MARKUS 6 - Buuk Do KinorohinganA' di Tulun do Nasarit Rinamit i Ponudukan di Yesus ( Mat. 13.53-58 , Luk. 4.16-30 ) 1 Om hiri nod kinoiyonon diri o tadon di Yesus om i tumatanud dau do minuli' do hilo'd kampung dau. 2 Om tontok nopoddi di tadau'd Sabat om timpuun no i Yesus do monuduk do hiri'd walai'd sasambayangan. Om ogumu'ddi o tulun do hiri. Om ongosuayan ngai' nopoddi i tulun do nokorongou di ponudukan di Yesus. Om mogiboro-boros nopoddi iyolo' do poingkaa, “Hinonggo kopio o kinoonuan do tulun diti do koinsanai'ddi? Okuro-kuro kopio o toilaan do naanu do tulun diti? Hinonggo o kinoonuan dau'd kuasa' do momonsoi'd koimayaan? 3 Okon toi ko' i tukang kayu ilo', i tanak di Maria om i tobpinai di Yakub om i Yosis om i Yudas om i Simun? Om poundorong i' do hiti i tobpinai dau do tongoondu'?” ka. Om iri noddi ot a' diyolo' kinoponongkuyaan dau. 4 Om boros kaddi di Yesus dot id diyolo', “Pusohon i' o nabi do hinonggo nopo, nga' a' nogindo iyau pusohon do hiri'd kampung dau om hiri'd pogialatan do koobpinayan om sompiiyon dau,” ka dau. 5 Om a' i' i Yesus minilo do minomonsoi dot ongoiso' piya o koimayaan do hiri'd kinoiyonon diri, suwai ko' haro no o piro-piro o tulun do sumakit do liningasan dau do kinama' dau do minomolingos. 6 Om osuayan i Yesus tu' a' i' kopio iyolo' otumbayaan. Om ongoi noddi i Yesus do hiri'd piro-piro o kampung do hiri'd posorili' di kinoiyonon diri; om ponuduk no iyau'd hiri. Sinuhu' di Yesus do Minamanau i Hopod om Duwo o Tumatanud Dau ( Mat. 10.5-15 , Luk. 9.1-6 ) 7 Om lohowo' ngai' noddi dau i tumatanud dau di hopod om duwo. Om suhuo' nogiddi dau iyolo' do mamanau do soroduwo-duwo. Om onuwai no di Yesus iyolo' do kuasa' do monunsub do rusod dot araat. 8 Om bilinai nogiddi di Yesus iyolo' do poingkaa, “Kada' kou pongigit do nunu nopo do maan do hilo'd ralan, suwai ko' sukud nopo ot igitan. Om kada' kou pongokoriu, om kada' kou igit do kantung do poiyanan di popuhawangon do tulun toi ko' tusin. 9 Manangkasut kou nopo, nga' kada' kou no igit do duwo o rasuk,” ka dau. 10 Om boro-boros po kawagu i Yesus do poingkaa, “Ondung sumalakoi kou dot id iso' o walai om mundorong kou nopod hiri do gisom do tumongkiad kou di bandar diri. 11 Nga' ondung korikot kou nopo dot id iso' o kinoiyonon dit a' papasalakoi dokoyu o tulun do hiri, om a' iyolo' mokinongou dokoyu, om tumongkiad kou nopo di kinoiyonon diri. Om tantagon no dokoyu o pupuk do mantad id lapap dokoyu. Om iri no o tanda' dot id diyolo' do hukuman nondo iyolo',” ka dau. 12 Om pamanau noddi i hopod om duwo i tumatanud di Yesus diri. Om ongoi noddi iyolo' popinsusui do habar dot apatut no do rumologo o tulun do mantad id koinsanai'd dusa diyolo'. 13 Om ogumu' nogi' o rusod dot araat do sinunsub di tumatanud di Yesus. Om linuhad diyolo'd tumau do saitun i tulun di kitoruol om liningasan diyolo' iyolo'. Napatai i Yohanis Gampamatis ( Mat. 14.1-12 , Luk. 9.7-9 ) 14 Om korongou noddi di Raja' Horudis o koinsanai di nongosiliu'ddi. Tu' abantug noddi i Yesus do hinonggo nopo. Om haro o tulun do momoros do, “Noposian kawagu i Yohanis Gampamatis! Om iri noddi o kokuwaan do haro kopio o kuasa' dau do momonsoi'd koimayaan,” ka. 15 Nga' iri no i tulun do suwai om momoros dot, “Iyau nopo om i Ilia,” ka. Om haro nogi' o momoros dot, “Iyau nopo om nabi do miagal di nabi di gulu po,” ka. 16 Om soira' di nokorongou i Horudis diri, om boros ka dau, “I Yohanis Gampamatis no kopio iti, i pinonuhuan ku do momulos o tulu di gulu po. Om poimpasi noddi kawagu iyau do baino',” ka. 17 Tu' di nopo di gulu po om minonuhu' i Horudis do tulun do mongoi panangkap di Yohanis om posuangon i' dot id giil. Winonsoi pogi' di Horudis o miagal diri nga' gama' di Horudias, i sawo di Pilipus i tobpinai dau. Tu' kinawin di Horudis i Horudias. 18 Om asaru' no i Yohanis do monogod di Horudis do pasal diri. Boros ka dau, “A' i' koino-ino do kowinon nu i sawo di tobpinai nu,” ka. 19 Om iri noddi o katagadan kasai' di Horudias di Yohanis om pokipapatayan dau iyau, nga' a' i' dau milo do wonsoyon o miagal diri tu' oduhan i' iyau di Horudis. 20 Tu' nokoponuhu' no i Horudis do tulun do momogompi' kopio di Yohanis do hiri'd giil, tu' moddosi i' iyau di Yohanis. Dot oilaan no dau dot i Yohanis nopo om tulun dit osonong di sinuhu'd Kinorohingan. Om asanangan kasai' i' i Horudis do mokinongou do soira' nopo do moro-boros i Yohanis, do mulong piya dot atangkabo kasai' nopo iyau do pointikid-tikid do korongou iyau di boros di Yohanis. 21 Nga' alaid noddi om haro'ddi o ralan di Horudias do momonsoi'ddi do tontok di minonguramat do toun di Horudis. Om tontok noddi do pinapaharo i Horudis do poginakanan. Om alapo' no dau o koinsanai di pagawai dit angasawat o pangkat dot id pomorinta' om i boyoon do soudor om i boyoon do tulun do hiri'd Galilia. 22 Om panari' no i tanak di Horudias do tondu' dot id poginakanan diri, om orohian tomod i Horudis om i tulun di nangkarapou do hiri'd poginakanan diri do kokito di pananari' di tanak do tondu'ddi. Om boro-boros noddi i Horudis dot id tanak do tondu'ddi do poingkaa, “Pokianu nopo do nunu nopo o korohian nu. Om patahakon ku i' iri dot id diya',” ka dau. 23 Om pamatos noddi i Horudis dot id tanak do tondu'ddi do mikuwo'd suminumpa'. Boros ka dau, “Nunu nopo o pokionuon nu om patahakon ku i'. Do mulong piya do songintanga' diti pomorintaan ku nga' patahakon ku i',” ka dau. 24 Om soliwan noddi i tanak di tondu'ddi om ongoi no uhot di tina' dau do poingkaa, “Ina' nunu ma ot osonong do pokionuon ku?” ka dau. Om boros ka di tina' dau do suminimbar, “Pokionuon i tulu di Yohanis Gampamatis,” ka. 25 Om olomus nopoddi i tanak do tondu'ddi do guminuli' do hiri'd di Horudis. Om boro-boros nod, “Pokionuon ku do dinondo i tulu di Yohanis Gampamatis om pasakayon nod talam!” ka dau. 26 Nga' tumongob tomod diri i Horudis do nokorongou di pokionuon diri. Nga' a' noddi iyau milo dot a' papatahak di pinokianu'ddi tu' nokosumpa' no iyau dot id toguang di tulun di nalap dau. 27 Om olomus nopoddi i Horudis do minonuhu' do songulun o soudor di madtatamong dau do mongoi pomulos do tulu di Yohanis Gampamatis. Om pamanau noddi i soudor diri do minongoi'd hiri'd giil do mongoi pomulos di tulu di Yohanis Gampamatis. 