Roma 1 - ALLAH NEN WENE NGGET MENDE WAROGO WOKNINAKIKE WENEKeyagi warinakike wene 1 Kit Allah aʼburi o Roma werek mende nagarlagi nirugi o. At Allah kinebe kinaʼbuwa mende taʼbokogonat an Paulus Kristus Yesus anduwanengge mende etnogo nen wene kolal mbalogo kinoba laʼbi wagi o. An nen pano wene etnogo akoni yogisilik noko dogowagaluk Allah nen mikogo mendanggikesik laʼbani wagike o. 2 O pagane Allah nen, “Wene pano wene eti, yabunggane winam asigin o,” yiluk abok it ap at awene yogisasi laguka mende yomenogo yogisasinem, it nen Allah wene mbalek etnogo paga kolal mbalogo ʼbisi laguka. 3-4 Wene kolal mbalogo ʼbisuka eti, ebe, Allah aʼbut ninewe Endaganggok Yesus Kristus pasik o. Akoni endak larigogi kak, ebe Daud ombaat endak lagike. Mende, ebe watlagikesikmo nen, Allah Agurengge obatne paga ilugut disike eti paga, Allah aʼbut o, yiluk enggagat agike o. 5 At watlagikesikmo nen Allah Agurengge nen ilugut disike eti paga, an nen yi akoni ndi akoni inunggulowak endaga dombok inendainggen at Yesus oba panggot diluk ane kologo kagako dogusak mende yanggul isasinem, at endaganggok asuwagaluk Allah obabut pano nen nayonggo ʼbiluk laʼbani wagike o. 6 Akoni yi akoni ndi akoni inunggulowak endaga dombok eti, kit akoni o Roma mende kinom pasigat o. Kit kinebe Yesus Kristus agoromi asuwagaluk kinayonggo ʼbisikeat o. 7 Kinebe at Allah enggaerek aʼburi asuwagaluk kinayonggo ʼbisikemo werek o. Eti paga, an nen wene kolal mbalogo kinoba laʼbi wago dogolik, Ninombae Allah inom, ninewe Endaganggok Yesus Kristus inom, imbisak inobabut pano etnogo nen pano mende wokisigik, kinendainggen kambugut dinagagik kagako dogowak o, yiluk, yigi o. Paulus nen akoni Roma mende inoba lagaluk yisike wene 8 Nagarlagi nirugi o. Wene ebe yokisak nen, alebagik yi ndak yokisak. Akoni o yi ai ndi ai etoma nen, kit taʼbokogonat kinabok pano yisi dogolik, “It akoni o Roma mende inendainggen Yesus oba panggot diluk dogoligogi o,” yiluk yiligogi eti paga, Yesus Kristus yogotluk nen, “Nombae Allah wa,” yiluk keyagi warigogo. 9 Esigit diluk keyagi wako dogolik, kit kinake puk agidek sembayan yisi mondok werek etnogo, at Allah ilu o. An Allah apma dogolik, pano wene at aʼbut kagako lagike wene eti akoni yogisilik liligogo eti, nendainggen oba nen, at Allah ake kagat diyaligogo o. 10 Sembayan esigit diluk yisi dogolik, at Allah nen pano ambalok, “It inoba lano,” yiluk yoknitluk woknarek wisuwagaluk nggino yogoko mondok werek o. 11 Kit kinendainggen korle asuwagaluk, Allah Agurengge nen wogisiligogo mende eti, kit omanggi wokisagaluk ʼbikiya witlep, ambaligogo o. 12 An wokisa witlep ambaligogo eti, kit inom, an ninom, ninendainggen Yesus Kristus oba panggot disugu mende eti paga, ninendainggen aik wat-wat kagasuwogoluk wisigiluk ambaligogo o. 13 Nagarlagi nirugi o. An nen, akoni sikmangge mende amberek o yi ai ndi ai etoma wene yogisasi lagagimo wagangguka kak, kit nen, esigit dilugat waganubagik nen yiluk ninggi dogalegat oba kinoba wisigiluk ambaligogo mende, nagolak mbalek nen puk arigogo eti kinilu asubagik nen yiluk yokisigi o. 14 Akoni wene didega mende inom, didigidek mende inom, sekolah yanggulka mende inom, yanggul kidek mende inom, taʼbokogonat pano wene yogisausak yiluk an noba mbalegengge kak werek o. 15 Eti paga, pano wene eti kit akoni o Roma dogoligogi mende etoma yokisa wisusak warlok ambaligogo o. “Pano wene eti, Allah obatneat o,” yiluk yogisasike wene 16 Pano wene eti Allah obatneatma, ebe-alep akoni Yahudi mende, nen yabunggane, akoni sikmangge mende, inendainggen Yesus Kristus oba panggot diligogi mende taʼbokogonat ndil inabigogo eti paga, an nayuk degat pano wene eti yogisilik liligogo o. 17 Allah nen men yisikemo kolal mbalogo ʼbisi dogolik, “Akoni inendainggen an noba panggot diluk dogogun eti paga, an nen wene inoba mende nggorogo ʼbiluk yabunggane suguluk an ninom kunogo ʼbiyagin mende eti iniluk mondok dogogun o,” (Hab. 2:4) yiluk yisikemo kolal mbalogo ʼbisuka kagat, Allah ninom yabunggane suguluk esigit diluk kunusak, yiluk, pano wene eti paga selekmat disike. Allah ninom yabunggane suguluk kunusak wene eti ebe, ninat omanggi kagasugun paga ʼbuk. Ninendainggen at oba panggot diluk erloma nen lok-logat kurli enggaʼbu paga dogogun eti paga, Allah ninom yabunggane suguluk kundiluk dogogun o. Allah nen akoni wene inoba ʼbiligogo wene 18 Akoni nen, Allah ebe inobakanini togot diyalok, inobabut nggorloat kagako dogolik, ebe wene akoni amberek inilu asunogo yiluk sebeligogi eti paga, Allah akla agaga dagaluk mbogot oba nen selekmat disike. 