa oybyu̶ ayuuk.

20 Peru̶ jada'achám miich mwu̶'u̶mu̶ch uum, y ka'p m'okjajtnu̶ch neby mgápxu̶chu̶ñ u̶xtu̶ koonu̶ adaa du'un ku̶xyu̶ tyunu̶u̶ jyadu̶u̶ju̶ch, du'un neby tu̶ nnu̶ma'ayu̶ñ. Je̱' ko u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk tu̶ xykya'amu̶bu̶jku̶ mu̶dyiibu̶ yajkuydyúnu̶bu̶ñ ko naty je̱'e̱ tiempo paady.

21 Y je̱'e̱ mayjya'ay jiiby tu̶ba'ay najty je̱'e̱ Zacarías janchja'ay'e̱jxku̶xy, jyanchwinmaaygyu̶xy najty wiingjáty tii ko jiiby janchjeky wya'kxú̶py ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ.

22 Ko je̱'e̱ Zacarías pyu̶dzu̶u̶my, ka'p najty y'okkapxnu̶, chi je̱'e̱ ja'ay winju̶wu̶u̶y ajku̶xy ko najty je̱'e̱ Dios jiiby tijaty tu̶ yaj'ixyii ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ, tziiy'aam tza'ady'aam je̱'e̱ najty jyakmu̶dya'agy, y chi du'un uum wyu̶'u̶my.

23 Ko je̱'e̱ sumaanduung yajmaay, chi je̱'e̱ Zacarías ñu̶kxnu̶ ma je̱'e̱ tyu̶jku̶ñ.

24 Ko adaa du'un tyuunu̶ jyajtu̶, chi je̱'e̱ tyo'oxyu̶jk Isabel ju̶wu̶u̶y ko najty tu̶ y'ungjomu̶'u̶gy. Chi mu̶gooxk po'o yu'uch y'ijty ka'p pyu̶dzu̶u̶my ma je̱'e̱ tyu̶jku̶ñ, y myu̶naañ:

25 “Du'un je̱'e̱ Windzú̶n Dios tu̶ tyuñ mu̶u̶d u̶u̶ch adachambu̶ tiempo. Tu̶ u̶u̶ch xyjya'aymyéch, y tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ ndzo'oydyu'un xyajke̱e̱ku̶ ma je̱'e̱ mayjya'ay ajku̶xyu̶ñ.”


Ángel tu'ug nigapxy ko Jesús mya'axung'ada'añ

26 Kududujk po'o maabu̶ je̱'e̱ Isabel najty y'ungjomu̶'u̶gyu̶ñ, chi je̱'e̱ Dios kejxy je̱'e̱ ángel Gabriel jim Galilea naaxjooty ma tu'ug kajpt mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Nazaret,

27 nu̶kxy ku'ixy tu'ug to'oxy'ana'k mu̶dyiibu̶ najty ka'p ya'aydyu̶jk mu̶dtzu̶na'ayñu̶, mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ María, tu̶ najty je̱'e̱ ya'aydyu̶jk adzoy ko pu̶ga'añ mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ José. José je̱' najty je̱' je̱'e̱ mu̶j'ane̱'e̱mbu̶ David y'ok'ung y'ok'ana'k.

28 Ko je̱'e̱ ángel tyu̶jktu̶gu̶u̶y ma je̱'e̱ María najtyu̶ñ, chi nu̶maay: —¡María, cham nyajpókxy. Dios tu̶ xywyin'ixy! Je̱'e̱ Windzú̶n Dios y'oy'ajtu̶ñ miich mu̶u̶d. [Y miich ni'igyu̶ ku'umáy ídu̶p ma je̱'e̱ to'oxyu̶jktu̶jk ku̶xyu̶ ajku̶xyu̶ñ.]

29 Ko je̱'e̱ María ijxy je̱'e̱ ángel, chi mu̶k tyajy myaay mu̶u̶d je̱' y'ayuuk y myu̶naañ jootjooty winma'añjyooty: ¿Neby adaa yajpókxu̶ñ da'a du'un wyimbu̶dzu̶my?

