Luke 11 - BAṈARA KO VAIRU AMA LEVELEVEOJisu kai vakakato vararaito ko kalo voko disaipeli madu kasi ( Matiu 6:9-13 ; 7:7-11 ) 1 Kama pado ṉaniu kale inio Jisu ta o vararaitake kama pado zaekale. Ni vo o paika keru vararaito inio kala vovo disaipeli ta eri kiolake vokasi, “Lekasa, ṉelati vakakuka eṉe ko vararaito ko kalo, omadeuvo vo Jone o mati vakakuke jari voko disaipeli madu,” kiolake. 2 Nio Jisu ta eri kiolake sekasi, “So keru meme vararaitou keru, meta eri kimevou: Eṉevo Mama ṉa, ṉoko tabu ama ṉi ta ko raurailou; ṉoko lekasa puo ko kilo. 3 Katiṉela eṉe kiadama ṉaniu koko malezikako sailao, 4 ni taṉela akoeka eṉeko boutare poso, ako eṉeta ṉeda ma akoeka sea kiadamu seke saruekani eṉe kasi sole. Ni pui vaeṉelo eṉe zolizolito kale.” 5 Ni Jisu ta eri kiolake voko disaipeli madu kasi, “Esa kala me azo ta o ziovou vovo baerebaere ko pade kasi ipu tiania ni eri kiovou vokasi, ‘Baerebaere, ṉota ṉobe roveovou katilo aṉa zouke pado sasa bereti, kio? 6 Ako kala aṉavo lolo o lipiani ta obe lai baroa aṉa aṉako pade kasi, ni aṉata puliama sailao tu aṉata a qativo vo sole!’ 7 Ni koa pade kale ala ta o opatou, ‘Pui ikukura ilo aṉa! Tibulu ta lula kota vinaila tibulio, ni aṉa ni aṉako meqora poso ta ṉebeta tekua kobo topi sole. Aṉata pui a rovea zolailo tu aṉata a qatiṉo ṉo kama quli,’ kiovou. 8 Aṉata a bazuemela me, vota ṉovo lolo, melai vota pui opa zolailou tu o katiṉo ṉo ko sailao voko ṉovo lolo elo ko kio kale. Melai vota o zolailou ni o katiṉou ṉo ko quli ṉo ṉoqa zariako ako ṉota pui ṉo lalamata paseto sole. 9 “So sole aṉata a bazuemela me: pasekomo uri ama quli Baṉara kasi inio meta me qovou, vailikomo vokasi inio meta me qelou, tubitubitomo inio vota o mela veukou ko veutu. 10 Ako kiadamu seke paseto amu vokasi ta ke kovou, ni seke vailizatani ta ke kelou, ni seke tubitubitani ta oma veukou ko veutu. 11 Noi nio, me mama poso mela? Ṉota ṉo qativou ṉovo meqora ko dole so keru vo niuniu o pasekou keru kio? 12 Ma ṉota ṉo qativou ko sikupetala so keru vo toruru o pasekou keru? Maba pui! 13 Meta ruqea mela melai meta meqai zaria katimo ko uri ama quli meko meqora poso. Mevo aukale ala Mama ta o melai paloasa me, sole me rovea tuvevo pueko ta vota o katimou ko Tabu ama Auvana seke pasekani vokasi!” kiolake. Jisu ni Setani ( Matiu 12:22-30 ; Maka 3:20-27 ) 14 Ni Jisu ta o rerivake kala pado ziolo ube o ikazatani, ni so keru voa ziolo o rerizia keru voa maba ube o ivani tona azo, voa maba ta ota pesiake. Nio koa matu padopadoilo maba poso ta aqasiele keta evake, 15 melai kama vaba maba poso ta eri kikelake, “Vo Setani, ziolo vo lekasa, inio o kativa ko pizato vo Jisu inio vota o rerika koa ziolo poso,” kikelake. 16 Ni mata kake se pui ke tuvevo puevani ta keka zariake sipativo vo Jisu so sole seta ke bazuevake vo tu vota o ereko kama pado aqasiele ama iruruputo tu o puratiko vo Baṉara ko pizato vokasi ama kikelake. 