San Juan 1 - New Testament in Mixe of MazatlánJe̱'e̱ Dios y'Ung mu̶dyiibu̶ ya naaxwiiñ oy ye̱jku̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt 1 Ko je̱'e̱ naaxwiimbu̶ aga'an chondaaky je'emy najty je̱'e̱ tyu̶y'ajtmu̶u̶dpu̶ ya, y je̱'e̱ tyu̶y'ajtmu̶u̶dpu̶ tu'ugyu̶ najty je̱'e̱ y'ity mu̶u̶d je̱'e̱ Dios y nan Dios najty je̱'. 2 Je̱' najty timy'aga'an'ajt yajpaatp mu̶u̶d je̱'e̱ Dios. 3 Y mu̶u̶d je̱' gyu̶xpu̶ je̱'e̱ Dios yajkojy ku̶xyu̶ tijaty ya naaxwiiñ n'ijxu̶mbyu̶ñ ajku̶xy, y ka'p je̱'e̱ wiingpu̶ yajkoj. 4 Y je̱' je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ ye̱jkp ma je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay kú̶xyu̶ju̶ñ, y je̱' ko je̱' je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ ye̱jkp ma je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay kú̶xyu̶ju̶ñ, du'un je̱' neby tu'ug ju̶u̶n mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ ja'ay kudu̶kxp kujajpu̶ñ. 5 Adayaaba ju̶u̶n ajajp adu̶kxp adaa ma y'agodzu̶'u̶yu̶ñ, y je̱'e̱ koodzpu̶ ka'p je̱'e̱ mu̶baad myu̶mada'agyii. 6 Mu̶'it je̱'e̱ Dios je̱'e̱ ja'ay tu'ug kejxy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Juan, 7 mu̶dyiibu̶ tu̶y'ajt ye̱jkpu̶ miinu̶ñ nidu̶y'ajt'ádu̶ch je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un neby je̱'e̱ ju̶u̶nu̶ñ, neby je̱'e̱ ja'ay mu̶baad nigu̶xyu̶ mu̶bu̶jktaaygyu̶xyu̶ñ neby je̱'e̱ Juan najty myu̶na'añu̶ñ. 8 Juan ka'p najty je̱'e̱ jye̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un neby je̱'e̱ ju̶u̶nu̶ñ; je'eyu̶ najty je̱'e̱ tu̶ yajkéxy ko nidu̶y'ajt'ádu̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un neby je̱'e̱ ju̶u̶nu̶ñ. 9 Ko je̱'e̱ yaa y'ooy ma adayaaba naaxwiiñ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un neby je̱'e̱ ju̶u̶n tu̶y'ajtpu̶ju̶ñ, je̱' je̱'e̱ tu̶y'ajt xymyooyu̶m ajku̶xy neby je̱'e̱ ja'ay ya naaxwiiñ mu̶baad nigu̶xyu̶ paatku̶xyu̶ñ je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt. 10 Ko je̱'e̱ tu̶y'ajtmu̶u̶dpu̶ ya y'ooy ma adayaaba naaxwiiñu̶ñ, y oy najty je̱'e̱ Dios je̱'e̱ naaxwiiñ je̱' tu̶ ja'ayajkojy mu̶u̶d je̱' gyu̶xpu̶, peru̶ ka'p je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay y'u̶xkajpu̶ ajku̶xy. 11 Je̱'e̱ kyu̶'u̶mmu̶gugajpt, je̱'e̱ judío ja'ay, je̱' je̱'e̱ jya'ani'ooy, peru̶ je̱' ka'p je̱'e̱ kyu'ubu̶jku̶ ajku̶xy. 12 Peru̶ ku̶xyu̶ mu̶dyiibu̶ ku'ubu̶jku̶ju̶ñ y myu̶bu̶jkku̶xu̶ je̱'e̱ y'ayuuk tyu̶y'ajt, je̱'e̱ju̶tz je̱'e̱ ane̱'e̱mu̶ñ myooy ajku̶xy ko je̱'e̱ Dios wan ung'ajtu̶gu̶xyu̶. 