30 Chi je̱'e̱ ángel ñu̶maayu̶: —María, ka'p mdzu̶gu̶'u̶y, miich je̱'e̱ Dios tu̶ xywyin'ixy.

31 Jada'achám m'ungjomu̶'u̶gu̶ch, myajma'axung'ádu̶py je̱'e̱ m'ung tu'ug, y je̱'e̱ mxu̶u̶mo'owu̶ch “Jesús.”

32 Je̱'e̱ Jesús mu̶j ídu̶p, je̱'e̱ mu̶jpu̶ Dios y'Ung je̱'e̱ yajtiju̶ch, y je̱'e̱ Windzú̶n Dios mo'owu̶u̶ju̶p je̱'e̱ ane̱'e̱mu̶ñ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ y'apteedy David ijty myu̶u̶du̶ñ.

33 Je̱' ane̱'e̱mu̶p wiinu̶u̶xu̶u̶ ma je̱'e̱ Israel ja'ay ñaax kyajpt ajku̶xyu̶ñ. Je̱'e̱ y'ane̱'e̱mu̶ñ ka'p je̱'e̱ nimu̶naaxu̶u̶ kyú̶xu̶ch tyu̶góyu̶ch.

34 Chi je̱'e̱ María yajtu̶u̶y je̱'e̱ ángel: —¿Nej mdijy adaa du'un y'oktún y'okjada'añyii? je̱' ko ka'anu̶ u̶u̶ch nya'aydyu̶jk mu̶dtzu̶na'ayñu̶.

35 Chi je̱'e̱ ángel y'adzoowu̶: —Je̱'e̱ y'Espíritu Santo mínu̶p ma miichu̶ñ, y je̱'e̱ mu̶jpu̶ Dios myu̶k'ajt xyajni'idujkta'awu̶p neby tu'ug nu̶u̶ma'aju̶ñ. Paady je̱'e̱ pi'k'ana'k mu̶dyiibu̶ ma'axung'adaambu̶ñ, je̱' je̱'e̱ yajtiju̶ch je̱'e̱ wa'adzpu̶ja'ay y je̱'e̱ Dios y'Ung.

36 Nan pyade̱e̱mby je̱'e̱ Isabel y'ung tu'ug, miich m'amu̶gu'ug, oy tu̶ jya'a''amu̶jja'ayu̶u̶yñu̶; je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ ja'ay tyijpyu̶ñ ajku̶xy ko ka'p y'ungjomu̶'u̶gy, ungmu̶u̶d je̱'e̱ju̶ñ, y cham myu̶dudujkpo'oju̶u̶yñu̶.

37 Je̱' ko mu̶u̶d je̱'e̱ Dios, ka'p ni tii chípu̶ch.

38 Mu̶'it je̱'e̱ María myu̶naañ: —U̶u̶ch je̱'e̱ Windzú̶n Dios nmu̶duumby, wan je̱'e̱ Dios tuñ mu̶u̶d u̶u̶ch du'un neby u̶u̶ch miich tu̶ xyñu̶ma'ayu̶ñ. Chi je̱'e̱ ángel ñu̶kxnu̶.


María oy ku'ixy mu̶gapxy je̱'e̱ Isabel

39 Je̱'e̱ mu̶'it xu̶u̶, je̱'e̱ mu̶'it tiempo je̱'e̱ María choñ, ñu̶kxy joottu̶góy yuugjooty ma tu'ug kajpt jim Judea naaxjooty.

40 Chi tyu̶jktu̶gu̶u̶y ma je̱'e̱ Zacarías tyu̶jku̶ñ, y yajpókxy je̱'e̱ Isabel.

41 Ko je̱'e̱ Isabel mu̶doowu̶ je̱'e̱ María yajpókxu̶ñ, chi ju̶wu̶u̶y ko je̱'e̱ y'ung yu'kxy jyootjooty, y chi je̱'e̱ Espíritu Santo y'adu̶gu̶u̶yu̶ jyoottu̶gu̶u̶yu̶.

42 Chi myu̶naañ janchmu̶k: —¡Je̱'e̱ Dios miich ni'igyu̶ tu̶ xykyunukxy ma je̱'e̱ to'oxyu̶jktu̶jk ku̶xyu̶ ajku̶xyu̶ñ, y tu̶ je̱'e̱ m'ung xykyunúkxu̶yu̶ mu̶dyiibu̶ ma'axung'adaambu̶ñ!