17 Melai Jisu ta ota mai potoake seko kerukeru, so sole vota eri kiolake sekasi, “Kama pado toutou kale ama maba poso ta omuqa pitasa ke elou ni ke pazopazokiniou, ta seta keta ruvurou, ni kala pado saidi omuqa pitasa ke evani ni ke sebiekiniani ta keta pitasiovou. 18 So sole vo Setani ko lekasa puo kale ta kama poqala poso sala koko pazokiniako ko navio kude tea, zakaremu kio voko lekasa puo ta kota paito nio. Meta eri kimela, aṉata a rerika ko ziolo poso ako Setani ta o katila aṉa ko pizato ni aṉata a rovea, kimela. 19 Melai aṉata koa pizato kale soa reriko a eva ko ziolo poso tea, seke luluemelani me melai koa pizato kale inio ke reriko ko ziolo poso. So sole me ke luluemelani ta ke paqumuka ta meta meda saruiva meko kerukeru kale! 20 Melai aṉata a rerima inio sea ziolo poso Baṉara ko pizato kale tu komi ta kasa ko iko mekasi vo Baṉara kasi azo ko kuevako saevo vo okai lekasa puako ta lula kota baroa mekasi kio. 21 “So keru kala piza kala maba, vo o inainaekani kiadama voko pazokinio ko lomaloma, o kati vaila keru voko pade, inio kiadama voko quli ta ko pakiovou. 22 Melai so keru kala pado matu piza kala maba ovai kasakea ni o koqotaeva keru vo, vota ota va koa kiadama voko pazokinio ko lomaloma vo okai keruako tu ko pakievo ka kiolako, ni voa matu piza kala ta oma puarika voko lolo poso koa zaṉeo. 23 “Vo pui aṉa sase ala ta tuvevo avole inio o kanaekila aṉa, ni vo pui o tauvelani nokaemo maba poso tu ke kilo aṉa kasi ta tuvevo avole inio vota o birebiresatani ni vaṉa o imani aṉa kasi azo. Ziolo ko tova vaito ( Matiu 12:43-45 ) 24 “So keru ko ruqe ama ziolo ko vaeva keru kala maba, kota kota talia tabarioma zaekale ni ko vailika kama pado zae tu ko mamazo. Melai kota pui ko kati inota kama zae, sole kota eri kikola, ‘Aṉata ada vaitou a ṉaviko pade kasi, voa maba kasi,’ kikola. 25 So sole kota kota vaita ni ko vea voa maba ta omadeuvo zaruzarupi ni uria tukituki ama pade jari ala inio. 26 Ni so keru koko vaita keru kota ko mati ola mata kama sikeura ziolo se kekai paloasani koko ruqe, ni seta ke ola ni ke eva voa maba tona. Ni koa taku voa maba ko saevo ta matu ruqe kota eva kokai paloasa kuleto ama taku o evevo,” kiolake. Tuvevo ama mauruto 27 Ni so keru Jisu so kiove keru, inio kama rekoreko koa vaki ko valuvalu ama ta ko pesiake matuvole vokasi ni eri kikolake, “Maurumauru ama koa reko ko ṉo ko aliliṉema ni ko katiṉema ko susu!” kikolake. 28 Melai Jisu ta o opatake ni eri kiolake, “Uri, melai sea maba poso ke maba maurumauruivani ta sea poso seke viqani ni ke zorikani vo Baṉara ko bazubazu!” kiolake. Seko kai matu titio ko aqasiele ama iruruputo ( Matiu 12:38-42 ; Maka 8:12 ) 29 Ni so keru sea vaki kebe zaitiva keru vo Jisu, inio vota obeta olake bazubazuemo se, ni eri kiolake, “Mea maba poso komia taku kalea mela ta matu ruqea mela, melai meta meqa zaria kelo kama pado aqasiele ama iruruputo! Omadeu pado aqasiele ama iruruputo ko kiada ikio me qelou, koa omadeuma vo poropita Jona kova ereima jari lulavo. 