13 Ka'p je̱'e̱ du'un xy'ung'ajtu̶m ajku̶xy neby adayaaba teedy xy'ung'ajtu̶mu̶ñ ajku̶xy, nan ka'p dyu'unu̶ch neby je̱'e̱ ja'ay tijyu̶ñ. Peru̶ ko je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt tu̶ nmu̶bu̶jku̶m ajku̶xy, mu̶'it je̱'e̱ du'un xy'ung'ajtu̶nu̶ ajtu̶m ajku̶xy. 14 Je̱'e̱ tu̶y'ajtmu̶u̶dpu̶ ya naaxwiiñ je̱'e̱ mya'axung'ajty mu̶u̶d je̱'e̱ ñi'kx kyopt y chu̶naay jyugy'ajty ma u̶u̶ch ajtu̶m ajku̶xyu̶ñ, je̱' tzojky ju̶wu̶u̶y je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay y nigapxy nimu̶dyaaky je̱'e̱ tu̶y'ajt. Y u̶u̶ch tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ y'oy'ajt myu̶k'ajt n'ijxu̶ ajku̶xy, je̱'e̱ oy'ajt mu̶k'ajt mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ tu'kpajkpu̶ Dios y'Ung je̱'e̱ Tyeedy mooyu̶ju̶ñ. 15 Juan Bautista ñidu̶y'ajt'ajt je̱'e̱ Dios y'Ung, y myu̶naañ: “Adaa ja'ay je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch nnigapx ma miich ajku̶xyu̶ñ, ko u̶u̶ch du'un nmu̶naañ ko je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶x'aam miimb ma u̶u̶chu̶ñ, jakmu̶k'ajt mu̶u̶d je̱'e̱ ni'igyu̶ ka'p u̶u̶chu̶ñu̶ba, je̱' ko je'emy najty yu̶'u̶ yaa ko u̶u̶ch nma'axung'ajty.” 16 Je̱'e̱ Dios y'Ung xychojku̶mby xyjyu̶wu̶u̶yu̶mby mu̶jku̶je̱e̱, paady je̱'e̱ oy'ajt may'ajtu̶ñ tuñ mu̶jku̶je̱e̱ oymyu̶naaju̶ch. 17 Je̱'e̱ Dios je̱'e̱ Moisés ane̱'e̱mu̶ñ mooy, peru̶ je̱'e̱ Dios xychojku̶mb xyjyu̶wu̶u̶yu̶mb je̱' y tu̶ je̱'e̱ tu̶y'ajtu̶ñ xymyooyu̶m ajku̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ Jesucristo kyu̶xpu̶. 18 Ka'p je̱'e̱ Dios ni pu̶n ixyñu̶; je̱'e̱ tu'kpajkpu̶ y'ung, mu̶dyiibu̶ Dios'ajtpu̶ñ y je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu'ugyu̶ yajpaatp ma je̱'e̱ Dios Teedy y'ityu̶ñ, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un tu̶ xyajnejwu̶u̶yu̶m ajku̶xy neby je̱'e̱ Dios Teedy yajpaadyu̶ñ. Juan Bautista je̱'e̱ Jesucristo nidu̶y'ajt'áty ( Mt 3.11-12 ; Mc 1.7-8 ; Lc 3.15-17 ) 19 Chi je̱'e̱ Jerusalenbu̶ judío ja'ay ke̱jxku̶xy je̱'e̱ teedytu̶jk mu̶u̶d je̱'e̱ levitu̶ja'ay ajku̶xy mu̶dyiibu̶ tuungu̶xpu̶ñ ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ ma je̱'e̱ Juan najty yajpaadyu̶ñ, nu̶kxy yajtu̶u̶gu̶xy pu̶n je̱' najtyu̶ñ. 20 Y je̱' ñigapx je̱'e̱ oy yajxón, myu̶naañ: —U̶u̶ch ka'p u̶u̶ch nje̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ Cristo. 