43 ¿Pu̶n u̶u̶ch da'a u̶u̶ch, ko u̶u̶ch du'un tu̶ n'awa'agu̶'u̶y, ko u̶u̶ch je̱'e̱ nWindzú̶n tyaj miñ xykyu'ixy?

44 Ko u̶u̶ch tu̶ nmu̶doy je̱'e̱ myajpókxu̶ñ, tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ n'ung yu'kxy jootjooty mu̶u̶d je̱'e̱ jootkujk'ajtu̶ñ.

45 ¡Mjootkujk'ádu̶p miich, je̱' ko tu̶ mmu̶bu̶ky ko du'un tyuna'añyii jyada'añyii neby je̱'e̱ Windzú̶n Dios tu̶ xyñu̶ma'ayu̶ñ!

46 Chi je̱'e̱ María myu̶naañ: “Oy mú̶ku̶ch n'o'owu̶dáty je̱'e̱ Windzú̶n Dios myu̶j'ajtu̶ñ.

47 Y xondaakpu̶ch mu̶u̶d je̱'e̱ Dios kyu̶xpu̶, u̶u̶ch nniwaambu̶ nyajtzookpu̶.

48 Je̱' ko je̱'e̱ Dios u̶u̶ch tu̶ xyñi'ijxku̶da'agy, je̱'e̱ tyuumbu̶ yuungpu̶ naaxypyu̶. Y jada'achám y wiinu̶u̶xu̶u̶, mu̶na'anu̶p je̱'e̱ ja'ay ku̶xyu̶ ajku̶xy, ko u̶u̶ch njootkujku̶ch.

49 Je̱'e̱ Dios mu̶jmu̶k'ajtmu̶u̶dpu̶, may'ajt tu̶ tuñ mu̶u̶d u̶u̶ch, ¡Kunukxy je̱'e̱ xyu̶u̶!

50 Dios pya'a''ayooby je̱'e̱ wiinu̶u̶xu̶u̶ pu̶njaty windzu̶gu̶u̶yu̶bu̶ñ.

51 Tu̶ yajni'igu̶xu̶'u̶gy ku̶xyu̶ myu̶k'ajtu̶ñ, tu̶ yajtzo'oydyúñ pu̶njaty amu̶j jootmu̶j nayjyu̶wu̶u̶yu̶p ma je̱'e̱ jyoot wyinma'añ ajku̶xyu̶ñ.

52 Dios tu̶ je̱'e̱ mu̶jpu̶ mu̶j'ane̱'e̱mbu̶ y'ane̱'e̱mu̶ñ pu̶jku̶yu̶ ajku̶xy, y tu̶ je̱'e̱ ayoobu̶du̶jk mu̶k'ajtu̶ñ mooygyu̶xy.

53 Pu̶njaty najty yuu'o'ku̶bu̶ñ, myooygyu̶x je̱' tii mu̶u̶d jyootkujk'ádu̶chu̶ñ ajku̶xy. Y je̱'e̱ kumeeñjya'aydyu̶jk du'uñyu̶ je̱'e̱ najtzmadzu̶u̶y ajku̶xy, ka'p ni tii mooy ajku̶xy.

54 Dios tu̶ je̱'e̱ Israel ja'ay pubety pudu̶gu̶'u̶y je̱'e̱ tyuumbu̶ ajku̶xy, y ka'p ja'aydyu̶gooy, ko je̱'e̱ pa'a''ayo'on mu̶dada'añ mu̶u̶d je̱' ajku̶xy.

55 Du'un neby jékyu̶p yajwinwaanu̶u̶yu̶ñ je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy Abraham ajtu̶m ajku̶xy, y je̱'e̱ y'ok'ung y'ok'ana'k ajku̶xy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jak'u̶x'aam minaamnu̶ju̶ñ ajku̶xy.”

56 Jii je̱'e̱ María da'a jim tu̶gu̶u̶g po'o y'ijty mu̶u̶d je̱'e̱ Isabel, chi wyimbijtnu̶ ma je̱'e̱ tyu̶jku̶ñ.


Juan Bautista mya'axung'áty

57 Ko je̱'e̱ Isabel oy yajmu̶baad'ajtnu̶ je̱'e̱ xu̶u̶ tiempo, chi yajma'axung'ajty tu'ug y'ung.

58 Chi je̱'e̱ myu̶ju̶u̶n myu̶du̶jk y je̱'e̱ y'ajuugy y'amu̶gu'ugtu̶jk myiindaay ajku̶xy, ko oy du'un mu̶doogu̶xy neby je̱'e̱ Windzú̶n Dios may'ajt najty tu̶ tuñu̶ñ mu̶u̶d je̱'e̱ Isabel. Chi oy wyinxoñyii ajku̶xy mu̶u̶d je̱' gyu̶xpu̶.