19 At Allah akla agaga dagaluk selekmat disike eti, at enggaerek nen, “An nobabut indigirlik,” yiluk abok selekmat disikemo didusak mende werek nggorlek kagarigogi eti paga akla agaga dagasike o. 20 Allah ebe ninilenggen kiligogi dek mende, at nen mbogot agat walkasikemo inilenggen kasi dogolik, at ebe walkasike mendeatma, obatne ikok mondok dogoligogo mende, yiluk, obabut dikogo didusak mendeat dogoligogi o. Dogoligogi eti pasik, it nen, “Allah ninonggodek dogolik weyak kagarigogi,” yiluk yusak dek asigin o. 21 Allah ebe esigit diluk inilu dogoligat, it nen, “Allah ebe Walsenak mendeat o,” yiluk, ebe pogorakidek, keyagi wakidek, welaguka. Esigit diluk dogolik, ninat mende ebe mende dek mende, wene munini we yugunat inakla ebeko laguka eti paga, inendainggen abit aguka. 22 It inendainggen esigit diluk mondok abit kagat latluk dogoligat, “Nit ninendainggen mondok nggagalek o,” yiluk yiligogi o. 23 Inendainggen abit agukasik nen, Allah ebe ikok mondok watlarigogo dek mende, pogorasusak mende eti togot diyalok nen, obalikmo pirli arigogo mende ininggi nen akoni-akoni inalino kagarogo ʼbigik, sewe-sewe inalino kagarogo ʼbigik, wam-wam, ʼbagi-ʼbagi, yengge-yengge, inalino kagarogo ʼbigik, warlo-warlo inalino kagarogo ʼbigik, kagatluk nen, pogorarigogi o. 24 Pogorarigogi eti paga, Allah nen, “It inenggaerek inendainggen nen nasinem, it-it inenggarli dek inebe weyagat dakasi dogowak,” yiluk inebe togot diyasike o. 25 At Allah walkasike mende pogorako mondok dogusak, yiluk yisinem, Eberogonat, yiluk yu kak, Amin, yiluk yisi dogusak mende, it nen Allah wene ebe wene eti togot diyalok, akoni inenggalat nuket diyasuka wene eti wagangguka. Waganggukasik, Allah nen yi mende ndi mende walkasike mende eti, ebe pogorakidek dogolik, yi mende ndi mende walkasike mende eti ininggi nen inalino kagarogo ʼbiluk, ebe pogorakik, ake kagakik, kagarigogi o. 26 It esigit diluk kagarigogi eti paga, at Allah nen, it inendainggen nen nasinem inenggarli dek kagako dogowagaluk, “Inoba dombok,” yiluk togot diyasike. It kumi nen, ap inom noge yiligogi kak, noge yusak mende, it kumi-kumi noge yusak dek mendeat noge yiligogi o. 27 Eti kak, it ap nen kumi inom noge yiligogi kak noge yigidek mende, ap-ap noge yiligogi. It ap-ap inoba aganggen dagasinem inenggarli degat weyak kagako dogolik, wene inenggaerek nen wene inoba ʼbakaligogi paga, inebe weyak arigogi. 28 It nen, “Allah ebe ninilu dogusak ninaʼit o,” yiluk at ebe it inakla kai disukama, at nen, “It inakla ambiligogi eti nggorlo o. Naʼit. It nen weyak mende, pano yiluk ambiligogi eti, esigit diluk inoba dombok ambasi dogolik kagasusak dek mende kagarigogi mende etiat kagarasi dogonek,” yiluk inebe togot diyaligogo. 29 Esigit diluk kagarasi dogolik, it inakla, yi weyak ndi weyak kagasusak dek mende, nggerlekogo dogolik, inamikmak weyak kagakik, akoni weyagarinakik, kagarigogi. Kagako dogolik, akoni inoba uwa mbalkik inebe inakik, wenemuk akik, akoni dalinakik, wene enggen ʼbiluk welagik, kagarigogi eti mendeat inakla mondok nggerlek dogoligogi o. Inabok limago nabok-kabok yigik, 30 selekma yigik, Allah ebe inaʼit mondok welagik, inayuk dek negen welagik, inenggaerek nen pogorakigik, inanggengge ʼbakigik, weyak mende amberek kagasuwogoluk inenggaerek inakla nggagalkik, inagoya inombae inane kolkidek kagakik, kagarigogi. 31 Inendainggen dek, weyak kagakik, wene yogisasinem togot digik, akoni inaʼirat welagik, inaʼbuwa dek welagik, kagarigogi. 32 Kagarigogi eti paga, at Allah nen, “Akoni inobabut esigit diluk kagarigogi mende kalok, an nen wene inoba ʼbiluk inebe mondok inasusak mot-morat inasigin o,” yiluk yisike mende inilu dogoligat, it inenggaerek nen esigit diluk kagakoat dogoligogi o. It esigit diluk kagako dogolik, it akoni amberek nen esigit dilugat kagakonem, “Erlok kagarigogi,” yiluk yogisiligogiat o. |
@LAI 1992
Indonesian Bible Society