28 Om igitai no dau i tulu diri do poinsakai'd talam om patahako' nogiddi dau di tanak do tondu'ddi. Om patahako' no di tanak do tondu'ddi dot id tina' dau i tulu. 29 Om korongou poddi di tumatanud di Yohanis o hal diri, om ongoyo' noddi diyolo' i rata' di Yohanis om lobongo' no diyolo'. Pinapaakan i Yesus do Limo Noribu o Tulun ( Mat. 14.13-21 , Luk. 9.10-17 , Yoh. 6.1-14 ) 30 Om koguli' ngai' noddi i rasul, i sinuhu' di Yesus do minamanau'ddi, om kotimung no kawagu iyolo' om posunudo' ngai' no diyolo' dot id di Yesus o koinsanai di nongowonsoi om i nongkotuduk diyolo'. 31 Nga' ogumu' nopoddi i tulun do rumikot om songuli-uli' o wokon, gisom dot aiso' no o maso di Yesus om i piro-piro i tumatanud dau do makan. Om boro-boros noddi i Yesus di tumatanud dau do poingkaa, “Kainou, ongoi toko' undorong do hilo'd kinoiyonon dit oingou, om koundorong kou i' dot ongoruhai,” ka dau. 32 Om pamanau noddi iyolo' do suminakai dot iso' o parau' do kuminaa dot id kinoiyonon dit oingou. 33 Nga' ogumu' iddi o tulun do nokokito diyolo' do tuminongkiad do kinoiyonon diri, om kotutun iyolo' diyolo'. Om panangkus ngai' noddi i tulun di mantad id watas diri do minaya' di ralan dit a' kosoborong, do suminogulu di Yesus om i piro-piro i tumatanud dau. 34 Om kolintuhun poddi i Yesus do mantad hiri'd parau', om kokito no dau i tulun dot ogumu'. Om kosianai noddi iyau diyolo', tu' iyolo' nopo om iyo di dumba' dit aiso' o momogompi'. Om timpuun noddi i Yesus do monuduk diyolo' do piro-piro o ponudukan. 35 Om sosodopon noddi om ongoi no boro-boros i tumatanud di Yesus dot id dau, “Oi Guru, oruhai noddi dot otuong om osodu' toko' nogi' do kawalayan. 36 Om osonong nogi' do suhuon nu ilo tulun do mamanau. Om koongoi i' iyolo' koboli do taakanon do hilo'd kawalayan om hilo'd kokompungan do hiti'd posorili' do kinoiyonon diti,” ka. 37 Om boros ka di Yesus do suminimbar, “Paakanon nopo dokoyu iyolo',” ka dau. Om boros ka di tumatanud di Yesus, “Gatang piya'd duwo nahatus o tusin do pirok do roti dot ongoyon bolio' nga' a' i' kabagal do paakan diti tulun do miagal diti kogumu',” ka diyolo'. 38 Om boros ka di Yesus dot id tumatanud dau, “Ngoyo' dokoyu antangai om songkuro poo roti dokoyu,” ka dau. Om ngoyo' noddi diyolo' antangai, om boros ka diyolo', “Limo po o liob do roti om duwo o tinan do sada',” ka. 39 Om suhuo' noddi di Yesus o koinsanai di tulun diri do mirikau do mogitumpuk-tumpuk do hiri'd sakot dit otomou. 40 Om ulud noddi i tulun do minirikau do mogitumpuk-tumpuk. Om haro o hatus o tulun dot id iso' o kinotumpukon om haro o limo nohopod o tulun. 41 Om ngoyo' noddi di Yesus i limo o liob do roti om i duwo o tinan di sada', om tingaha' no iyau do hilo'd tawan om pongunsikou no iyau'd Kinorohingan. Om pogikobing-kobingo' noddi di Yesus i roti'ddi om patahako' no di tumatanud dau do maan potikido' di tulun dot ogumu'. Om i sada' nga' minaan nogi' potikido'. 