59 Ko tyuktujk xu̶u̶bejty, chi ñu̶kxy ajku̶xy ma je̱'e̱ Zacarías tyu̶jku̶ñ, ko najty je̱'e̱ pi'kma'axúng tu̶y'ajtu̶'u̶waangu̶xy, y yajxu̶u̶'adaangu̶xy najty du'un neby je̱'e̱ tyeedy xyu̶u̶'átyu̶ñ, Zacarías.

60 Chi je̱'e̱ tyaj myu̶naañ: —Ka'p Zacarías xyu̶u̶'ádu̶ch, je̱' yu̶'u̶ wan xu̶u̶'áty Juan.

61 Chi je̱'e̱ ja'ay y'adzooy ajku̶xy: —Ni tu'ug mjuugy mmu̶gu'ug du'un miich kya'axu̶u̶'áty.

62 Mu̶'it je̱'e̱ tyeedy yajtu̶u̶wu̶ ajku̶xy tziiy'aam tza'ady'aam neby yajxu̶u̶'ada'añu̶ñ.

63 Chi je̱'e̱ Zacarías tziiy'aam tza'ady'aam pi'kkepy'adujkt tu'ktúky yujkwaañ ma mu̶baad jya'ayu̶ñ, y jaay du'un: ‘Juan wan xu̶u̶'áty.’ Chi je̱'e̱ ja'ay mu̶k yajnú̶kxy yajju̶wu̶u̶y ajku̶xy.

64 Timymyu̶'ityu̶ je̱'e̱ Zacarías oy ja'adu'ook kyapxu̶'u̶gy, y mu̶'it je̱'e̱ xu̶u̶ Dios ja'aymye̱jtztu̶gu̶u̶y o'owu̶dajtu̶gu̶u̶y.

65 Chi je̱'e̱ myu̶ju̶u̶n myu̶du̶jk nigu̶xyu̶ mu̶k chu̶gu̶u̶y ajku̶xy, y myu̶dyaaktaaygyu̶xy ma je̱'e̱ ja'ay kú̶xyu̶ju̶ñ mu̶dyiibu̶ najty jim yuugjooty tzu̶naaygyu̶xpu̶ñ ma je̱'e̱ Judea naaxu̶ñ, neby je̱'e̱ Zacarías najty tu̶ jyaty tu̶ y'abetyu̶ñ.

66 Y ku̶xyu̶ pu̶njaty najty je̱'e̱ ayuuk du'un mu̶doogu̶xpu̶ñ, jyootjooty wyinma'añjyooty najty je̱'e̱ ku̶'u̶m ñayyajtu̶u̶wu̶gu̶xyu̶: “¿Ti adaa pi'k'ana'k da'a tyune̱e̱mby y'ixeemby?” Je̱' ko jaanch je̱'e̱ Windzú̶n Dios myu̶k'ajt najty y'ity mu̶u̶d je̱'.


Je̱'e̱ Zacarías y'u̶y

67 Chi je̱'e̱ ungteedy, Zacarías, y'adu̶gu̶u̶yu̶ jyoottu̶gu̶u̶yu̶ je̱'e̱ Espíritu Santo y najtzkapxu̶u̶yu̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuk, myu̶naañ:

68 “¡Ku'umáy je̱'e̱ Israel ja'ay Wyindzú̶n Dios, je̱' ko tu̶ myiñ ma je̱'e̱ ñaax kyajptu̶ñ tu'g niwaambu̶ yajtzookpu̶!

69 Tu̶ je̱'e̱ Dios xykye̱jxu̶yu̶ ajtu̶m ajku̶xy niwaambu̶ yajtzookpu̶ mu̶k'ajtmu̶u̶dpu̶, nidu'ugtu̶ je̱'e̱ tyuumbu̶ David y'ok'ung y'ok'ana'k ajku̶xy.