21 Chi ja'adu'ook yajtu̶u̶gu̶xy: —¿Pu̶n miich? ¿Nej miich je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ Elías? Chi je̱'e̱ Juan y'adzooy: —Ka'p je̱'e̱ y'u̶u̶chu̶ch. Chi jaknu̶maay'adu̶u̶tzku̶xy: —¿Nej miich tyú̶mu̶tz je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios ñigapx ma je̱'e̱ ñakyu̶ñ ko myina'añ ya naaxwiiñ? Chi je̱'e̱ Juan y'adzooy: —Ka'p. 22 Chi jaknu̶maaygyu̶xy: —¿Peru̶ pu̶n mixyu̶n miich? Neby u̶u̶ch je̱'e̱ tu̶y'ajt mu̶baad nmu̶nú̶kxku̶xyu̶ñ ma u̶u̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch tu̶ xykye̱jxku̶xyu̶ñ. ¿Ti ko ku̶'u̶m mga'anayñigapxyii pu̶n mixyu̶n miichu̶ñ? 23 Chi je̱'e̱ Juan y'adzoowu̶ ajku̶xy: —U̶u̶ch je̱' je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuk najtzkapxu̶u̶ybyu̶ñ jim adu'ugtuum: ‘Yajtu̶u̶gu̶x je̱'e̱ Windzú̶n Dios ñu̶u̶'aa tyu'u'aa je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ mu̶j aney axu̶guetyu̶ñ’, du'un neby je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ Isaías jékyu̶p myu̶naañu̶ñ. 24 Mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ fariseotu̶jk najty tu̶ kye̱jxu̶gu̶xyu̶ñ nu̶kxy je̱'e̱ Juan yajtu̶u̶gu̶xy, 25 chi nu̶maaygyu̶xy: —Pu̶nu̶ ka'p miich mje̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ Cristo, ni je̱'e̱ Elías, y ni mga'aje̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶, ¿y tiiju̶tz ko mja'ayyajnu̶u̶béty? 26 Chi je̱'e̱ Juan y'adzoowu̶ ajku̶xy: —U̶u̶ch yajnu̶u̶be̱jtpu̶ch mu̶u̶d je̱'e̱ nu̶u̶, peru̶ jii je̱'e̱ ja'ay tu'ug ma miich ajku̶xyu̶ñ mu̶dyiibu̶ ka'p m'ixy'ajtku̶xyu̶ñ, 27 y mu̶dyiibu̶ jak'u̶x'aam miimb ma u̶u̶chu̶ñ. U̶u̶ch ka'p u̶u̶ch xypyaady nú̶kxyu̶ch je̱'e̱ kyu̶'u̶gwiin ngue̱ju̶yu̶. 28 Adaa jim adaa du'un tyuunu̶ jyajtu̶ ma je̱'e̱ kajpt mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Betania, jim Jordán mu̶jnu̶u̶'awiimb xu̶u̶bu̶dzu̶my'eemby ma je̱'e̱ Juan najty jya'ayyajnu̶u̶bétyu̶ñ. Jesús, je̱'e̱ Dios byorreegu̶'úng mu̶dyiibu̶ kye̱jxu̶ñ 29 Kujaboom je̱'e̱ Juan ijxy je̱'e̱ Jesús ko najty ñimiñyii, y chi myu̶naañ: “¡Ijxku̶x, chi je̱'e̱ Dios byorreegu̶'úng myiñ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios tu̶ kexyu̶ñ, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay ni'o'ktu'udaambu̶ñ neby je̱'e̱ windzu̶gu̶'u̶ñdyu̶ñ mu̶u̶d je̱'e̱ pyoky kyu̶xpu̶ ajku̶xy! 30 Adaa je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch najty du'un ndijpyu̶ñ ko u̶u̶ch du'un nmu̶naañ: ‘Jak'u̶x'aam je̱'e̱ ja'ay tu'ug myiñ ma u̶u̶chu̶ñ mu̶dyiibu̶ ni'igyu̶ jakmu̶k'ajt mu̶u̶du̶ñ ka'p u̶u̶chu̶ñu̶ba, je̱' ko je'emy najty yu̶'u̶ yaa ko u̶u̶ch nma'axung'ajty.’ 31 Ni u̶u̶chpyaad najty je̱'e̱ nga'anejwu̶'u̶y pu̶n najty je̱'e̱ju̶ñ; peru̶ u̶u̶ch, tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ ja'ay nyajnu̶u̶béty mu̶u̶d je̱'e̱ nu̶u̶ neby je̱'e̱ Israel ja'ay mu̶baad nejwu̶u̶ygyu̶xyu̶ñ pu̶n je̱'e̱ju̶ñ.” 32 Nan ñigapx je̱'e̱ Juan nandu'un, myu̶naañ: “Tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ Espíritu Santo n'ijxu̶ choñ tzajpjooty; kyu̶daaky neby tu'ug muuxyu̶ñ, y chi yujkwéch ma je̱' kyu'uduuyu̶ñ. 33 U̶u̶ch ka'p u̶u̶ch najty nnejwu̶'u̶yñu̶ pu̶n je̱'e̱ju̶ñ, peru̶ je̱'e̱ Dios Teedy mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch xykye̱jxu̶ñ ko u̶u̶ch nja'ayyajnu̶u̶bé̱du̶ch, je̱' u̶u̶ch xyñu̶maay: ‘Je̱'e̱ ja'ay ma naty m'ixyu̶ñ kyu̶da'agy je̱'e̱ Dios y'Espíritu y yujkweech naty ma je̱' kyu'uduuyu̶ñ, je̱' je̱'e̱ ja'ay yaj'aadu̶gu̶'u̶wu̶p yajjoottu̶gu̶'u̶wu̶p je̱'e̱ Espíritu Santo.’ 34 U̶u̶ch tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ n'ixy, y u̶u̶ch nidu̶y'ajt'ajtypy ko je̱' je̱'e̱ Dios Ung'ajtu̶p.” Je̱'e̱ timyjyayu̶jpu̶ Jesús dyiscípulotu̶jk ajku̶xy 35 Kujaboom najty je̱'e̱ Juan jim ja'adu'ooku̶ñu̶ba mu̶u̶d je̱'e̱ y'u̶xpu̶jkpu̶du̶jk nime̱tzk ajku̶xy. 36 Ko je̱'e̱ Juan ijxy je̱'e̱ Jesús ñaxy najty jim, chi myu̶naañ: —¡Ok'ijxku̶x, yu̶'u̶ je̱' je̱'e̱ Dios byorreegu̶'úng mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios tu̶ kexyu̶ñ! 37 Je̱'e̱ nime̱tzkpu̶ je̱'e̱ Juan y'u̶xpu̶jkpu̶du̶jk ajku̶xy myu̶doogu̶x je̱'e̱ du'un ko je̱'e̱ Juan du'un myu̶naañ, y chi je̱'e̱ Jesús padu'ubu̶jkku̶xy. 38 Chi je̱'e̱ Jesús y'ijxwimbijty, y ko ijxy ko najty pyamiinu̶gu̶xy, chi yajtu̶u̶gu̶xy: —¿Ti m'u̶xtaaygyu̶xypy? Chi je̱' y'adzoogu̶xy: —Windzú̶n, ¿ma miich mdzu̶na'ay? 39 Chi je̱'e̱ Jesús y'adzoowu̶ ajku̶xy: —Miingu̶x, jam ijxku̶x ma u̶u̶ch ndzu̶na'ayu̶ñ. Chi ñú̶kxku̶xy, y ijxku̶xy ma najty chu̶na'ayu̶ñ. Je̱'e̱ mu̶'it xu̶u̶ jim kyudzu'uju̶u̶ygyu̶xy, je̱' ko tu̶ najty chu'uju̶u̶yñu̶ ko jim jya'tku̶xy. 40 Nidu'ugtu̶ je̱'e̱ nime̱tzkpu̶ ajku̶xy mu̶dyiibu̶ mu̶doogu̶xu̶ñ neby je̱'e̱ Juan myu̶naañu̶ñ y padzóngu̶xy je̱'e̱ Jesús, je̱' najty je̱' je̱'e̱ Andrés, je̱'e̱ Simón Pedro pyuya'ay. 41 Andrés jayu̶jp je̱'e̱ pyuya'ay Simón oy u̶xta'ay, chi nu̶maay: —Tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ Mesías nbaatku̶xy (mu̶dyiibu̶ du'un ayuuk wimbu̶dzu̶u̶mbu̶ñ: Cristo.) 