42 Om akan ngai' noddi i tulun diri do gisom do nangayahan. 43 Om ngoyo' noddi di tumatanud di Yesus timungo' i roti om i sada' di noolu' diyolo'ddi om nokoponu' po do hopod om duwo o balatak. 44 Ginumu' nopo do tongokusai do minangakan di roti'ddi om haro i' doti' o limo noribu o tulun. Minamanau i Yesus dot id Soibau do Waig ( Mat. 14.22-33 , Yoh. 6.15-21 ) 45 Om olomus nopoddi i Yesus do minonuhu' di piro-piro i tumatanud dau do sumakai'd parau' do mogulu dau do sumoborong di tasik, do kumaa do hilo'd Baitsaida, do damot dau do monuhu' di tulun dot ogumu' do muli'. 46 Om kopongintod-ngintod poddi i Yesus di tulun dot ogumu'ddi om ongoi nogi' iyau dot id iso' o nulu-nulu do minongoi sambayang. 47 Om otuong noddi, om iri nopo i parau' di sinakai di piro-piro o tumatanud di Yesus diri om hiri nod tanga' di tasik. Nga' i Yesus nopo om hiri pod tindal. 48 Om kokito no di Yesus i piro-piro tumatanud dau dot osusa' kopio do mangayu di parau' diyolo' tu' asasakan diyolo' i tongus. Om ongoi noddi i Yesus rapou diyolo' do minamanau do hiri'd soibau di waig dot id piolitan doti' do jam kotolu om jam do koonom do minsusuab. Om pamanau nopo iyau do miagal-agal do tumalib diyolo'. 49 Om tontok di nokito diyolo' do manau-panau iyau do hiri'd soibau di waig, om ondos nopo daa diyolo' om tombiruo i Yesus. 50 Gisom do songgiak-giak po iyolo' dot opopoddosian. Tu' nokokito ngai' nopo iyolo' dau om ongooris tomod diri iyolo'. Nga' boro-boros noddi i Yesus diyolo' do poingkaa, “Kada' kou kooris! I Yesus oku i'. Kada' kou poddosi!” ka dau. 51 Om sakai noddi i Yesus di parau' di sinakai diyolo', om kotingkod noddi i tongus diri. Om ongosuayan tomod diri i tumatanud di Yesus. 52 Om iri piya i koimayaan di limo o liob do roti diri nga' a' po diyolo' osuhutan. Tu' apagon kopio iyolo' do kosuhut. Minomolingos i Yesus dot Ogumu' o Tulun di Kitoruol do Hilo'd Ginisarit ( Mat. 14.34-36 ) 53 Om tontok di nokorikot iyau do hiri'd soborong di tasik, om dampir noddi iyolo' do hilo'd Ginisarit, om pokogoso' no diyolo' i parau' do hiri'd tisan di tasik. 54 Tontok di nokosoliwan nogi' kopio iyolo' do mantad hiri'd parau', om kokito no di tulun dot i nopo nokorikot diri nga' i Yesus. 55 Om panangkus nopoddi iyolo' do tuminongkop do watas diri. Om sarasayai noddi diyolo' i tulun dit ongkitoruol om pootodo' no dot id di Yesus. Om ondung orongou diyolo' do hino i Yesus dot id iso' o kinoiyonon om ongoyon no diyolo' pootodo' do hiri i tulun di sumakit. 56 Om honggo nopo o bandar ko' kawalayan do koongoyon di Yesus, om hiri no o tulun dot ogumu' do mongoi papaatod ngai' di tulun dit ongkitoruol dot ongoyon poiliho' do hiri'd karalan-ralanan. Om pokionuon no diyolo' i Yesus do popologos dit ongkitoruol do mongoi po daa igit di tompok di pakayan dau. Om isai nopo i tulun di koigit di pakayan di Yesus om ongolingasan ngai' no. |
Hakcipta © 2007, Pertubuhan Bible Malaysia Copyright © 2007, Bible Society of Malaysia
Bible Society of Malaysia