70 Je̱' ko du'un je̱'e̱ Dios jékyu̶p myu̶naañ mu̶u̶d je̱'e̱ y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶du̶jk je̱'e̱ wa'adzja'aybyu̶ ajku̶xy,

71 ko je̱' xyñiwa'anaanu̶m ma je̱'e̱ nmu̶dzip ajtu̶mu̶ñ ajku̶xy, nan xypyube̱daanu̶m xypyudu̶gu̶'u̶waanu̶m ajku̶xy, ka'pu̶ xykyu̶'u̶ga'awu̶u̶yu̶mu̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p xy'ixaanu̶m xchogaanu̶mu̶ñ ajku̶xy.

72 Ko pa'a''ayowa'añ je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy ajtu̶m ajku̶xy, y ko ka'p ja'aydyu̶goya'añ je̱'e̱ ayuuk mu̶dyiibu̶ yajwinwaanu̶u̶yu̶ñ ajku̶xy.

73 Du'un je̱'e̱ Dios y'ayuuk jékyu̶p tu'ug'aa tu'ugjoot awaanu̶u̶y, mu̶u̶d je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy Abraham ajtu̶m ajku̶xy mu̶dyiibu̶ najty xymyo'owaanu̶mbu̶ñ.

74 Ko xyñiwaanu̶mu̶ch ma je̱'e̱ nmu̶dzip ajtu̶m ajku̶xyu̶ñ, y mu̶'it tu'ug'aa tu'ugjoot nmu̶yaax n'o'owu̶dajtu̶mu̶ch ajku̶xy, ka'p tzu̶gu̶'u̶ñ ju̶wu̶'u̶ñ maa.

75 Y ndzu̶naayu̶mu̶ch mu̶u̶d wa'adzwinma'añ y tu'uda'agywyinma'añ jaboom jaboom ma je̱' wyinduuyu̶ñ, u̶xtu̶ mabaad njugy'ajtu̶mu̶ñ ajku̶xy.

76 Miich ma'axúng, je̱' myajtíju̶ch je̱'e̱ mu̶jpu̶ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶. Je̱' ko miich jayu̶jp kugapxy'ajtpu̶ nú̶kxu̶p ma je̱'e̱ Crístoju̶ñ, nu̶kxy je̱'e̱ ja'ay myajni'ixu̶'u̶y je̱'e̱ Dios ñu̶u̶ tyu'u.

77 Myajnejwu̶'u̶wu̶ch je̱'e̱ kajptja'ay ajku̶xy ko je̱'e̱ Dios ñu̶u̶ pyoky wyinme̱kxaanu̶xu̶ ajku̶xy. Y ko je̱'e̱ y'aanu̶mu̶ ñiwa'anaan yajtzo'ogaanu̶xu̶ ajku̶xy.

78 Du'un je̱'e̱ Dios tu̶ xypya'a''ayoowu̶m ajku̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ myu̶jpa'a''ayo'on, ko tu̶ xykye̱jxu̶yu̶ ajtu̶m ajku̶xy je̱'e̱ Cristo, timydyu'un neby je̱'e̱ xu̶u̶ jopy pyu̶dzu̶myu̶ñ, y yajjaju̶'u̶y je̱'e̱ naaxwiimbu̶ ku̶xyu̶.

79 Neby je̱'e̱ ja'ay mu̶baad yajmooygyu̶xyu̶ñ je̱'e̱ Dios tyu̶y'ajt, mu̶dyiibu̶ tzu̶naaygyu̶xpu̶ñ jaktimy'agoodztu̶goydyuum y xytyu'umooyu̶m ajku̶xy ma mu̶baad jootkujk ndzu̶naay njugy'ajtu̶mu̶ñ ajku̶xy, ka'p tzip ma'ad maa.”

80 Je̱'e̱ pi'k'ana'k pe̱kyu̶ je̱'e̱ yeky y jyootwijy oy yajxón. Chi chu̶naay adu'ugtuum ma ka'p pu̶nu̶ñ, u̶xtu̶ koonu̶ je̱'e̱ xu̶u̶ tiempo paaty mu̶naa ñú̶kxu̶chu̶ñ ma je̱'e̱ Israel ja'ay ajku̶xyu̶ñ.

Nuevo Testamento en Mixe de Mazatlán y Tutla, Oaxaca, México © Sociedad Bíblica de México, A.C. 2005

Bible Society of Mexico
Volg ons:



Advertensies