42 Chi je̱'e̱ Andrés mu̶dnu̶kxy je̱'e̱ Simón ma je̱'e̱ Jesús najtyu̶ñ; ko je̱'e̱ Jesús windu̶kxpejty je̱'e̱ Simón, chi nu̶maay: —Miich Simón, je̱'e̱ Juan y'ung, peru̶ je̱' miich mxu̶u̶'ajtnu̶ch Cefas (mu̶dyiibu̶ du'un ayuuk wimbu̶dzu̶u̶mbu̶ñ: Pedro). Jesús nu̶ma'ay je̱'e̱ Felipe mu̶u̶d je̱'e̱ Natanael: pajaamgu̶ch 43 Kujaboom je̱'e̱ Jesús wyinmaay ñu̶kxa'añ Galilea naaxjooty. Chi je̱'e̱ Felipe mu̶dnaybyaattu̶, y nu̶maay: —Pajaamgu̶ch. 44 Je̱'e̱ Felipe jim Betsaida je̱'e̱ najty kyugajptu̶ch, ma je̱'e̱ Andrés mu̶u̶d je̱'e̱ Pedro najty nandu'un kyugajptu̶chu̶ñ ajku̶xy. 45 Chi je̱'e̱ Felipe oy u̶xta'ay je̱'e̱ Natanael, y chi nu̶maay: —Tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ ja'ay nbaatku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Moisés ñigapx ma je̱'e̱ ñakyu̶ñ, y nan mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶du̶jk nandu'un ñigápxku̶xu̶ñ. Je̱'e̱ Jesús je̱', je̱'e̱ José y'ung, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ jim Nazaret kugajptu̶ñ. 46 Chi je̱'e̱ Natanael myu̶naañ: —Ka'p ndijy oyjya'ay da'a jim mu̶baad y'okpu̶dzu̶my jim Nazaret. —Chi je̱'e̱ Felipe y'adzooy: —Min y jam ku̶'u̶m oktimy'ix. 47 Ko je̱'e̱ Jesús ijxy ko je̱'e̱ Natanael ñimiñyii, chi myu̶naañ: —Chaa je̱'e̱ Israel ja'ay tu'ug myiñ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt amuumdu'ugjoot kuydyuumbu̶ñ, y ka'p nimu̶naa y'anu̶u̶'áty. 48 Chi je̱'e̱ Natanael yajtu̶u̶y je̱'e̱ Jesús: —¿Ma u̶u̶ch miich tu̶ xy'ixy ko u̶u̶ch miich xy'u̶xkapy? Chi je̱'e̱ Jesús adzooy je̱'e̱ Natanael: —Je'emy najty n'ixy'aty, ka'anu̶ je̱'e̱ Felipe najty nej xyñu̶ma'ayñu̶ ko najty jiiby higueeru̶ pa't mdu̶na'ay. 49 Chi je̱'e̱ Natanael y'adzooy: —Windzú̶n, ¡miich je̱'e̱ Dios xy'Ung'ajtp, miich mu̶j'ane̱'e̱mbu̶'ajtp ma je̱'e̱ Israel ja'ay ajku̶xyu̶ñ! 50 Chi je̱'e̱ Jesús y'adzoowu̶: —¿Paady u̶u̶ch miich je̱'e̱ n'ayuuk tu̶ xymyu̶bu̶jku̶ ko du'un tu̶ nnu̶ma'ay ko tu̶ n'ixy higueeru̶ pa't? Peru̶ m'ixe̱e̱mbyñu̶ je̱'e̱ jakmu̶jwinma'añbyu̶ ka'p adaabu̶ñu̶ba. 51 Nandu'un je̱'e̱ Jesús myu̶naañ: —Janch tu̶y'ajtu̶ñ du'un nnu̶maaygyu̶xy ko m'ijxku̶xu̶py miich je̱'e̱ tzajp awa'adz, y pye̱jtku̶xy myu̶najkku̶xy je̱'e̱ Dios y'ángelestu̶jk naty ma u̶u̶chu̶ñ, je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ tzon tzajpjooty. |
Nuevo Testamento en Mixe de Mazatlán y Tutla, Oaxaca, México © Sociedad Bíblica de México, A.C. 2005
Bible Society of Mexico