30 Voa poropita Jona inio se Ninive peuru kale amu vo balauvato ko mamola o eveni, ni omadeuvo so jari nio aṉa maba a eveni lala ta mea vairutu ama koilokoilo mela ko balauvato ko mamola a eva. 31 Nio so keru vo Baṉara o titizimou keru kiadama maba poso ta ko reko lekasa Sibama ta ko lojou ni kuiripato saṉa ko imelou komia taku kale ama koilokoilo mela, ako kota ko kue koko matu vaṉama peuru kale azo tu didiekole vo Solomone Lekasa ko nianiiekato matuma nianiio sama, melai aṉata a bazuemela me, inevoana kala koi vo matu raura kala vo Solomone kasi azo, melai meta pui me didieka voko nianiiekato. 32 Mata eri nio, so keru vo Baṉara ko titizato ko taku keru ta ke lojolou se Ninive amu ni seta kuiripato saṉa ke imelou me, ako se inio ke liliziovini seko ruqe kale azo so keru seke viqe keru vo Jona ko bazubazuto sole. Melai aṉata a bazuemela me, inevoana kala koi matu raura kala vo Jona kasi azo, melai meta pui me lilizia!” Tupu ko zakaremu ( Matiu 5:15 ; 6:22-23 ) 33 Ni vo Jisu ta obeta olake bazubazuemo ni eri kiolake, “Puliala ta o pakeka ko juke ni o mutaka ma mola sau o kati opoeka, melai vota o papueka ko koko papupapu topi tu se maba madu ta ke kelo koko zakaremu seko amaqeo keru pade ko poro kale. 34 Noko omuqa vilu ta ṉoko tupu ko zakaremu. Ni ṉoko vilu ta uri ama ko elou ta ṉoko pado ama tupu ta matu zakaremu, melai ṉoko vilu ta ruqe ko elou ta ṉoko pado ama tupu ta matu kutumana ikio. 35 Balauve nio ṉoko zakaremu ta pui kutumana ko elou. 36 Melai ṉoko pado ama tupu ta matu zakaremu ko elou, ni puliama kama supi kutumana ta ko elou sai, nio kota ko uria zakaremu pueṉou ṉo, omadeuvo kama uria talo juke jari,” kiolake. Jisu ma ririzo se Parese madu ni Mosese ko Bazu kekai nianiiekatani ( Matiu 23:1-36 ; Maka 12:38-40 ; Luke 20:45-47 ) 37 Ni Jisu o paika keru pesio inio kala Parese ta o taipazivake vo tu vota opa keazaito vokasi, so sole Jisu ta o luluevake vo ni o amaqeake ni o papuake tu o keazaito. 38 Ni voa Parese ta matu aqasiele ota evake, vo o vea keru vo Jisu puliako pusailo ama vuato. 39 So sole vo Lekasa Jisu ta eri kiolake vokasi, “Mea Parese poso mela ta me busaeka ko kapa ni peleta koko kupekupe, melai meko omele ama saevo ta kokai sukata ko zuruzuruto ni kiadailo. 40 Me sarubea mela! Pui vo Baṉara o erekani kupekupe ama saevo inio mata o ereka ko omele saevo kio? Vota kiadama omuqa o erekani! 41 Melai meta katimomo se ozaoza kamu meko peleta ni kapa kale ko evako quli, nio kiadama quli ta bulebule ko melai elou vo Baṉara ko vilu kasa. 42 “Matu ruqe ama quli kio ko melai barolou me, mea Parese poso mela! Ako meta me qati matu vaila ni me qativa vo Baṉara meko papapapa poso kale azo me qoako toni ama, ni koa silo ama paza kama papapapa poso ko kiaro kale ko evako melai meta me qativa vo Baṉara koko toni ama, melai meta ukaka me ika ko sidopu ni vo Baṉara oka zariako roquano. Kiadama komia matuma quli kio ko male tu me luluekou, ni pui ukaka me qati ikou koa silo ama quli melai. 43 “Matu ruqe ama quli kio ko melai barolou me, mea Parese poso mela! Ako meta meqa zaria kai papu ko raura kama papupapu ilusato ko pade kale ama ni meta meqa zaria tu ke rauraemelo se maba poso meme ola keru tatabarao ko zaekale. 44 Matu ruqe ama quli kio ko melai barolou me! Meta omadeuvo ko moimamoimari ama niami jaria mela, ko maba madu pui kai nianiio kale kekai lojoako seke talia keru. Ako maba poso ta pui kekai nianiia ko sapeoma quli niami kale ama, ni so jari pui kekai nianiia ko ruqe ama quli meko bulo kale ama sole!” 45 Nio kala pado vo Mosese ko Bazu kekai nianiiekatani kale ala maba ta eri kiolake vokasi, “Tanala, soama pesio ṉo ereka ṉo ta maba eṉe melai ṉo matu niumaeṉela se sate!” kiolake. 46 Ni Jisu ta o opatake ni eri kiolake, “Matu ruqe ama quli kio ko melai barolou me, mea Mosese ko Bazu meqai nianiiekatani mela! Ako meko kati paquliko kale me ṉaviko bazu poso vo Baṉara ko Bazu, meta me zuruzuruema se maba poso tu ke zoriko matu tapata kama bazu poso omadeuvo matuma bouro memai ivika seko momo topi jari, melai meta pui meqai zaria totoziko meko omadeu pado seseu tu meta memai tauveko zoriko koa bazu poso! 47 Matu ruqe ama quli kio ko melai barolou me, mea poso me ileilea posamuko meda ma evani mela se poropita madu ko niami poso se meko taite poso ke vouvaemeni lulali! 48 Koa kalo kale inio meta kasa me ika meko kai zoleilo meko taite poso ke erekema quli, seta ke vouvaemo se poropita madu ni meta mema posamuka seko niami poso. 49 Sokale avo inio vo nianiio sala Baṉara ta eri kioveni, ‘Aṉata a joroemou sekasi se poropita madu ni apositolo madu, nio kake seta ke vouvaemou ni kake ta ke niumaniumaemou.’ 50 So sole se erisaṉama maba poso ta o koqotaemou vo Baṉara se poropita madu ko vouvaemo ko kio kale seke vouvaemeni peuru ma peuru ko tanitanila keru azo, 51 vo Ebolo ko vouvaevo keru azo ti kobeta baroi Zekaraia ko vouvaevo ko taku, vo ke vouvaeveni ko sara ni Baṉara ko Tabu Zae ko tiania Jelepade ko taqo kale. Tuvevo, aṉata a bazuemela me, komia taku kale ama maba poso mela ta o koqotaemelou vo Baṉara sea kiadamu ko vouvaemo kale avo! 52 “Matu ruqe ama quli kio ko melai barolou me, mea Mosese ko Bazu meqai nianiiekatani mela! Ako meko nianiiekato kale meta me qaitimani mela se maba poso tu pui ke amaqeo vo Baṉara ko lekasa puo kale, omadeuvo kala vidulu sala maba jari vo ota ma tibulikani ko pade tu pui ke amaqeovou. Me ṉavi melai pui meqa zaria amaqeo Baṉara ko lekasa puo kale, ni me inio mebe tizaemani se maba poso seke madoekani tu ke amaqeo sai!” kiolake. 53 Ni so keru vo Jisu o vaeke keru koa zae, inio se Mosese ko Bazu kekai nianiiekatani ni se Parese madu ta ke luluevake vo ni ke tanitake vai kuiriko kubo ruqe ama quli, ni kevai kuimakuimaekake matu kubo quli. 54 Ako seko kuimakuimaevo kale vo inio keva zariake tu ke madoevo tu o ereko kama sarueko sama pesio tu ke noqoevo vo sole. |
The New Testament in the Bilua language, Solomon Islands © The Bible Society of the South Pacific, 1995.
Bible Society of the South Pacific